StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNEŽELJENI SUSRETI S DIVLJAČI

Od vepra se spasio popevši se na rasvjetni stup; a što kad se u vozilu sudarite s njim? Nezgoda je sve više, ali općine to ne brine previše

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
26. listopada 2022. - 07:31

Nedavno se u Karasovićima dogodila prometna nesreća koju je izazvao vepar. To nije ni prvi ni zadnji put da po našim prometnicama lutaju divlje životinje koje onda izazovu prometnu nesreću jer iznenade vozače, posebno po noći. Osiguravajuće kuće priznat će vam štete na vozilu nastale na ovaj način, ali pod nekim uvjetima.

DAVNO SU PROŠLE DVIJE GODINE

Da se neugodna iznenađenja i susreti s divljim životinjama po cestama ne bi događali, služe Programi zaštite divljači, koje mora imati svaki grad i općina u Republici Hrvatskoj. Po tim programima, probleme s prekomjernom divljači koja luta izvan lovišta rješava lokalno lovačko društvo, s kojim grad ili općina sklapaju ugovor.

Program zaštite divljači je planski akt za razdoblje od 10 godina koji osigurava zaštitu divljači na površinama izvan lovišta, za koja su odgovorna lovačka društva. Izvan lovišta su to gradovi i općine, odnosno pravne ili fizičke osobe koje koriste ta zemljišta na kojima se ne ustanovljuju lovišta. Oni se čim prije imaju uskladiti s člankom 100. stavkom 4. Zakona o lovstvu kojim je propisano da su korisnici zemljišta na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta dužni donijeti Programa zaštite divljači u roku od dvije godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

image

Divlje svinje u centru Premanture u Istri

Goran Sebelic/Cropix/Cropix

Taj Zakon stupio je na snagu 18.11.2018. godine, ali neke naše općine još ga nemaju, kao naprimjer Općina Župa dubrovačka, što nam je potvrdio i načelnik Silvio Nardelli. U telefonskom razgovoru obećao se raspitati među suradnicima imaju li ga u planu i kada jer je trenutno na konferenciji u Zagrebu, o čemu će nas, kako je rekao, naknadno obavijestiti.

- Ne znam što točno imamo među ovim silnim pravilnicima - rekao nam je načelnik Općine Konavle Božo Lasić na pitanje imaju li Program zaštite divljači, jer se upravo na području ‘njegove‘ općine dogodila prometna nesreća koju je neki dan izazvao vepar. Općina Konavle, prema našim saznanjima, taj Program nema.

- Ne znam, ne mogu znati baš sve pravilnike, moram provjeriti. Čut ćemo se - obećao je načelnik Lasić.

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić također je na konferenciji u Zagrebu i u telefonskom razgovoru je rekao da imaju neke Programe zaštite divljači, a kad se raspita koje točno, odgovorit će nam preciznije na postavljeno pitanje.

Stanovnici Mokošice o ‘suživotu‘ sa divljim svinjama: čim padne mrak dolaze nam ispred kuća i prave veliku štetu, strah nas je izaći vanka! Divljač je sve bliža centru Dubrovnika, a lovci su nemoćni

MAGISTRALA IM JE PRIMAMLJIVA

O temi smo se detaljnije raspitali u Lovačkom savezu Dubrovačko-neretvanske županije, čiji nam je tajnik Mato Špilj otkrio što trebaju učiniti vozači koji se na cesti sudare s divljom životinjom:

- Ako se to nije dogodilo u gradu, štetu je plaćala osiguravajuća kuća preko Hrvatskog lovačkog saveza. Od ove godine štetu plaća Ministarstvo poljoprivrede. Mora biti pozvana policija koja poziva predstavnika lovačke udruge koja gospodari tim lovištem i na osnovu toga možete ispuniti obrazac i dobiti naknadu štete. Tu je bitna i odgovornost vozača, koji je morao poštovati prometna pravila, dakle vozio je unutar ograničenja brzine i nije bio pod utjecajem alkohola. Ima tu nekoliko preduvjeta koji moraju biti ispunjeni - istaknuo je Špilj.

image

Zec

Vlado Kos/Cropix/Cropix

- Po zakonu, Program zaštite divljači moraju imati gradovi i općine. Oni znaju što je njihova zakonska obveza, to trebaju oni rješavati - dodao je na pitanje imaju li lovačka društva ugovore s lokalnim samoupravama. - Konkretno znam da aerodrom Dubrovnik ima Program zaštite divljači i ugovor s Lovačkim društvom Konavle o odstrijelu po potrebi, radi sigurnosti u prometu. Aerodrom je kompletno ograđen, ali ako se pojavi neka divlja životinja, najčešće je to zec, onda lovačko društvo odstrijeli tu životinju.

Na pitanje ima li puno susreta vozača s divljim životinjama po prometnicama, rekao je da ‘ima toga puno‘:

- Najčešće u Slavoniji i Istri, a ima i kod nas. Uglavnom na magistrali - zaključio je.

EVO KAKO GLASI JEDAN TAKAV PROGRAM

Prema Programu zaštite divljači Grada Novi Marof na čak 186 stranica, zabranjeno je loviti divljač u pojasu 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima. Program je izrađen u skladu sa Zakonom o lovstvu, te prema Pravilniku o sadržaju i načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači.

Ono sadrži i procjenu brojnog stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno boravi na površinama izvan lovišta.

Zahtjev za izradu ovog Programa je induciran počinjenim direktnim i indirektnim štetama koje čini divljač i povećanjem broja divljači u Gradu i u zoni 300 metara oko Grada Novog Marofa u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskom području, u kojoj prema Zakonu nije moguće ustanoviti lovište i provoditi lovne aktivnosti.

image

Divlje svinje

Tea Cimas/Cropix/Cropix

Zbog takvih okolnosti moraju se primjeniti mjere i zahvati kojima će se smanjiti brojnost populacije problematičnih vrsta, sukladno zakonskim regulativama. Neke od metoda suzbijanja povećane brojnosti divljači su protjerivanje divljači i uklanjanje gnijezda - sukladno zakonskim aktima, zvučni i vizualni efekti i plašila, kemijska sredstva - repelenti, postavljanje selektivnih zamki i klopki (živolovki), hortikulturni zahvati na arborikulturi. Svake godine se, prema obvezi koju propisuje Program zaštite divljači za Grad Novi Marof, obavlja prebrojavanje i utvrđivanje brojnog stanja svih vrsta divljači i ostalih životinjskih vrsta na području za koji je izrađen ovaj Program.

Na području obuhvata ovog Programa u zoni koja je Prostornim planom određena kao građevinska zona, nije poželjno prisustvo bilo koje vrste divljači te će se na tom području uklanjati sve jedinke. Sve ostale mjere izlučenja (korištenje lovačkog oružja) provode se u koordinaciji s nadležnom policijskom postajom.

image

Lovac

Zeljko Hajdinjak/Cropix/Cropix

Popeo se na rasvjetni stup, od sveždera ga spasila žena

Na dubrovačkom području najopasnije za vozače ili nenadane susrete s pješacima su divlje svinje. One su bliski rođaci domaćih svinja, a žive u krdima, uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se dosta lovi jer je veoma brojna, pojašnjava Program zaštite divljači Novog Marofa.

Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih u leglu i nedostatak prirodnih neprijatelja. One se ne libe napasti čovjeka, u što se prošle zime uvjerio naš sugrađanin, koji je u jednom selu u okolici Dubrovnika u zimskoj noći, vraćajući se kući, doživio susret s cijelim krdom divljih svinja, i to u neposrednoj blizini svoga doma. Srećom, tu se našao rasvjetni stup na koji se brzo popeo i uspio s mobitela nazvati ženu, koja je rastjerala krdo svinja i spasila muža od njihovih kljova.

Masa im varira u zavisnosti od godišnjeg doba i klime u kojoj žive, nadalje pojašnjava Program. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se oprase, imaju karakteristične uzdužne pruge. Osobine divljih svinja su da izuzetno brzo trče i dobri su plivači. Za starije jedinke je karakteristično da žive usamljeničkim životom i krdu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini krda, no krdo u pravilu vodi najstarija krmača. Po načinu prehrane, divlja svinja spada u sveždere s izuzetno razvijenim apetitom za kukuruz.

05. svibanj 2024 15:34