Nova trasa brze ceste, hotel u Prapratnom i ozlojađeni sudionici rasprave

Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije pune su kukavičjih jaja, čulo se na javnom uvidu i drugoj, ponovnoj javnoj raspravi o prijedlogu tog dokumenta, kao i Strateškoj studiji utjecaja na okoliš koja je uz njega izrađena. Javna rasprava o ovim najnovijim izmjenama i dopunama plana otvorena je do 2. studenoga, a kako se moglo čuti večeras u Gradskoj vijećnici, unesene su novine o kojima stanovništvo nedovoljna zna, a ostalo je mnogo nejasnoća još iz prve rasprave, prije svega o gradnji na Srđu i možebitnim ugrozama zaštićene Rijeke dubrovačke.

Građani koji su danas imali potrebu doći na javni uvid u najvećem su broju slučajeva ogorčeni odgovorima izrađivača plana, Zavoda za prostorno planiranje Dubrovačko-neretvanske županije, na primjedbe iznesene u prvoj raspravi, upravo o gradnji na Srđu i o Ombli, pa dovode u pitanje svrhu čitavog postupka. Među nezadovoljnima bila je i pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje Grada Dubrovnika, Jelena Lončarić, iznoseći stav kako su izrađivači Strateške studije utjecaja na okoliš ovog prostornog plana trebali obraditi negativne aspekte obje predložene varijante brze ceste kroz područje Rijeke dubrovačke. Lončarić je izrazila nezadovoljstvo odveć općenitim odgovorima na postavljena pitanja.

Tijekom rasprave moglo se čuti kako Županija „mulja“, izbjegava odgovore, kako je javna rasprava neozbiljna. Umjesto pojašnjenja, dobili su odgovor kako u ovoj drugoj javnoj raspravi, koju su zatražile Hrvatske ceste, mogu sudjelovati isključivo na teme koje se tiču novina u odnosu na prvi prijedlog, a to su dvije varijante koridora brze ceste Osojnik – Karasovići, dvije varijante brze ceste Dubrovnik – Zračna luka, trasa brze ceste na Pelješcu, i nešto što je posebno izazvalo pažnju okupljenih, mogućnost gradnje hotela na mjestu današnjeg autokampa Prapratno.

Naime, na šest hektara zone T3, koja označava postojeći autokamp, na zahtjev tvrtke Dubrovačko primorje i Općine Ston, unosi se i oznaka T1, što znači da se na prostoru ove uvale može graditi hotel. No, nije precizirano, koliko prostora od tih šest hektara može biti izgrađeno, a koliko će od toga ostati kamp. U toj zoni predviđaju se kapaciteti 600 kreveta. Istodobno, u plan se vraća i turistička zona T2 Prapratno, na čak 15 hektara, koja je svojedobno bila izuzeta zbog presude upravnog suda. Uvala Prapratno je inače zaštićena kao značajni krajobraz.

Znate li uopće koliko Prapratno ima stanovnika; jeste li upoznati s vlasničkom strukturnom zemljišta, sporovima i zahtjevima tamšnjih obitelji za povratom zemlje; kolika je postojeća izgrađenost; i, što kažete vi, struka, postoji li opravdanje za ovolike turističke kapacitete u tom malom prostoru, samo su neka od postavljenih pitanja okupljenih na javnoj raspravi.
- U zaštićenom krajobrazu nije isključena gradnja. Sami znate da je Rijeka dubrovačka zaštićeni krajolik i znate koliko je izgrađena – odgovorila je Marina Oreb, ravnateljica Zavoda za obnovu DNŽ.

Oreb pojašanjava kako će na većinu pitanja o kapacitetima i detaljima moguće gradnje hotela odgovoriti plan nižeg reda, onaj Općine Ston. Kaže i to da Zavod prilikom razmatranja zahtjeva ne gleda vlasničke odnose.
Rečeno je, također, kako će se za ovu zonu, prije možebitne gradnje, morati izraditi studija utjecaja na okoliš. No, aktivistima Građanske inicijative Srđ je naš nije promakao detalj kako je Općina Ston svoj zahtjev poslala izvan propisanog roka, a on je unatoč tome usvojen.