APARTMANI NIČU NA METAR OD PROZORA Korčulani ogorčeni: "Zbog pogodovanja investitoru ostatak života provest ćemo bez zraka, i u mraku..."

Korčulani su bijesni zbog nadogradnje postojeće jednokatnice u starom gradu koja će se za nekoliko mjeseci pretvoriti u apartmane, dio će stanara ostati potpunom mraku, a jednom od susjeda izgradit će se belveder tik uz prozor malodobnog sina zbog čega su pokrenuli postupak na Upravnom sudu u Splitu.

Detalje su nam ispričali Alen Depolo i Nada Šulentić, stanari starogradske jezgre u Korčuli koji već mjesecima u šoku i nevjerici prate rekonstrukciju postojeće jednokatnice, čestice zgrade 99/2 K.O. Korčula u ulici Sv. Barbare, investitorice i vlasnice Vesne Šeparović Brkičić. Radovi su počeli prije Nove godine, a nadogradnja nadozida, i četiri krovne kućice, odnosno belvedera, Nadi će u potpunosti prekinuti jedini dovod sunčevog svjetla u kuhinju i dnevni boravak, dok će Alen izgubiti svjetlo na oba prozora te će jedan od belvedera biti izgrađen odmah uz prozor njegovog sina koji u svojoj sobi uči, igra se i uživa u privatnosti. Alen ističe kako nije očekivao ovakav razvoj situacije, nemaju želje napakostiti investitorima s kojima su bili u dobrim odnosima, već se pokušavaju izboriti za svoja prava.

„Prije dvije godine odlučujem u prizemlju svoje kuće napraviti apartman te izbaciti jedinicu klime na svoju fasadu, ali i u dvorište investitora. To je jedino mjesto na kojem se mogu izbaciti jedinice klime, na fasadi investitora već su bile postavljene dvije. Napravio sam sve u dogovoru s njima, oni su dali suglasnost i odredili gdje ću postaviti jednicu i to vjerojatno jer su već tada znali gdje će izgraditi belvedere. Sin investitorice mi je tom prilikom spomenuo kako će uskoro renovirati kuću, ali nisam mogao zamisliti kako će to izgledati. Rekao mi je kako će to biti kuća za stanovanje, danas doznajemo kako će izgraditi šest apartmana za iznajmljivanje. U prvom nacrtu kojeg sam dobio od sina gospođe Šeparović Brkičić vidio sam ankere, odnosno sidra koja su trebala biti zabijena u moju fasadu 60 cm kako bi napravili terasu, rekao sam mu da me je mogao nazvati i dogovoriti se sa mnom, na što mi je on odgovorio kako je prema projektantici Zvjezdani Tolj to bilo idealno rješenje. Nazvao sam gospođu Tolj, pitao sam je kako može raditi protiv načela svoje struke, a ona mi je odgovorila kako sam s investitorom u dobrosusjedskim odnosima i kako to neće puno narušiti moju fasadu. Pitam se kako je moguće napraviti projekt bez prethodne suglasnosti susjeda i bez da projektant izađe na teren?“ – pita se Alen.

Odmah je nazvao i Žanu Baću, pročelnicu Konzervatorskog odjela u Dubrovniku koja mu je rekla, priča nam Alen, kako mora naći zajednički jezik sa susjedima, projekt je odobren i tu se nema što više reći. Alen navodi kako je ostao u nevjerici šokiran. Ipak, Glavni je projekt mijenjan, projektanti su pronašli drugo rješenje bez sidra, drugo rješenje koje je, između ostaloga, u potpunosti zatvorilo pristup Alenovoj fasadi.

Bitno je naglasiti kako investitori imaju sve potrebne dozvole. Ukoliko želite renovirati nekretninu u starome gradu, prvo ćete platiti usluge arhitekta, u ovom slučaju firme Arhita d.o.o. iz Dubrovnika, koji će izraditi Glavni projekt u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, Zakonom o gradnji te s drugim propisima i zakonima u skladu s Prostornim planom Grada Korčule koji je na snazi za predmetno područje. Nakon toga, zatražit ćete građevinsku dozvolu, a kako biste je dobili treba vam potvrda javnopravnih tijela na Glavni projekt, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Kako doznajemo od čelnika grada, inženjera građevine, i svih Korčulana koji su pokušali ili uspjeli renovirati ili izgraditi objekt u starogradskoj jezgri – dozvola konzervatora je najbitniji dokument koji vam treba, njihova je riječ prva i zadnja.

Kako doznajemo od Alena i Nade, Glavni je projekt mijenjan, no potvrda konzervatora je i dalje važeća. Žalili su se na širenje terase i zabijanje sidra u fasadu, na pretvaranje postojećih prozora u vrata, otvaranje vrata gdje u prošlosti nikad nisu bila, zatvaranja postojećih prozora, izgradnju nadozida i četiri belvedera, a susjedi navode kako je i čestica zgrade bila pogrešno upisana u nacrt. Pritužbe podnosi i Grad Korčula, kako je vidljivo iz službenog očitovanja na Glavni projekt koji je poslan Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, ispostava u Korčuli u prosincu 2017. godine. Grad Korčula zahtjeva da se ukine izlaz na terasu na prvom katu, da krovne kućice, odnosno belvederi prema istoku nemaju otvor, te da natkriveni ulaz s istoka, neposredno uz susjedne zgrade, treba ostaviti u postojećim gabaritima i bez nadogradnje. Neke su žalbe prihvaćene te su izvršene izmjene projekta, no većina ih je odbijeno Rješenjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, zbog čega su Alen i Nada u siječnju pokrenuli tužbu Upravnom sudu u Splitu.

No, ostaje pitanje kako je izdana konzervatorska potvrda na Glavni projekt. Pitanja smo postavili pročelnici Žani Baća koja je potpisala potvrdu na Glavni projekt koji navodno predviđa zatvaranje postojećeg prozora, otvaranje vrata gdje nikad u prošlosti nisu bila, predviđa nadogradnju zida s otvorom, nadozida i četiri belvedera 1,40 metara od postojećeg prozora susjedne zgrade iako je u Prostornim planom propisano dopuštenje izgradnje zida najmanje tri metra od granice ako je u pitanju otvor, a belvederi mogu zauzeti ukupno jednu trećinu ukupne površine krova. Upitali smo je kako je moguće dati konzervatrsku potvrdu na projekt koji predviđa zatvaranje pristupa susjedovoj fasadi kao i dotok svjetla i zraka, koje su točno smjernice po kojima je mijenjan Glavni projekt te da li je netko od zaposlenika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku uopće fizički izašao na teren prije potpisa dozvole.

Nažalost nismo dobili odgovore na pitanja, a iz Konzervatrskog odjela su priopćili, između ostalog, sljedeće:
„Ponovljenim postupkom utvrđeno je da izmjene i korekcije, uvjetovane od nadležne uprave za izdavanje građevinske dozvole – Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, ispostava Korčula, ni na koji način u bitnome ne utječu na prethodno izdanu potvrdu, da će radovi opisani projektom biti izvedeni u skladu sa Zakonom o zaštiti očuvanja kulturnih dobara te da se, sukladno zaključku Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, ispostava Korčula, može udovoljiti zahtjevu investitora za ponovljenim izdavanjem potvrde. Usklađenost radova s odobrenom projektnom dokumentacijom, temeljem službene dužnosti i ostalih navoda iz vašeg upita, utvrdit će se stručnim očevidom djelatnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku u skladu s mogućnostima i ostalim poslovima iz nadležnosti ovog odjela“ – priopćila je Žana Baća.

Međutim, djelatnici stručnim očevidom ipak nisu uočili kako su radovi duže vrijeme izvođeni bez postavljanja zaštitne skele, kako nam navodi Alen, koja je postavljena tek krajem veljače nakon njegovih objava na društvenim mrežama. Kako neslužbeno doznajemo od Korčulana, investitori navodno imaju sličnih problema sa susjedima i na drugoj lokaciji na kojoj se nalazi njihov ugostiteljski objekt, što smo i pitali investitoricu Vesnu Šeparović Brkičić. Pitali smo je i zašto prije izrade projekta nije okupila susjede i iznijela im smjernice, detalje o projektu te za koju je namjenu predviđen budući objekt, za stanovanje kako stoji u projektu, ili za iznajmljivanje. Odgovor prenosimo u cjelosti:

„Obnavljam vlastitu rodnu kuću sa svim urednim dozvolama i nemam komentar na Vaša pitanja budući da se nažalost temelje na neistinitim pretpostavkama. Naime, u predmetnom slučaju su protivno navodima susjeda Depola poštovane sve pravne uzance i sva zakonska procedura te su žalbe procesuirane od strane za to ovlaštenih službi, a sami radovi se vrše prema ishodovanoj građevinskoj dozvoli“. – poručuje Vesna Šeparović Brkičić.

Iako je tužba na Upravnom sudu u tijeku, radovi na objektu se zaista vrše. Prije dva dana Alen nam je javio kako nadozid, za kojeg je najavljeno kako će se nagraditi 60 cm u visinu, sada već prelazi jedan metar. Inspekciju su zvali, ali ne izlazi na teren budući da građevinska i konzervatorska dozvola postoji, iako je njeno Rješenje pravomoćno, ali ne i izvršno. Kako doznajemo, u slučaju da sud poništi građevinsku dozvolu, investitor će sve nadograđeno morati srušiti o svom trošku, no to je jako rijetka praksa. Unatoč svim naporima susjeda da sačuvaju kvalitetu života u starome gradu, izvjesno je kako će za nekoliko mjeseci ostatke života provesti u mraku.

„Mislila sam kako je nemoguće da se ovako nešto može dogoditi, ostat ću potpuno u mraku. Pitala sam arhitekta koji je radio projekt da li je bio na licu mjesta, da li je vidio da mi zatvaraju prozor, odgovorio mi je kako ionako nemam pogled. Što to znači, ako nemaš pogled na more, nemaš pravo na sunčevu svjetlost i svježi zrak? Mislim da se pogoduje investitoru“-zaključila je Nada.