StoryEditor
KulturaMATICA HRVATSKA |

OD ĐURA FERIĆA DO BERTOLTA BRECHTA Čitateljima se časopisno štivo novog časopisa Dubrovnik nudi bogatim i raznovrsnim sadržajem, temama i autorima

Piše Bruno Lucić
9. veljače 2021. - 21:10
Slavica StojanScreenshot

Dubrovački ogranak Matice hrvatske online je predstavio novi dvobroj časopisa za književnost i znanost Dubrovnik 3-4/2020. koji je objavljen krajem prošle godine. Uvodno je o novom broju govorila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i članica uredništva Slavica Stojan.

- Radosni smo u Ogranku Matice hrvatske u Dubrovniku što vam možemo predati na čitanje, prelistavanje, proučavanje novi dvobroj časopisa Dubrovnik. Dvobroj je izašao u teškim prilikama u kojima živimo već stanovito vrijeme, međutim, to se neće vidjeti ni po kvaliteti ni po prilozima niti po zauzetosti autora koje ćete susresti u ovom dvobroju. Dvobroj smo sastavili od nekoliko temata i najznačajnijim prilogom svakako smatramo temat koji je sastavljen u povodu 200. obljetnice smrti dubrovačkog latinista, svećenika, isusovca, skupljača usmenog narodnog stvaralaštva, preteče ilirizma i Hrvatskog narodnog preporoda u Dubrovniku - Đura Ferića. Uvodnu studiju potpisuju Irena Bratičević i Ivan Lupis pod naslovom ”Književni sakupljači kao književni prepisivači: Slučaj Đura Ferića (1739. - 1820.)”. Zahvalni smo za ovaj temat, kao i za mnoge vrijedne priloge u časopisu Dubrovnik profesorici s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, doktorici znanosti Ireni Bratičević. Njihova studija o Feriću posvećena je dubrovačkoj književnoj kulturi, kulturi pretežito rukopisnog stvaranja iako je u to vrijeme u Europi i svijetu debelo nazočno umijeće tiskanja, navela je Stojan.

image
Screenshot

- Autor drugog priloga temata o Đuru Feriću je Petar Ušković Croata koji se bavi Ferićevim ”Elogijem”. To djelo je za nas važno jer donosi jedan vrlo cjelovit i sadržajan popis stvaralaca koji su njegovali pisanu riječ u Dubrovniku. Osobito vrijedan doprinos temata koji je povezan s Ferićem su tri prijevoda Ferićevih latinskih stihova na hrvatski jezik. Sa zahvalnošću treba reći da je sva tri priloga sastavila, prepjevala naša stalna suradnica Zrinka Blažević. Sljedeći temat koji bi svakako trebalo istaknuti i pročitati je temat posvećen pjesniku Ariostu, ali to je istovremeno hommage pokojnom akademiku Tonku Maroeviću koji je preminuo 11. kolovoza 2020. u Starom Gradu na Hvaru. Akademik Maroević surađivao je s Ogrankom matice hrvatske u Dubrovniku i osobito je bio dobar suradnik u časopisu Dubrovnik. U Matici hrvatskoj objavljivao je svoje knjige i upravo posljednja njegova knjiga koja je izašla par dana prije njegove smrti je prepjev stihova Miha Monaldija, to je objavila Matica hrvatska u Zagrebu, a Ogranak Matice hrvatske u Dubrovnik je nešto ranije objavio njegovu knjigu ”Pohvala pokudi”. U ovom broju donosimo prepjev Ariostove "Druge satire" koji je učinio Tonko Maroević. Zahvalni smo akademiku Maroeviću za svaki prilog koji je podario našem časopisu i za svaku suradnju s našim Ogrankom. U tematu posvećenom akademiku Maroeviću našla su se i tri soneta koje je u povodu njegove smrti napisao akademik Luko Paljetak te jedan nadahnuti tekst zajedničkog prijatelja Darka Matičevića. Tu je i jedna pjesma Milana Bešlića u kojoj je ovjekovječio sitnopis Tonka Maroevića, pojasnila je Stojan. 

image
Akademik Tonko Maroević i akademik Luko Paljetak
Screenshot
 

Povjesničar umjetnosti i člana uredništva Ivan Viđen osvrnuo se na sadržaj novog broja.

- U dvobroju časopisa Dubrovnik, kao i uvijek, imamo stalne rubrike. U rubrici ”Baština” imamo tri teksta: prvi je tekst Mirka Đinđića o ”Političkim aspektima javnog djelovanja Luja Serraglija” koji je bio poznati autonomaški političar 19. stoljeća u Dalmaciji. Međutim, posebno nam je zanimljiv kao djed Iva i Luja Vojnovića, naših poznatih pisaca koji su, naravno, odrasli u to jednom kulturnom miljeu Dubrovnika 19. stoljeća. Nakon toga slijedi tekst Simone Delić koja uspoređuje hrvatske pjesme o vilama, Petrarcinu poeziju, jednu konkretnu španjolsku romancu ”Infantini” i glasovitu pjesmu Hanibala Lucića ”Jur nijedna na svit vila”. Blok ”Baština” zaključuje tekst Josipa Lisca, također stalnog suradnika našeg časopisa, koji u jednoj vinjeti govori o jezikoslovcu Božidaru Finki i njegovom radu na hrvatskoj književnosti. Osim stalnih rubrika, u našem časopisu imamo i povremene rubrike. U ovom broju imamo jednu takvu povremenu rubriku, riječ je o rubrici ”Portreti”, a u njoj se nalazi tekst Hrvoja Ivankovića: ”Tko je zapravo bio William Zimdin? Skica za portret graditelja Vile Šeherezada”. Kao što naslov govori, poznati europsko-američki biznismen i pustolov William Zimdin i danas je u Dubrovniku možda najpoznatiji po tome što je bio vlasnik i povremeni stanar Vile Šeherezade na Pločama. Međutim, ovaj  tekst po prvi put daje cjelovitu biografiju tog, očito, vrlo poduzetnog i intrigantnog čovjeka o kojemu se i danas u Dubrovniku ispredaju raznorazne urbane legende. Ono što je zanimljivo, to je da je dana cjelovita njegova biografija od početaka u Estoniji, tada u okviru Ruskog Carstva pa do njegove smrti u Kaliforniji. Vidi se da je Dubrovnik bio jedna od epizoda u tom iznimno burnom i zanimljivom životu, u tom životu u kojemu su se zrcalile mnogobrojne važne ličnosti i događaji prve polovice 20. stoljeća pa tako, na primjer, Oktobarska revolucija ili uspon nacista na vlast u Austriji. Zimdinovo djelovanje stavlja se u neki širi kontekst, ne samo dubrovački, što je iznimna vrijednost ovog teksta, naglasio je Viđen.

image
Ivan Viđen
Screenshot

- Rubrika ”Ogledi” ovaj put donosi dva teksta, prvi je tekst Zlatana Mrakužića ”Umijeće intelektualnih iluzija”, a iza tog naslova krije se esej o slavnom filozofu i piscu Jean-Paulu Sartreu i njegovoj supruzi Simonei de Beauvoir, a drugi tekst je tekst Zvonka Pandžića u kojemu on daje svojevrsni hommage Stjepanu Krasiću, jednom od naših možda najproduktivnijih i najpoznatijih povjesničara druge polovice 20. stoljeća u Dubrovniku, ali i šire. Riječ je o tekstu koji, osim o Stjepanu Krasiću, govori o zborniku radova koji je relativno nedavno objavljen u njegovu čast. Također, u rubrici ”Kronika” imamo kratku vijest o tridesetoj obljetnici obnove rada Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku koja je na valu demokratskih promjena uslijedla krajem 1989. i početkom 1990. Točnije, 30. srpnja 1990. održana je prva skupština obnovljenog Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i ovim malim tekstom smo obilježili tu obljetnicu. Drugi tekst u toj kroničarskoj rubrici, kao i svake godine, donosi Godišnje izvješće o radu i djelovanju Zaklade Blaga djela. Na kraju, kao i uvijek, zaključujemo broj rubrikom ”In memoriam” znamenitim sugrađanima i članovima Matice hrvatske koji su preminuli do zaključenja tog broja pa su tu nekrolozi Ivu Bancu, Ileani Grazio, Ivu Grbiću, Matu Jeriniću i Miljenku Vikiću.

Glavni urednik časopisa Davor Mojaš također je rekao par riječi.

- U ovom pregledu časopisnog štiva novog broja Dubrovnika, ostaje još da vam predložimo, preporučimo ili skrenemo pozornost na ostali naš sadržaj. U rubrici ”Poezija” objavljujemo poeziju slovenskog suvremenog pjesnika Borisa A. Novaka kojeg je preveo i prepjevao Luko Paljetak. Radi se o prva dva pjevanja velikog epa i njegove pjesničke trilogije. Pjesnik Vojo Šindolić kojeg često imamo u našem časopisu, a otkrit ćemo i to da je u idućem broju preveo Leonarda Cohena, u novom broju objavljuje svoje pjesme. Mirjana Smažil Pejaković analizira i sistematizira pjesnički opus Stijepa Mijovića Kočana uz njegove književne i životne obljetnice koje su obilježile hrvatsku književnu scenu 2020. U rubrici ”Proza” objavljujemo tri priče Sławomira Mrožeka u prijevodu Nina Žodana, a kad je u pitanju ”Drama”, nastojimo redovito nuditi nove prijevode i ne odustajemo od tog koncepta časopisa Dubrovnik. Rijetki su oni koji objavljuju drame, a ovaj put u prijevodu Dubravka Torjanca objavljujemo dramu Bertolta Brechta ”Prodavaonica kruha”. Radi se o jednom njegovom manje poznatom djelu koje prvi put dolazi u hrvatskom prijevodu i ono što je zanimljivo - da u bogatom Brechtovom opusu velikih njegovih dramskih djela ili preradbi pa i poučaka, ovo su na neki način dramske skice koje je on pisao od 1929./1930. u fragmentima. ”Prodavaonica kruha” u ovom broju časopisa Dubrovnik možda je i poticajan i inspirativan povod nekom dramaturgu i redatelju jer je tema kojom se Brecht bavi izuzetno aktualna, pogotovo u ovim, ali ne samo u pandemijskim vremenima.

image
Davor Mojaš
Screenshot

- U nastavku časopisa Dubrovnik je rubrika ”Album” koju priređuje Ivan Viđen, mogu se vidjeti slike iz mladih dana Iva Banca, Žuže Egrenyi, Tonka Lonze i mnogih naših sugrađana koji su ostavili trag u kulturnom životu, ne samo Dubrovnika nego i Hrvatske. Imamo rubriku ”Osvrti”, desetak osvrta na aktualnu, znanstvenu, književnu i publicističku hrvatsku scenu s posebnim naglaskom na dubrovačke teme i izbore, kako naslova tako i autora. Časopisi spajaju daljine, ali isto tako svojim stranicama traže i blizine, listanje i čitanje, susret čitatelja, autora i prepoznavanje tema o kojima časopis piše. Preporučujemo vam ovaj časopis koji se, vjerujem, nudi bogatim i raznovrsnim sadržajem, temama i autorima. U vaše ruke možde doći i ako ga naručite putem naše Facebook ili web-stranice, a u svemu tome ćete naći to zajedništvo kojemu težimo očekujući neka bolja vremena kad ćemo se susretati na predstavljanju časopisa Dubrovnik, naravno, u Dubrovniku, zaključio je Mojaš.    

Izdvojeno

02. ožujak 2021 11:49