Načelnik općine Smokvica traži investitore za izgradnju zračne luke

„Nadamo se da će za pet, šest godina prvi avion uspješno sletiti na Korčulu“- zaključio je Kuzma Tomašić, načelnik Općine Smokvica na jučerašnjem sastanku o izradnju otočne zračne luke na kojem su nazočili načelnici i predstavnici načelnika svih otočnih općina i predstavnici investitora iz Kine.
 
Radi se o ideji staroj 20 godina, kad je Vlada Republike Hrvatske u programu revitalizacije otoka i obale, htjela na otocima izgraditi zračne luke. Korčulanska zračna luka bila je pilot projekt, a ispitivale su se tri lokacije – Donje blato između Lumbarde i Korčule, polje između Vele Luke i Blata te lokacija između Smokvice i uvale Brna. Ova posljednja studijama je određena kao najpovoljnija, ušla je u općinski i županijski Prostorni plan, a radi se o neiskorištenom prostoru od vinarije u Smokvici prema Brni. Kako ističe Tomašić, pazilo se na autohtonu sortu bijelog vina pošip, pa prostor namijenjen zračnoj luci ne zadire u vinograde i maslinike, Nalazi se 90 posto na opožarenom, kamenitom području, a 10 posto lokacije obuhvaća i divlje odlagalište otpada koje bi se ovim projektom saniralo.
 
Jučer je u Smokvici, u društvu ostalih otočnih načelnika i njihovih zamjenika, načelnik Tomašić na radnom sastaknu potencijalnim investitorima predstavio projekt. Investitore je predstavljao g. Wang Ling iz Kine, odnosno njegova tvrtka Phomi inc. zajedno sa Sašom Oršanićem, predstavnikom u Hrvatskoj.
 
Wang Ling bio je i veza između Vlade RH i kineskih investitora prilikom dogovora oko gradnje Pelješkog mosta, a ovim se sastankom želja kineskih ulagača da nagrade zračnu luku na Korčuli pokušala dovesti na veću razinu uključivanjem ostalih otočnih općina te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
 
Projekt iz 1998. je težak 80 milijuna eura. Tomašić navodi kako bi kroz 10 godina nakon izgradnje na otok doveo 180 tisuća posjetitelja. Korčulanska se potencijalna zračna luka prostire na milijun kvadratnih metara, prema specifikacijama piste duge 1.400 metara, ova bi zračna luka mogla primiti avione do najviše 130 putnika koji bi presjedali u Zagrebu, Dubrovniku ili Splitu. Uz projekt zračne luke, kako objašnjava Tomašić, veže se i projekt luke nautičkog turizma u Brni koji je također u planu. Hrvatske šume su vlasnik 80 posto zemljišta planiranog za izgradnju zračne luke, a preostalih 20 posto otkupit će od privatnih vlasnika. Radi se o zemljištvu niske vrijednosti koje nikad u prošlosti nije bilo obradivo.
 
„Ovo je treći pokušaj pronalaska investitora. Prvi je put Vlada napustila projekt 2001. godine, prije desetak godina odsutali su talijanski pa i španjolski ulagači,  nadam se kako ćemo ovaj put biti uspješniji. Nacionalna politika Narodne Republike Kine otvorena je prema Hrvatskoj i prema Korčuli koju prepoznaje kao otok Marka Pola. Onima koji se pitaju treba li nam aerodrom, odgovorit ću protupitanjem: kako ćete objasniti Skandinavcu da do Dubrovnika dođe za 45 minuta, a onda mu do Korčule treba tri sata?“. – poručio je Tomašić.