Lovro Kunčević predstavio je u Saloči od zrcala engleski prijevod znanstvene monografije "Mit o Dubrovniku" odnosno "The Myth of Dubrovnik". Prevoditelj knjige na engleski je sam autor, urednica izdanja je Slavica Stojan, a lektorica Vesna Oro-Baće. Inače, knjiga je objavljena na hrvatskom jeziku 2015. u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Autor istražuje načine na koje su renesansni Dubrovčani govorili o svom gradu-državi, odnosno različite "slike" Republike koje su stvorili. Drugim riječima, ova studija je pokušaj da se napiše povijest dubrovačkog govora o sebi, da se razumije kako su Dubrovčani predstavljali svoju Republiku pred sobom i svijetom.
Knjigu su uz Kunčevića predstavili Zdenka Janeković Römer i Ivana Grkeš. Potonja je kazala kako je Matica hrvatska sebi dala za zadatak izabrati djelo koje je važno za hrvatsku kulturu i identitet, ali i za sam Dubrovnik te je ove godine odabir pao na knjigu "Mit o Dubrovniku" čije je englesko izdanje objavljeno. Spomenula je predsjednicu dubrovačkog Ogranka Slavicu Stojan koja je naglasila kako je knjiga odličan izvor i za turističke vodiče. Grkeš je naposljetku rekla i nekoliko riječi o Kunčeviću i Janeković Römer.
Kunčević je zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji knjige. Iako je hrvatska verzija objavljena 2015., sam tekst napisan je 2012.
Naglasio je kako knjiga ima jednu 'malu povijest'. Projekt je počeo tako što je čitao dobre tekstove koje su napisali drugi, prije svega Nella Lonza i Zdenka Janeković Römer. Najvažniji su mu bili tekstovi Janeković Römer odnosno prvo poglavlje njezine knjige "Okvir slobode". Zavolio je taj tekst dok ga je čitao kao student te je iz tog impulsa nastala ova knjiga. Dakle, odlučio se baviti slikom koju su renesansni Dubrovčani imali o svom gradu. Posebno ga veseli što se djelo koristi izvan uskog konteksta historiografije, koriste ga tako povjesničari umjetnosti i književnosti, a završilo je i kao literatura na nekoliko sveučilišnih kolegija.
- Koji je smisao engleskog izdanja? Nadam da se će engleski 'Mit' naći svoju publiku jer je Dubrovnik zanimljiv u međunarodnoj historiografiji, zanimljiva je i povijest identiteta, to je jedna od rijetkih republika koja je toliko stoljeća preživjela izvan Italije. Jedna je od najranijih i najdugovječnijih republika, a Dubrovnik je zanimljiv i onima koji se bave poviješću granica... Nadam se da englesko izdanje može pomoći da Dubrovnik dobije mjesto koje zaslužuje unutar kanona europske historiografije, rekao je Kunčević.
Dodao je kako najvrjedniji dio knjige nije njezina glavna tema, nego njegov pokušaj da upozori na čitav niz stereotipa koji oblikuju i određuju razmišljanja o Gradu i danas. Često današnji Dubrovčani ponavljaju riječi renesansnih Dubrovčana, riječi tadašnjih diplomata, povjesničara i književnika... Kao primjere naveo je dramatičnu borbu Dubrovnika za slobodu ili pak briljantnost i domoljublje dubrovačke diplomacije. Upravo te prastare stereotipe danas ponavljaju mnogi – od povjesničara preko vodiča do političara. Naglasio je kako nije riječ o činjenicama nego o vrijednosnim stavovima te je dodao kako je važno oslobađanje od te 'renesansne ideologije'.
Janeković Römer pozdravila je odluku dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske da objavi englesko izdanje "Mita o Dubrovniku".
- Važno je da dosezi hrvatske historiografije budu dostupni stranom čitateljstvu i da dobiju mjesto koje zaslužuju. Originalnost Kunčevićevih radova temelji se na istraživanju i na teoretskim temeljima suvremene svjetske historiografije, komentirala je Janeković Römer dodavši kako je ovo obuhvatno i novo istraživanje te tumačenje dubrovačke stvarnosti srednjeg i novog vijeka.
Navela je kako su se percepcije o povijesnom značenju uglavnom preuzimala i perpetuirala i nikad nisu bila fokus dublje analize, a upravo ih je Kunčević revidirao, raščlambom je došao do njihova podrijetla. Također, analizirao je veliki broj različitih izvora, detaljno je istraživao nepoznate izvore, a poznatim prilazio s drugim pitanjima. Akcentuirala je Janeković Römer Kunčevićevu analizu povezivanja porijekla Dubrovnika s porijeklom vlastele jer upravo je vlastela često koristila prošlost kako bi legitimirala svoju vlast. Bavio se autor i graničnog pitanja Dubrovnika, ali brojnim drugim percepcijama.