Liječnicima obiteljske medicine u dubrovačkim ordinacijama neprihvatljiva je odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da nemaju pravo na tzv. COVID-dodatak. Poručuju kako su upravo zdravstveni djelatnici obiteljske medicine u pandemiji bili na usluzi više od 80 posto pozitivnih na COVID-19.
- Osobno mislim da je takva odluka HZZO-a sramotna, a mišljenje dijele i kolege dubrovački liječnici s kojima sam razgovarao. Obiteljska medicina od samog početka pandemije održava čitav sustav na nogama. Mnogo je toga palo na naša leđa, od dijagnosticiranja same bolesti, testiranja, praćenja zdravstvenog stanja oboljelih pacijenata, pa sve do cijepljenja stanovništva. Preko 90 posto cijepljenih je cjepivo primilo preko obiteljske medicine, a ne treba zaboraviti da smo uz svoj uobičajeni posao zbog kojeg smo već pod velikim opterećenjem, moramo pozivati, naručivati i cijepiti pacijente – kaže dr. Orsat John, specijalist obiteljske medicine i predsjednik KoHOM-a Dubrovačko-neretvanske županije.
Ističe kako su liječnici i medicinske sestre nebrojeno puta bili u kontaktu s pacijentima pozitivnima na COVID-19 te da je značajan dio njih i zaražen radeći svoj posao. Koordinacija hrvatske obiteljske medicine – KoHOM izostavljanje ovih liječnika primarne zdravstvene zaštite s popisa primatelja COVID-dodatka nazivaju frustrirajućom. Dojam je kako od početka pandemije ne nailaze na razumijevanje Ministarstva zdravstva i HZZO-a.
- U usporedbi s drugim europskim zemljama, gdje se zna koja je uloga liječnika obiteljske medicine i gdje je čitav posao naručivanja na cijepljenje odrađen preko različitih platforma, naša je država dobila najbolje educirane administratore na svijetu, i to je žalosno. Kad je već tako, sramotno je da sustav ne prepoznaje našu ulogu u ovoj pandemiji. Ne želim umanjiti rad bolničkih liječnika, osobito infektologa, 'intenzivaca' i ostalih specijalista na čija je leđa pao veliki dio posla liječenja pacijenata s težom kliničkom slikom, ali veći dio oboljelih, koji nisu bili hospitalizirani, bio je u tretmanu obiteljskih liječnika. Pritom su se radila savjetovanja i pregledi, a jednako tako sad imamo posla s post-COVID sindrom – komentira dr. John.
Sustav, kaže, nije prihvaćao ponuđena rješenja na probleme koji se tiču primarne zaštite a javljali su se i prije ovog slučaja s COVID-dodacima.
- Očito nas se ne shvaća ili ne doživljava ozbiljno. HZZO se navodi kao partner obiteljskih liječnika, ali tu partnerstva nema – izjavljuje dr. John.
Kaže kako dubrovačke ordinacije obiteljskih liječnika u prosjeku imaju oko 1.800 upisanih pacijenata. Broj pacijenata po ordinaciji u zapadnim zemljama je oko 1.500, gdje liječnik dnevno u prosjeku obradi 30-ak osoba. Pacijentima se tako može posvetiti više vremena, a zapadnoeruopska statistika ide u prilog kvalitetnijoj zdravstvenoj usluzi i rasterećenju bolničkog sustava koji u Hrvatskoj grca u dugovima i godinama čeka na ozbiljnu reformu. Umjesto toga, kaže sugovornik, u njegovoj ordinaciji dnevno se obradi 100-tinjak pacijenata, uključujući preglede, telefonske konzultacije, kućne posjete, a dnevno odgovori i na 60-ak poruka upućenih elektroničkom poštom.
- Deficit u obiteljskoj medicini je velik. Ove godine je troje, četvero kolega otišlo u mirovinu ali su im produžili ugovore jer nema tko drugi raditi njihov posao. U sljedećih pet godina čak deset liječnika u Dubrovniku će otići u mirovinu, a možda je jedan mladi kolega na specijalizaciji iz obiteljske medicine, to znači da 20.000 ljudi ostaje bez skrbi. To je pola Dubrovnika! Mlade kolege se radije odlučuju za bolničku specijalizaciju kako bi izbjegli probleme s kojima je suočena obiteljska medicina – kaže dr. John.
Umjesto primarne zaštite, najpopularnije specijalizacije među mladim liječnicima su interna medicina i oftalmologija.