Otvorena izložba posvećena Folklornom društvu "Kumpanija" iz Vela Luke

U sklopu programa Festivala viteških igara otoka Korčule otvorena je 10.kolovoza u crkvi Gospojinoj u Korčuli izložba posvećena Folklornom društvu “Kumpanija” iz Vela Luke koju su organizirali Gradski muzej Korčula i Folklorno društvo Kumpanija Vela Luka, a u suradnji s Općinom Vela Luka. Povod je u dvadeseta obljetnica obnove Kumpanije u Veloj Luci čiji su članovi nakon otvaranja izložbe izveli poznati ples s mačevima Kumpaniju i kojima je pripala čast da svojim nastupom zatvore ovogodišnji Festival viteških igara otoka Korčule.

O izložbi i nastupu Kumpanije su na trgu ispred Gradskog muzeja u Korčuli govorili autori izložbe Sani Sardelić, Elsie Ivancich Dunin, ravnateljica Gradskog muzeja Marija Hajdić, korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris i predsjednik FD “Kumpanija” Jozo Burmas i Goran Oreb koji je i pokrenuo Festival viteških igara otoka Korčule a sa svojim ocem Milanom surađivao i na obnovi Kumpanije Vela Luka 2001.

Govornici su na najbolji način prenijeli brojnim posjetiteljima zanimljive podatke iz kojih izdvajamo: Šesta u nizu izložba o kumpanijama na otoku Korčuli prikazuje arhivska i terenska istraživanja u Veloj Luci, povijest luške kumpanije koja po pisanim tragovima seže u 1846., proces obnove početkom 20. stoljeća i kontinuitet suvremenih izvedbi. Autorice izložbene koncepcije su Elsie Ivancich Dunin i Sani Sardelić, a autori izložbe Elsie Ivancich Dunin, Sani Sardelić, Jadranko Oreb i Tonko Barčot. Program je ostvaren financijskom potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Dubrovačko neretvanske županije, Grada Korčule, Općine Vela Luka, Gradskog muzeja Korčula i Turističke zajednice Grada Korčule.

O viteškoj igri Kumpaniji povijest kaže da je nastala prema talijanskom compagnia: društvo; skupina; družba) kao naziv za društvo s vojnim obilježjima muških članova starih seoskih zajednica na otoku Korčuli, u Blatu, Smokvici, Čari, Žrnovu i Pupnatu a od 19. stoljeća i u Veloj Luci. Zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. U prošlosti, okupljala se zimi, o pokladama, te predstavljala prividnu ulogu seoske vlasti. Središnji događaj je ples s mačevima koje plesači međusobno pridržavaju tvoreći lanac i figure pokazujući vještinu. Prate ih dva glazbenika, na mišnjicama i bubnju. Prilagodbama suvremenom kontekstu, kumpanije otoka Korčule pronašle su novi način života, no i nadalje čuvajući osjećaj pripadnosti zajednici. Pet ostalih korčulanskih kumpanija izvedbe temelji na živim sjećanjima pokreta tijela.

Obnovu kumpanije iz Vele Luke nisu mogli pratiti pretci novih plesača, pak je koreograf Milan Oreb pridodao izboru plesnih figura i “pozdrav” podizanjem govornika na ispletene mačeve. Poslije izvedbe, kumpanjoli su glavnom korčulanskom ulicom pratili brojni posjetitelji, aplauzom im zahvalili na vitalnosti društva i Vele Luke, njen položaj i lokalnu povijest. Kumpanjoli su pratnjom bubnjeva i zavijanjem zastavom pozvali svih da dođu upoznati i današnju turističku Velu Luku.