StoryEditor
Hrvatska i svijetIZBOR RODITELJA U 2019. |

NAJČEŠĆA IMENA NOVOROĐENČADI U NAŠOJ ŽUPANIJI Domagoj Vidović ističe kako su ženska imena sve češće kratka i strana, a muška imena su tradicionalnija 

Piše Bruno Lucić
29. veljače 2020. - 10:37
 CROPIX
Od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. u Lijepoj našoj rođeno je 36.553 djece, od toga 18.701 dječaka te 17.852 djevojčica. Prema podacima Ministarstva uprave, u protekloj je godini na području Dubrovačko-neretvanske županije rođeno 963 djece, a i ovdje 'vode' dječaci kojih je 506 dok je djevojčica malo manje - 457. No, rođenjem djeteta još ništa nije gotovo, tek počinju pravi izazovi, a prvi je izbor imena.  

Kako Ministarstvo samo za četiri najveća grada radi godišnje statistike, nije bilo moguće dobiti najčešća muška i ženska osobna imena novorođene djece u protekloj godini na području Grada Dubrovnika, ali su zato iz Ministarstva poslali 20 najčešćih muških i ženskih osobnih imena novorođene djece u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2019.  

       
  MUŠKI SPOL BROJ ŽENSKI SPOL BROJ
1. Luka 34 Mia 21
2. Roko 21 Ana 18
3. Ivan 18 Lucija 17
4. Matej 15 Iva 14
5. Niko 15 Marta 14
6. Marin 13 Petra 11
7. Marko  13 Maris 10
8. Jakov 11 Nika 10
9. Karlo 11 Ema 9
10. Petar 11 Mara 9
11. Josip 10 Marija  9
12. Mateo 10 Laura 8
13. Noa 10 Lea  8
14. Lovro 9 Lana 7
15. Ante 8 Elena 6
16. Nikola 8 Karla 6
17. Toma 8 Klara 6
18. Leon 7 Lara 6
19. Matija 7 Luce 6
20. Mihael 7 Nina 6
         

Jezikoslovac, voditelj podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću i stručnjak za onomastiku, doktor znanosti Domagoj Vidović, prokomentirao je listu.

- Popis najčešćih osobnih imena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđuje pretpostavku kako su u posljednja dva desetljeća promjene u njihovu inventaru sve brže. Sve se do kasnoga srednjovjekovlja u osobnim imenima zrcalila isprva jezična i etnička pripadnost (otud stara hrvatska imena Cvijeta, Dobra, Dragobrat, Milohna, Radogost, ali i Hrvatin i Hrvoje s jedne te romanska imena Engleza, Orsat, Lampridije, Roman i sl. s druge strane), zatim pripadnost određenoj vjerskoj zajednici (isprva su svetačka imena nosili Romani, ali su ih postupno svojemu jeziku prilagođivali i počeli nadijevati i sami Hrvati, npr. Srđ, Vlaho te Dživo, Đurica, Kate, Mare, Maroje, Nikoleta i sl.), a u posljednjemu stoljeću i određenoj ideologiji ili odmaku od ideologije (otud izrazito često nadijevanje osobnih imena hrvatskih narodnih vladara 70-ih i 90-ih godina). Od 2000. u nadijevanju se osobnih imena sve više teži za individualizacijom te se fond osobnih imena znatno proširio. Posebno je to očito u žena. Unutar deset su najčešćih imena stanovnica Dubrovačko-neretvanske županije rođenih prije 1929. Marija (1.), Mara (2.) i Mare (4.), Ane (3.) i Ane (7.) te Kate (5.) i Kata (6.), dakle tri temeljna imena s ukupno sedam inačica, ističe stručnjak te nastavlja:

- Godine 2019. samo je jedan par takvih imena bio među prvih deset: Mara i Marija (na diobi 9. mjesta). Treba napomenuti kako se na dubrovačkome području (ali i po otocima) osobno ime Mara (s kratkim a) izvodilo od Margarita, a Mare je bila izvedenica od Marija. Među deset su najčešćih ženskih imena 2019. Mia, Marta, Maris i Ema, ženska imena koja ni u jednome međupopisnome razdoblju nakon 1930. nisu bila među prvih deset, a i ženska imena Laura, Lea, Lana, Elena, Karla, Klara i Luce sve do 2000. nisu bila osobito česta. Mogli bismo reći da stanovnice Dubrovačko-neretvanske županije sve češće nose kratka i/ili strana (Mia, Lea, Ema, Elena, Karla, Lana, Maris), a da žensko ime Luce brani čast starih pokraćenih tvorba na -e na dubrovačkome području i otocima (uz Mare, Ane i Kate još je i osobno ime Jele do 1929. bilo među prvih 10). Kako bismo predočili razmjere promjena u odnosu na ranija razdoblja, vratimo se u XIV. stoljeće kad su najčešća ženska imena među dubrovačkim vlastelinkama bila Margarita (usp. Mara), Ana, Nikoleta, Frana, Jele, Marija, Desislava, Dobroslava, Kata, Radoslava i Stane. Danas je stanje znatno drukčije jer su se ženska imena znatno približila hrvatskomu prosjeku. Posebnost je naše županije u 2019. u odnosu na stanje u cjelokupnoj Hrvatskoj veća čistoća ženskih imena Maris, Mara i Marija, ali i činjenica da ženska imena Sara i Rita nisu među deset najčešćih, obrazložio je onomastičar.

image
Jezikoslovac i onomastičar Domagoj Vidović
Denis Jerković/CROPIX


Potom se osvrnuo na najčešća muška imena.

- Kad je riječ o muškim imenima, napomenimo da su među prvih deset muških imena među rođenima do 1929. također bile česte inačice istoga osobnog imena: Ivan (1.) i Ivo (2.), Antun (3.) i Ante (6.), Petar (4.) i Pero (9.) te Nikola (5.) i Niko (8.). Takvih parova više među deset najbrojnijih muških imena nema, a među 20 je samo jedan – Niko (4.) i Nikola (15.). Muška su imena nešto tradicionalnija. Tako su u XIV. stoljeću najčešća muška imena dubrovačkih vlastelina bila Marin, Nikola, Ivan, Matej/Matija, Petar, Mihael/Mihajlo, Junije/Džono, Vlaho, Andrija i Bartul. Od njih je samo osobno ime Džono već stotinjak godina gotovo nepoznato, ali se odrazilo u istozvučnome prezimenu u istočnoj Hercegovini. Među 10 najčešćih imena u 2019. samo se tri u međupopisnim razdobljima nakon 1930. nisu pojavljivala među deset najčešćih: Matej, Jakov i Karlo. Ipak, i ta se muška imena (osim donekle Karla) mogu smatrati tradicionalnim (Matej i Mateo novije su inačice starijega imena Mate/Mato) kao i osobna imena Lovro, Toma i Mihael, razmjerno česta u matičnim knjigama već nekoliko stoljeća, a danas među 20 najčešćih.

Novim se muškim imenima mogu smatrati strana imena Noa, Leon i Matija s tim da je Matija do 1929. bilo deseto žensko ime po čestoći i nije se nadijevalo muškarcima. Iz podataka je razvidno kako se postupno gube područne razlike. Tako je lik Mato bio temeljni na kopnu istočno od Neretve, na istoku Pelješca i Elafitima, a Mate zapadno od Neretve te na zapadu Pelješca i Korčuli. Danas ih u velikoj mjeri zamjenjuju imena Matej, Mateo i Matija. Lik je Mihajlo bio čest na istoku Pelješca i među Hrvatima u istočnoj Hercegovini, a u ranome srednjovjekovlju i u samome Gradu. Uz njega je bio raširen i lik Mihovil te pokraćena imena Miho (dubrovačko područje i istočna Hercegovina) te Mijo (zapadnoneretvansko). Tih osobnih imena više nema među češćima, a ni imena mjesnih svetaca kao što su Todor (Korčula), Damjan (Lastovo) ili Srđ (Dubrovnik). Na otocima i u Neretvanskoj krajini nešto su češća imena Roko i Ante nego u dubrovačkome dijelu s tim da je osobno ime Ante nekoć bilo češće u franjevačkim župama. I muška su se imena znatno približila hrvatskomu prosjeku. U odnosu na hrvatski prosjek u našoj su županiji znatnije zastupljena muška imena Niko, Marin i Marko, a osobna imena David i Borna te Mateo, za razliku od ostatka Hrvatske, nisu među deset najčešćih. Osobno je ime Mateo, doduše, prvo ispod crte (11.), a treba istaknuti da je osobno ime David u srednjemu vijeku bilo izrazitije potvrđeno samo u Dubrovniku i Kotoru (kao i ime Juda koje također više nije omiljeno). Mode se očito mijenjaju kao i područja koja ih zahvaćaju, poručuje Vidović.

Na kraju, onomastičar zaključuje:

- Ukratko, osobna se imena u posljednjih dvadesetak godina sve više individualiziraju i sve brže mijenjaju. Pomalo je neobično ipak to da individualizacija i brze promjene osobnoimenski fond naše županije sve više uprosječuju, pa smo od županije koja je donedavna poprilično odstupala od hrvatskoga prosjeka, u posljednjih dvadesetak godina postali znatno manje prepoznatljivi. Na to su sigurno utjecale i demografske promjene, tj. znatno iseljavanje iz pasivnih krajeva, a useljavanja u gradove, posebno Dubrovnik, čije je osobnoimenski fond do početka XX. stoljeća bio izrazito prepoznatljiv, navodi Vidović.

Inače, Vidović će u sklopu Mjeseca hrvatskog jezika 5. ožujka u Saloči od zrcala s početkom u 18 sati održati predavanje "O dubrovačkim imenima i prezimenima". 
 
#DOMAGOJ VIDOVIĆ
loading...

Izdvojeno

03. srpanj 2020 18:46