U Gradu je 1557 stanovnika u 568 kućanstava, trećina je starija od 65 godina i živi sama

Povijesna jezgra Dubrovnika ima 1557 stanovnika! U pet godina, od posljednjeg popisa stanovništva 2011. smanjio se za četvrtinu broj stanovnika i broj kućanstava povijesne jezgre, što govori o katastrofalnom demografskom stanju!
Nastavi li se ovaj katastrofalan i alarmantan  trend pitanje je što će Unesco koji osim spomenika štiti kulturu i naš način života nastaviti štiti u Dubrovniku. Istaknula je to u subotu ujutro predstavljajući podatke popisa stanovništva u povijesnoj jezgri Dubrovnik dr.sc. Sanja Klempić Bogadi, sa Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.
 Za pet godina nestalo je 600 stanovnika,a stanovništvo je toliko ostarjelo da je trećina starija od 65 godina. Svaki treći među stanovnicima Grada ima stoga i neki zdravstveni problem, rekla je.
Ovo su najvažnije brojke do koje su došli popisivači volonteri Zavoda za obnovu Dubrovnika, Dubrovčani sami, koji su od listopada do prosinca prošle godine proveli interni popis stanovnika grada u zidinama kako bi se dobili podaci za izradu Sociološke i demografske studije povijesne jezgre na kojoj će se temeljiti budući Plan upravljanja povijesnom jezgrom.
 Na subotnjoj prezentaciji rezultata  Iva Carević Peković, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika zahvalila je stanovnicima i popisivačima koji su istraživačima izašli ususret. Ona smatra kako nije potrebno čekati do kraja 2018. godine da bi se pokrenulo rješavanje problema koje su u procesu izrade Plana već sada identificirali u ZOD-u. Potrebna je samo dobra volja onih koji će donositi odluke. Neke od problema moguće je rješavati i kroz redoviti godišnji program Zavoda za obnovu Dubrovnika,  ističe ravnateljica Zavoda. Međutim, od onih koji trebaju donositi odluke, na prezentaciji se nije pojavilo mnogo kandidata na skorim lokalnim izborima, samo je kandidatkinja za gradonačelnicu Terezina Orlić došla na prezentaciju rezultata popisa te predstavnici HDZ-a i liste Srđ je Grad.
U dosadašnjoj analizi popisa ustanovljeno je kako je od 1557 stanovnika samo  10,5 posto djece starosti do 14 godina, a čak je 29,6 posto stanovnika starije od 65 godina.
U povijesnoj jezgri je 568 privatnih kućanstava, od toga polovicu čine samačka i dvočlana kućanstva. Od stanovništva je 65%  rođeno u gradu a 50 posto neprekidno tu i živi , dok ih je 19,7 posto doselilo iz inozemstva. Samo je 28 stanovnika izjavilo da je željelo živjeti upravo u zidinama i daje Grad sam  razlog doseljenja.
 Jednočlanih domaćinstava je 32,6 posto, dvočlanih 22 % a tri člana obitelji je u 18,1 posto  stanovnika. Čak ih 49% živi od plaće a 43,2 posto od mirovina  dok je samo 5 posto stanovnika izjavilo da živi samo od turizma, dok je za 15% njih turizam dodatan prihod. Polovica stanovnika nema auto, a četvrtina ima drugi stan ili kuću izvan zidina. Šest stanova nema kupaonicu. Čak 79,3%  stanovnika povijesne jezgre ne bavi se iznajmljivanjem turistima već u Gradu stanuju.
 Istraživanje za ovu studiju i izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom nastavit će se intervjuima sa stanovnicima i različitim akterima  od ekonomskih do vjerskih i kulturnih, a sve kako bi se došlo i do njihovih subjektivnih procjena kvalitete života u Gradu.Prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović i dr.sc. Jana Šarinić, sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu  bi trebali obraditi i podatke istraživanja kvalitete svakodnevnog života u povijesnoj jezgri u sklopu Sociološke i demografske studije temeljem koje bi se donijele  mjere i odluke kojim bi se  kvaliteta života stanovnišva jezgre mogla  poboljšati.  „ Povijesna jezgra gleda se kao resurs, a ne koja je vrijednost i kvaliteta  života za domaće stanovnike što treba biti ključno za odgovor na pitanje kako zadržati život u povijesnoj jezgri, istaknuo je dr. Čaldarović.