Književna građa Praxis poklonjena zavičajnoj zbirci u Korčuli

Gradska knjižnica "Ivan Vidali" iz Korčule predstavila je večeras u atriju Doma kulture knjigu "Praxsis orijentacija, časopis Praxis” i Korčulansku ljetnu školu autora Ante Lešaje.- Povijest "Praxisa" i Korčulanske škole komentira se u kontekstu povijesti filozofije i socijalnih znanosti - rekla je u povodu primopredaje dokumenata i časopisa za korčulansku zavičajnu zbirku, ravnateljica knjižnice Tajana Grbin, uručivši autoru potpisani ugovor o preuzimanju njegove sve brojeve časopisa Praxis uz obilnu dokumentaciju objavljenih radova i zapisa Korčulanske ljetne škole koja se je održavala u Korčuli od 1964.do 1974. godine. - Okupljali su nabolje domaće i strane filozofe i sociologe, a u svijetu su cijenjeni zbog kritičkih i plodonosnih rasprava - rekao je uvodno Boris Marelić, govoreći opsežno o autoru, Korčulaninu, praksisovcu i umirovljenom sveučilišnom profesoru ekonomije, komentirajući i brojne slajdove iz tog vremena. Zahvalio je Anti Lešaji koji je prikupljao materijale, kako bi ih pohranio i približio istraživačima, koliko građu, toliko tekstove i dokumente iz razdoblja jugoslavenske filozofske i sociološke misli koji su ostavili trajnu intelektualnu tekovinu od međunarodnog značaja, sveopćim zaključkom da su u zasjedanjima ljetne škole i na stranicama časopisa svoje doprinose ostavili velikani političke misli 20. Stoljeća iz svih država svijeta.Dr. Lešaja je evocirao uspomene radeći na modernizaciji Gradske knjižnice Ivan Vidali u Korčuli. - Smatrao sam da bi bilo dobro napraviti zavičajnu zbirku u kojoj se prikuplja građa o tome kraju. Kao Korčulanin, ponosan sam što se moji radovi nalaze u zavičajnoj zbirci - kazao je Lešaja, istaknuvši osnovne istraživačke potrebe dominirajuće politike isključivosti 1990-ih u Hrvatskoj, ali i u ostalim osamostaljenim dijelovima Jugoslavije, kao dio i rezultat radikalnog socijalnog prevrata. Napomenuo je da je „Praxis“ i Ljetna škola bila više zastupljena u svijetu nego u Korčuli. - Iznenađen sam količinom pohvala kritičara i sudionika, dok su me Korčulani, pa i veliki Petar Šegedin smatrali kao izvorom korčulanske neugodnosti. Možda i zbog upozoravanja na fenomen otpisa i uništavanje knjiga u Hrvatskoj iz 90-tih godina prošlog stoljeća. Iz hrvatskih je knjižnica nakon osamostaljenja otpisano 2,8 milijuna djela koja su uklonjena zbog čiriličnog pisma, ekavice ili ljevičarskog sadržaja - rekao je dr.Lešaja.Na kraju druženja bilo je raznih pitanja i komentara,pa i anegdota iz vremena Korčulanske ljetne škole.Tekst i foto : Nikola Perić