Konavljani vole svoj kraj i iz te se ljubavi mogu pokrenuti dobri poduzetnički projekti

Konavoski dvori slave veliku obljetnicu, 50 godina postojanja. Pet desetljeća je veliki jubilej, prilika da se osvrne unatrag, ali isto tako može biti i početak jedne sasvim nove ugostiteljske priče. Upravo tome teži kćerka poznatog dugogodišnjeg dubrovačkog ugostitelja gospara Mata Đurovića, Lea Đurović Ruso, mlada arhitektica, koja radi na projektu prema kojem bi Konavoski dvori postali prvi 'zeleni restoran' u Hrvatskoj.

Prvo o polustoljetnoj obljetnici. Kako će biti obilježena?

Skupit ćemo se na svečanom ručku u Konavoskim dvorima točno pet desetljeća od dana kada su osnovani. Uz sadašnjeg upravitelja gospara Pera Šilježara, pozvani su svi upravitelji koji su Dvore godinama uspješno vodili. Prisjetiti ćemo se i svih onih koji su na bilo koji način dali svoj doprinos da ovaj kultni restoran sačuva konavosku ugostiteljsku tradiciju koja je počela tu na izvoru rijeke Ljute. Naravno biti će to prilika i da razgovaramo o budućnosti Dvora.

Za jednu novu viziju Konavoskih dvora koja bi trebala zaživjeti u Konavlima zaduženi ste upravo vi?

Prvo bih rekla da je moj otac prije dvije godine zaokrenuo smjer da su Konavoski dvori koji su u zakupu obiteljske tvrtke Esculap-teo postali nacionalni restoran. Na meniju su se počela pojavljivati uz konavoska i jela iz ostalih krajeva Hrvatske, Slavonije, Istre, Dalmacije...Tako da gosti u Ljutoj mogu uz pršut, sir, ribu, probati i štrukle i slavonski kulen. Sada je u pripremi dokumentacija za EU natječaj "Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (turizam, trgovina)". Prepoznali smo tu potencijal baš zbog lokacije na kojoj se nalaze Dvori. Uz obnovljive izvore energije (sunce, voda i zrak) nastojali bi produljiti sezonu na cijelu godinu. Dosad nismo mogli tijekom zime raditi jer nam nije radilo grijanje, hlađenje, ventilacija. To smo vrijeme koristili za godišnje odmore radnika. Ovim bi projektom htjeli zaokružiti cijelu priču na način da Konavoske dvore u budućnosti plasiramo ne samo kao etno nego kao zeleni restoran.
Također bih voljela istaknuti kako sam smatrala svojom odgovornošću prema porijeklu, s obzirom na moje obiteljske korijene iz Konavala, napraviti nešto za svoj kraj, za rodno Konavle.


Kada očekujete realizaciju projekta?

Pripremili smo dokumentaciju i trenutno očekujemo potvrde na glavni projekt. Planiramo predati projektnu dokumentaciju u rujnu. Moram napomenuti kako na realizaciji ovog projekta radimo već dvije godine. Procedura je bila dosta složena jer su se Dvori stalno širili pa smo morali rješavati dokumentaciju za legalnost Dvora. Potrebna papirologija je sada posložena i čista. Odgovor bi trebali dobiti do kraja ove godine i priča koju smo zamislili mogla bi krenuti.

Što je sve predviđeno projektom?

S obzirom da se restoran nalazi u sklopu mlinica koje su zaštićeno kulturno dobro, a i sam prostor rijeke Ljute je zaštićeni prirodni krajobraz korištenjem obnovljivih izvora energije će se još više potaknuti svijest o značaju tog prostora. U planu je kompletna energetska obnova ovojnice zgrade koja uključuje ugradnju toplinske izolacije na svim građevnim dijelovima zgrade. Na postojeće dvije vanjske nadstrešnice se planira ugradnja solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode te ugradnja fotonaponske elektrane. Grijanje, hlađenje i ventilacija će se riješiti ugradnjom sustava sa dvije dizalice topline (zrak-voda) koje će se smjestiti u postojećoj strojarnici. U planu je i rekonstrukcija tehnologije kuhinje i to zamjenom energetski učinkovitijih aparata. Ugradnjom energetski učinkovitije rasvjete planiramo postići uštedu od min 20% isporučene energije za rasvjetu u odnosu na postojeće stanje. U blizinu ulaznog prostora u restorana planiramo postaviti električnu punionicu za aute jer tim činom želimo napraviti doprinos zaštiti prirodnog krajobraza rijeke Ljute, ali i cjelokupnoj društvenoj zajednici jer se korištenjem električnih automobila smanjuje emisija štetnih plinova koje proizvode konvencionalni motori s unutarnjim izgaranjem. Sve navedeno se namjerava kontrolirati ugradnjom sustava za očitovanje, nadzor i upravljanje energentima.
Svi navedeni zahvati bi trebali postiću uštedu isporučene energije energetsko troškovnoj cjelini u iznosu od minimalno 20 posto u odnosu na postojeće stanje.
Moram napomenuti da nam je izuzetno drago što smo u projekt uspjeli uklopiti i ugradnju koso podizne platforme pored ulaznog stepeništa koja će omogućiti pristup restoranu osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Mnogi turistički djelatnici smatraju da je budućnost upravo u domaćoj ponudi i tradicionalnom ambijentu. Turisti upravo traže izvornost za razliku od masovnog turizma?

Upravo tako. Primjera radi, ljudi u Konavle znaju doći iz Indije, dođu na odmor sa obiteljima svojih sinova i kćeri koji rade u Londonu. Pronađu smještaj u kamenim vilama za odmor i odatle ciljano idu na izlete u mjesta gdje znaju da se nudi dobra hrana. Ti ljudi izbjegavaju velike gužve jer su upravo pobjegli od toga. Stoga smatram da ova naša ideja može biti poticajna i ostalim poduzetnicima jer ljudi koji žive u Konavlima vole svoj kraj i stvarno se iz te ljubavi mogu pokrenuti dobri poduzetnički projekti. Smatram kako Konavle mogu zaživjeti kao Toskana, brinući se o održivom razvoju i ne misliti na mega kapacitete nego na aktiviranje kulturne baštine, spajanje bogate kulture s gastronomijom te nuditi gostima jedinstven gastro-kulturološki doživljaj. Sigurna sam kako Konavle imaju za to ogroman potencijal.

Imate li podršku općine Konavle, budući da su oni vlasnici prostora?

Još u začetku ove ideje sam u kontaktu s općinom Konavle i dali su nam potpunu potporu i suglasnost. Proces legalizacije Konavoskih dvora smo rješavali zajednički, bilo je dosta poteškoća sa dobivanjem suglasnosti Hrvatskih voda i konzervatorima ali smo u ožujku ove godine taj proces uspješno priveli kraju.

Svi se žale na nedostatak radnika tijekom ovogodišnje turističke sezone. Imaju li Konavoski dvori problema s radnicima?

Tamo većinom rade lokalni ljudi, kojima je blizu doći na radno mjesto. Mi favoriziramo naše ljude, a u slučaju Konavoskih dvora to ima posebnu draž. Gostima je drago kad ih se poslužuje u konavoskoj nošnji i kada djelatnik progovori konavoskim naglaskom. Uz to što su nam radnici iz Konavala, proizvodi koje nudimo našim gostima također potječu iz konavoskog kraja.

Uz domaće Konavoski dvori su posebno zanimljivi inozemnim gostima?

Ljudi su općenito oduševljeni prisutnošću izvorske vode, naše rijeke Ljute. Kada dođu turisti iz Koreje ili Kine, njima je voda ona u boci. Kada vide prirodni izvor oduševljenju nema kraja. Samo stoje, gledaju i dive se prirodi.
Stoga bi doista željeli da Konavoski dvori postanu mjesto na kojem će se održavati gastro eventi tijekom cijele godine. Da postanu žila kucavica za sve one koji se u Konavlima žele baviti turizmom ili nekim drugom djelatnosti, od vinarija, OPG-ova do malih konobica.


Do Dvora preko društvenih mreža

Konavoski dvori bilježe porast broja gostiju koji dolaze a la carte. Turisti putem društvenim mreža istražuju i ciljano traže baš ovakva mjesta kakvi su Konavoski dvori. Nama je to poruka da se više nećemo morati okretati samo grupama koji dolaze preko agencija nego i individualnim gostima. Također planiramo gradnjom električne punionice za automobile privući ljude koji su u transferu, koji putuju dalje i koju mogu doći kod nas napuniti auto, odmoriti se i nastaviti dalje. Imali smo i ideju da se izvorište rijeke Ljute pretvori u cjelodnevno izletište sa uređenjem, opremanjem i edukativnim osmišljavanjem staza i šetnica, ali nismo to uspjeli jer su putovi i šetnice oko Dvora u privatnom vlasništvu.

Zagarantirana privatnost

U Konavoske dvore oduvijek su dolazile slavne osobe kao i brojni državnici i drugi uglednici. Bila je tu kraljica Elizabeta, slavna glumica Sofija Loren, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a nedavno je na objedu bio i poljski predsjednik Andrzej Duda....... Svima njima zagarantirana je potpuna privatnost.



Najdraži projekt – 'Finest of Croatia'

Poduzetna arhitektica Lea Đurović Ruso je inače osnivač i vlasnica arhitektonskog ureda Proto-arch koji je ostvario niz raznolikih projekata, a nedavno je njen ured dobio licencu za rad na spomeničkoj baštini. Intenzivnim i angažiranim bavljenjem projektima nastoji sa svojim klijentima ostvariti odnos međusobnog povjerenja koji omogućuje da se njihove želje i potrebe, uz njenu arhitektonsku viziju, realiziraju na najkvalitetniji i najkreativniji način.
Među svoje najdraže projekte ističe uređenje sektora Finest of Croatia na Duty free shopu i postavljanje umjetničke instalacije Vaterpolisti u Zračnoj luci Dubrovnik. Trenutno radi na realizaciji nekoliko vila za odmor koje su dobile građevinsku dozvolu a u suradnji sa Studio Vetma radi na projektu uređenja zgrade Biskupskog sjemeništa i Biskupijske klasične gimanzije koji se aplicira na EU fond.