Ne možemo liječiti strane radnike ako se sporazumijevamo ‘na mote‘

Dubrovački liječnici obiteljske medicine svoje su ionako prekrcane popise pacijenata popunili novim imenima stranih radnika koji se razbole ili trebaju pregled u Dubrovniku, gdje žive i rade. S obzirom na veliku fluktuaciju radne snage iz trećih zemalja, posjeti doktorima učestali su, a s njima i problemi u komunikaciji koji dovode do ozbiljnih posljedica, kaže nam specijalist obiteljske medicine dr. Orsat John, ujedno i predsjednik Koordinacije obiteljske medicine (KOHOM) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. I sam se u nekoliko navrata susretao sa stranim pacijentima, ali ga jezična barijera, kaže, na sreću nije ometala:

- Ja sam tu bolje prošao od nekih kolega koji se nisu mogli sporazumjeti s inozemnim radnicima. Nije zapravo problem raditi sa strancima koji tečno govore engleski, ali kako je sad dosta radnika iz Azije i Afrike, problem je što oni u pravilu ne vladaju engleskim i tu nastaju poteškoće. Ne znate zapravo ništa o tom čovjeku, ja obično tražim da s njim dođe netko tko zna barem osnove engleskog kao prevoditelj, da ipak možete od pacijenta doznati njegovu anamnezu, što se s njim trenutačno događa, koje tegobe ima. Bez toga ne možete raditi – ističe dr. John i kaže kako je KOHOM kao udruženje upozoravao da će se ovakvi problemi javiti s obzirom na veliki priljev radnika iz trećih zemalja, ima ih već oko 143 tisuće u Hrvatskoj, a zakonski ni na jedan način njihov status nije regultran.

- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje poslao nam je dopis u kojem obvezuje da se takvi pacijenti upisuju jer imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, ali s jedne strane nemate nikakve podatke o njihovom cijepnom statusu, ni prethodnim bolestima, a trebali bi. Ako primjerice vi idete raditi i živjeti u neke zemlje Europe ili u SAD, nema šanse da bez točno definiranog zdravstvenog stanja, kroz medicinski karton i podataka o cijepnom statusa, dobijete radnu vizu ili dozvolu boravka. U nas toga nema, a dolaze nam ljudi trbuhom za kruhom, dosta njih iz zemalja nižeg socioekonomskog statusa. Poznato je da tamo ima veliki postotak tuberkuloze i različitih kroničnih bolesti, no hrvatska država ničim to ne regulira, a takvi su pacijenti obvezni obaviti testiranje. Nama to strašno otežava, nosi veliku odgovornost a nitko ne stoji iza vas – kazuje naš sugovornik.

Liječnici zbog jezične barijere imaju problema s postavljanjem dijagnoze

Shutterstock/

- Kad ne možete adekvatno komunicirati s pacijentom niti imate odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, ulazite u rizik od liječničke greške, ne znate je li ta osoba sklona nekim alergijama ili endemskim bolestima, a da o našoj preopterećenosti i ne govorimo. Nema nas dovoljno ni za domaće stanovništvo, a kamoli za liječenje stranaca - govori dr. John i dodaje kako se nisu oporavili ni od nedavne ‘navale‘ na ordinacije nakon što je HZZO tražio da se mala djeca ispisuju iz pedijatrijskih ambulanti i upisuju kod obiteljskih liječnika.

Kad je riječ o stranim radnicima, Filipincima, Nepalcima, Bangladešanima i ostalima, čelnik županijskoh KOHOM-a napominje kako je svatko od stranaca koji dolaze raditi zdravstveno osiguran:

- Poslodavac ga je dužan osigurati putem HZZO-a, kao i svakog drugog radnika iz Republike Hrvatske. On ima pravo ostvariti osnovnu zdravstvenu skrb i ako ima, a ima prebivalište, ima pravo za uslugu i mora biti upisan kod nekog liječnika. Ako nemate sreće da imalo zna engleski ili pošalju prevoditelja, to gore po liječnika - veli specijalist obiteljske medicine kojega redovito pohode upisani strani radnici različitih struka:

- Kod mene imaju karton uglavnom radnici iz Azije, najviše oni zaposleni u građevini i ugostiteljstvu. U svakom slučaju, neštoi će se morati riješiti kako ne bismo imali neugodnosti. KOHOM je nadležnima poslao dopis kojim traži da se kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti ova probelmatika regulira, da se od tih ljudi traži cjepni status, te da u ordinacije dolaze s prevoditeljem jer nam u protivnom oni ne mogu opisati što ih muči. Dogodi se da takvi ljudi ozlijede pa završe na Hitnom prijamu, a ako nisu došli s nekim tko će im prevoditi, živa je muka doći i do najosnovnijih podataka - primjećuje dr. Orsat John.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, poznatiji ‘u narodu‘ kao KoHOM, upozorili su na elemente Zakona o strancima koji je u proceduri u Hrvatskom saboru. Nema ni riječi o zdravstvenoj skrbi za strance, govore.