Županija Pelješac

SVETI JOSIP BEZ KAMENICA

MALOSTONSKI ŠKOLJKARI I UGOSTITELJI JEDINSTVENI Norovirus je stigao s kurentom

SVETI JOSIP BEZ KAMENICA
Pelješki školjkari odlučno tvrde kako nitko od njih nije ispuštao kanalizaciju u more. Kažu da su uzrok pojave norovirusa dugi zimski pljuskovi, velike oscijalcije razine mora zbog plime i oseke te snažni kurenat sa strane ušća Neretve. 

Godinama ih normalno jedu bez problema

Pitaju se kako se sad pojavila zaraza kad su apartmani prazni jer nema turista, a ne i u jeku turističke sezone kada je u pelješkim mjestima ljudi pet puta više nego sada? Septičke jame su pune već krajem sezone, a kako se monitoring čistoće mora redovito obavlja, zašto već tada u školjkama nije pronađen opasni noro virus?

Suglasni su da je otkazivanjem tradicionalne Feste od kamenica izbjegnuta veća šteta. Festa se održava povodom blagdana sv. Josipa, kojeg puk štuje i kao zaštitnika kamenica. Međutim, otkazivanje Feste od kamenica znači samo da se kamenice neće kušati na rivi i ostalim lokacijama na otvorenom, nego samo u restoranima. Slavodobitno, školjkari ističu ohrabrujuću okolnost: virus uopće nije pronađen u uzorcima mora uzetim na lokacijama uvala Brijesta, Duba Stonska i Bjejevica.

- Tvrdimo: uzrok je izuzetno snažni kurenat u Malostonskom zaljevu. Biolozi su prije par desetljeća izračunali kako mu je snaga i do 14 čvorova. Stoga se male barke i uz puni gas, zbog kurenta koji kao da ih "vuče unatrag", u moru uopće ne miču naprijed! Takav kurenat u cijelom zaljevu "izmijeni" more u samo par sati i neka nam netko kaže zašto je na ovom, relativno malom prostoru, more samo djelomično a ne i potpuno zagađeno? Mi ih već godinama normalno jedemo i nemamo povraćanja niti bilo kakvih stomačnih i ostalih tegoba karakterističnih za noro-virus. Neka nam se stručno, a ne politikantski objasni zašto u skoro zatvorenom eko-sustavu noro-virusa negdje ima a negdje ne? - revoltirano ističu školjkari.

- Od kamenica žive i školjkari i ugostitelji, trećini je Pelješčana egzistencija vezana uz njih. Na oko dva milijuna četvornih metara mora nasadi su kamenica i mušula u vlasništvu ukupno oko 60 koncesionara. Od toga žive posebno stanovnici istoka Pelješca i nitko normalan to neće svoju septičku jamu prazniti u more, jer pražnjenje cisternom košta tek oko tisuću kuna. Ovako je uništen promet od barem 30 tisuća kuna tjedno! Zbog sumnje da je pukla cijev koja pod tlakom kroz podmorje Malostonskog zaljeva odvodi u Mljetski kanal otpadne vode iz Neuma, barkom sam oplovio iznad položenih cijevi. Ali, sve djeluje normalno. Tijekom postavljanja cijevi prije 35 godina, zbog sigurnosti su položene tri cijevi, a pronio se glas da je jedna "nacikla". No, za to nemamo dokaze- ističe uzgajivač Dario Franušić.

Njegov brat Boris, inače predsjednik Udruge Stonski školjkari, dodaje:

- Navodno je zbog konzumacije zaraženih školjki oboljelo sedam osoba, ali nitko nije utvrdio od koga su kupili kamenice i jesu li bile svježe? Ipak, nije svako zlo za zlo: ovako će se ubrzati rješenje kanalizacijske mreže i spajanje na nju. Predbacuju nam da ne koristimo purifikatore, a oni pomažu samo kod pojave escherichie coli, a ne i noro-virusa koji ulazi duboko u meso školjki, ali se prirodnim putem školjka za 28 dana samo očisti. Školjkari godišnje proizvedu 1,5 - 2 milijuna komada kamenica i 500 tona mušula. Bilo bi ih i više da ih uporno ne uništavaju orade. Zbog te agresivne ribe školjke moramo štititi postavljanjem mreža oko nasada - kaže Boris Franušić i spremno, jednako kao i njegov brat te zaposlenik njihove tvrtke Ponta Luke, Periša Pavlović, slasno gutaju kamenice tek izvađene iz mora. Uz osmijeh poručuju: "Nije nam i neće nam biti ništa loše!"

Voditelj projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice, stručnjak za akvakulturu i član udruge Stonski školjkari Vedran Kunica naglašava:

- Purifikacijski sustavi uništavaju sve patogene, nakon čega se školjke mogu prodavati i tijekom zabrane. Ali, Malostonski zaljev je zona bez industrije s iznimno čistim morem gdje rijetko dolazi do zatvaranja pojedinih zona zaljeva i zabrane izlova školjki. Bura u javnosti se stvorila i zbog navike da ih jedemo odmah po vađenju iz mora. Valja priznati: uzrok su fekalije jer septičke jame u krškom tlu završavaju u moru. Zbog turizma je sve više kuća i to iziskuju priključenje na kanalizacijski sustav, kao što smo prije rata izgradili sustav Neum - Mljetski kanal. Da nismo, uništili bismo Malostonski zaljev. Spajanje na kanalizacijski sustav se mora ubrzati da bi održali kvalitetu svih školjki. Da nismo otkazali Festu, planirali smo da tijekom nje za 18 školjkara uručimo certifikat izvornosti, što bi bio najveći broj korisnika takve oznake u Hrvatskoj za neki zaštićeni proizvod - kaže Kunica koji je suglasan s ocjenom školjkara da se noro-virus pojavio zbog nedavnih velikih padavina.

Zdravlje važnije od profita

Samozatajni načelnik općine Ston Vedran Antunica ističe kako je pojava norovirusa uobičajena u ovo doba godine, ali je nezgodno što je do nje došlo upravo uoči Feste:

- Ohrabruje da su u sklopu kanalizacijskog sustava koji se gradi već dovršeni podsustavi Mali Ston i Luka stonska. Poslije skorog tehničkog pregleda slijedi spajanje domaćinstava i restorana na taj sustav. Ipak, zbog imovinsko-pravnih problema dio sustava kroz Hodilje još nije ni započet. Da nismo preventivno otkazali Festu od kamenica, do bure u javnosti ne bi ni došlo jer se za noro-virus ne bi ni čulo. Ipak, mislim da smo povukli pravi potez koji će se dugoročno isplatiti te da će građani shvatiti kako nam je dugoročno gledano, njihovo zdravlje važnije od ostvarivanja profita.

Unatoč preventivnom otkazivanju Feste, Stonjani tvrde: (pre)velika šteta je već načinjena! Mediji su u javnosti stvorili atmosferu histerije i unijeli strah koji će utjecati na mnoge ljubitelje kamenica da ih i za mjesec dana, kad virusa ne bude nigdje, jedu s podozrenjem.

- Da kontrole kvalitete mora u akvatoriju Malostonskog zaljeva nisu redovite, noro-virus uopće ne bi bio pronađen. Preventivno otkazivanje je dobra odluka jer bi se svaka probavna tegoba i bez provjere povezala s noro-virusom, te bio šteta bila mnogo veća. No, ispravna i dobra odluka zbog virusa rezultirala je katastrofalno lošom reklamom za sve nas koji sebe u školjke potpuno ulažemo. Tvrtka Nonos dyo d.o.o. e lani tržištu isporučila oko 100 tisuća komada kamenica, ali zbog aktualne situacije nitko ne zna koliko će ih tržište trebati ove godine. Tvrdim: ovako negativnu priču ničim nismo zaslužili. Osobno mislim da školjkari nisu ništa pogrešno uradili, a virusa ima i na drugim uzgajivačkim lokacijama, premda se o tome uopće ne priča - kaže direktor Nonos dyo d.o.o. Vinko Čilić.

Spasonosni purifikator

Poznati je stonski ugostitelj Svetan Peić odlučan: svoj restoran Koruna otvorio je već za Dan žena, a gostima će ponuditi kamenice iz uzgajališta na području kojih nije uočen noro-virus. Peić u svom objektu ima i purifikator i tvrdi kako se u njemu sve školjke u roku dva dana potpuno očiste od svih toksina, nakon čega se mogu neometano konzumirati:

- Načinili smo bušotinu duboku 48,5 metara i na dubini od 43 m naišli na podzemnu kavernu s izvanjskim morem kojem su konstantni salinitet bočatog mora i temperatura od 14ºC. Takvo more nema kisika ni virusa, što mu povećava kvalitetu. Snažne uronske pumpe ubrizgavaju u bazene purifikatora 6 litara mora u sekundi, a druge pumpe ubrizgavaju zrak kako bi školjke i ribe disale. Kada za tjedan purifikator bude spreman, napunit ćemo ga morem, školjkama i ribama i svaki će gost moći mrežom osobno uloviti ribu ili kamenicu koju i koliko ih želi. Ovakvi su purifikatori izvrsno rješenje, ali osobno ne vjerujem da je kanalizacija uzrok pojave noro-virusa - ističe Peić koji strahuje da će se i nakon spoja na sustav kanalizacije pojaviti problem Centra za gospodarenje otpadom u Lučevu razdolju.

Stoga monitoring Malostonskog zaljeva mora ostati. Na kanalizacijski sustav, koji će se svima isplatiti, prvo će se spojiti restorani, a u drugoj fazi i kućanstva, ali korist će imati svi.
ŽUPANIJA: Financiramo monitoring
Dubrovačko-neretvanska županija financira monitoring Malostonskog zaljeva i inzistira da se svi priključe na kanalizacijsku mrežu. Za tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu Maribic na Bistirni Sveučilište u Dubrovniku se priključilo na kanalizaciju Neum-Mljetski kanal. Na sustavu je osiguran kapacitet koji može primiti sve otpadne vode Malostonskog zaljeva. Studija utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje pokazala je kako neće utjecati na Malostonski zaljev. Za turističku zonu Duba stonska načinjena pozitivna Strateška procjena o utjecaju na okoliš te je zona uvrštena u Prostorni plan DNŽ.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RH: Infektivan do dva mjeseca
Zavod za javno zdravstvo obavijestio je Veterinarsku inspekciju o trovanju dijela otočana Korčule nakon kupnje školjki u Malome Stonu i Zamaslini. Nakon te obavijesti Inspekcija je 1. veljače uzorkovala dagnje i kamenice u proizvodnoj zoni Mali Ston i Kuta a uzorci su laboratorijski analizirani u splitskom zavodu Hrvatskog veterinarskog instituta te je utvrđena prisutnost NORO virusa koji na kontaminiranim površinama ostaje infektivan do dva tjedna, dok u vodi zadržava infektivnost i do dva mjeseca jer je otporan na koncentraciju klora u vodovodnoj vodi. Virus je vrlo stabilan u okolišu i otporan na mnoge, često korištene dezinficijense na bazi alkohola i fenola ili temperature do 60°C i zamrzavanje, kiseline i lužine. Ponovno je uzorkovanje školjkaša obavljeno na pet kontrolnih točki zona Mali Ston, Hodilje, Kuta, Bistrina i Brijesta i dvije kontrolne točke bile su negativne. Virus se još zadržava u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, te su one i dalje pod zabranom javne potrošnju. Zona „Brijesta“ udovoljava uvjetima za javnu potrošnju, kao i uvala Brijesta, Bjejevica, Blaževo, Sutvid i Usko. Dakle, radi se o djelomičnoj zabrani prometa koja će trajati sve dok uzorci ne udovolje uvjetima za javnu potrošnju, o čemu će vi školjkari biti izvješčeni- odgovor je Ministarstva poljoprivrede RH koje je pojasnilo da je naziv „Malostonska kamenica“ zaštićen nacionalnom zaštitom kao oznaka izvornosti od 22. kolovoza 2018. kada je Ministarstvo poljoprivrede proslijedilo Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva i na razini EU. Taj je zahtjev u fazi razmatranja. Zahtjev za zaštitu naziva podnijela je Udruga Stonski školjkari, nakon čega je Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo izradu specifikacije.
HRVATSKE VODE: Financijski "uskačemo" gdje god treba
Hrvatske vode s 80 posto sredstava pomažu gradove i općine u izgradnji javne vodoopskrbe i odvodnje. Vodimo računa o prioritetima i potrebama, ali neke sredine nemaju dovoljno novca za velike projekte. Zbog osjetljivosti Malostonskog zaljeva, posebnu pažnju smo posvetili općinama Slivno, Ston i Slano. Od lani imamo i Ugovor o presječenim sustavima između općine Neum i Vodovoda Dubrovnik, kroz koji pomažemo i sanaciju komunalne infrastrukture na području Neuma. Time doprinosimo unapređenju sustava i zaštiti okoliša, što nam je od iznimne važnosti jer time štitimo zdravlje i kvalitetu života ljudi tog područja. Na području općine Ston pomogli smo gradnju kanalizacijskog sustava Mali Ston– Luka– Hodilje koji je vrijedan 6,680 milijun kuna bez PDV-a. Dovršetak se očekuje uskoro a sustav će obuhvatiti stotinjak novih priključaka i veće ugostiteljste objekte na području Malog Stona. To će asew pozitivno odraziti i tijekomom sezone,a tu je i dio sustava Klek– Komarna– Neum, vrijednosti veće od 6 milijuna kuna. Ove godine se dovršava sustav prema Kleku, vrijedan dodatnih 15 milijuna kuna te spoj GP Klek na sustav Neum, vrijedan 1,261 milijuna kuna. Ugovorom između Vijeća ministara BiH i Vlade BiH s Vladom RH o zajedničkom financiranju održavanja i pogona Regionalnog odvodnog sustava Komarna – Neum – Mljetski kanal iz 1996. godine, sustav je povjeren na pogon i održavanje Javnoj tvrtki Mareco iz Neuma koja i danas sustavom upravlja i održava ga. Regionalni sustav je star više od 30 godina te je vrijeme da se sagledaju sve opcije i pripremi njegova rekonstrukcija, u što su se Hrvatske Vode aktivno uključile. No, Hrvatske vode nisu te čija je obveza izgradnja sustava odvodnje: mi samo financijski uskačemo tamo gdje lokalna samouprava ne može izgraditi sustav odvodnje, što je i slučaj sa sustavom Mali Ston – Luka – Hodilje- pojašnjava zamjenik glavnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović.

Naslovnica Pelješac
HtmlNoArticles

Najnovije

Javni poziv za dodjelu kredita za studente

Javni poziv za dodjelu kredita za studente
Grad Dubrovnik uputio je javni poziv za dodjelu kredita za školovanje za akademsku 2019./2020. godinu, kojim se ...
Javni poziv za dodjelu kredita za studente