Uz turizam sve nam raste, ali najmanje dodatna vrijednost - proizvodnja

Nikolina Trojić, magistrica znanosti ekonomije, i donedavna direktorica Županijske komore Dubrovnik od 1. studenoga nova je predsjednica Komore za mandatno razdoblje do 2023. godine. Gospodarsko vijeće izabralo je novu predsjednicu Županijske komore Dubrovnik kao prirodni nastavak kadrovske politike unutar Komore, ali i svih poslova koje je u Županiji započela Komora na čelu s njenom prethodnicom Terezinom Orlić.

Zapravo nastavljate sa svim započetim procesima u Komori, napose digitalizacijom?

Ja sam kroz prošlih 14 godina prolazeći kroz sve faze posla može se reći i pripremana za ovu funkciju. Zaista sam ušla u sve procese unutar Komore i odnose sa svim institucijama i naravno sa članicama, tako da je prelazak na predsjedničko mjesto tekao dosta glatko jer sam već godinama uz Inu puno toga i naučila i bila upoznata sa svime. Nastavljamo manje više sa svim stvarima kao do sada. Komora prolazi proces transformacije cjelokupnog našeg poslovanja na on-line platformu i imat ćemo komunikaciju sa članicama kroz sedam e-usluga gdje je cilj da oni ne moraju gubiti vrijeme od ureda do ureda, niti preko interneta istraživati sedam, osam različitih stranica da bi došli do informacije, nego nastojimo da oni registrirajući se na naš portal dobijaju personalizirane, kao lijevkom sužene informacije koje se tiču samo njihove djelatnosti. Ako su recimo, registrirani za određenu djelatnost te informacije koje se tamo sublimiraju će se ticati djelatnosti za koju su registrirani - informacije za financiranje, kredite EU projekte, seminari, web edukacije vezane za zakonske izmjene... Intencija je kad se registriraju na Komori,da vide svakoga dana je li bilo nekih promjena za njih.
Turističke agencije primjerice, imaju puno zakonskih izmjena, pravilnika, promjena uredbi, zakona, mijenjaju se uvjeti za otvaranja turističkih agencija i na polugodišnjoj i mjesečnoj razini čovjek koji nije vičan tome teško može pratiti promjene. Zamišljeno je naime da svaka najava, neka promjena, javna savjetovanja odmah budu postavljena na linku, da ljudi budu u toku.

Kakva je aktualna slika gospodarstva u našoj Županiji?

Rekla bih dvojaka, jer su s jedne strane rezultati jako lijepi, brojke rastu, BDP raste, naravno na krilima turizma koji je protagonist cijele priče. Imamo, rekla bih pravi boom građevine koja je na svom vrhuncu, rast trgovine, prometa pa i rast prometa nekretninama pa jednim malim dijelom i proizvodnja i poljoprivreda. Zapravo sve te djelatnosti rastu uz turizam, a zapravo smo najmanje osjetili ono što je dodatna vrijednost, a to je proizvodnja. Ako nam je turizam naša najbolja izvozna djelatnost bilo bi najbolje da izvozimo ono što proizvodimo, ono što je naše, a mi smo zapravo tu dozvolili uvozu da nam preuzme primat i sa cijenom i konkurentnošću. Mi u HGK često ističemo projekt Kupujmo hrvatsko, zato što znamo da je to bit ekonomije. Zapravo tako se vrte ciklusi, stvara se dodatna vrijednost, ali i potičemo druge da stvaraju ovdje i angažiraju se u ekonomiji.

Turizam nas je svih pomalo uljuljao pa nema novih projekta?

Jesmo, zapravo smo se u turizmu uljuljali. Nemamo nekih posebnosti. Ne radimo na segmentima turizama, eno-gastro turizam, kulturni turizam koji bi privukao nekoga ovdje samo radi nekog kulturnog projketa, sportski ili zdravstveni turizam za koje imamo predispozicije itd. Dakako tu nam nedostaje neka infrastruktutura, ali tu su zato EU fonovi. Za to nam trebaju.

Koliko su članice Komore u našoj Županiji aktivne u kandidiranju projekata i korištenju fondova EU?


Donedavno su nam mogućnosti bile prilično skučene budući da su imovinsko pravni odnosi bili preduvjet za prijavu projekata i korištenje sredstava posebno kada je u pitanju poljoprivreda. Međutim, nismo uspjeli upravo radi neuređenih imovinsko pravnih odnosa i projektne dokumentacije koja je pisana tako da smo često sami sebi kreirali projekte na način da ih je mali broj ljudi mogao iskoristiti. Onda smo se našli u situaciji da veliki novci nisu korišteni i sada smo u situaciji da je to posljednjih nekoliko godina prilično ispravljeno i korištenje fondova je propulzivnije. Gotovo svatko može iskoristiti ta sredstva, a dobro je i da su ljudi počeli koristiti konzultatnte za pripremu projekata jer je dokumentacija koji treba prikupiti iznimno obimna, a nužno je poznavati sve pa i žargon da se ne bi dogodilo da se sredstva i vrijeme ulože a da projekt ne prođe.

Ima li u nas registriranih agencija koje se bave tom vrstom konzaltinga i pripremama za EU projekte?


Ima ih, ali jako malo, na našem području vrlo slabo. Najbliže su nam agencije u Splitu. Kod nas je međutim, još jedan problem, glavna nam je grana turizam, a on ne trpi čekanje odobrenja koja trebaju proći projekti da bi dobili novac. I turizam je visokoprofitabilna djelatnost, komercijalni krediti dolaze odmah i odmah se vraćaju pa turizam potrebe može podmiriti ili kreditima HBOR-a ili kreditima banke. Mislim da su ruralni prostori mjesta gdje se mogu realizirati takvi projekti. Nažalost oni su kod nas uvijek vezani uz mandate lokalnih i regionalnih političara gdje im treba nekoliko godina da pripreme dokumentaciju za određeni projekt, a onda će te plodove brati druga politička ekipa iza njih. Nažalost, to je godinama bila kočnica, ali da mislim da će tu biti dosta interesa, naročito vezano za okoliš, energetsku obnovu itd.

Sve je češće pitanje uvođenja eura, kako članice Komore gledaju na tu skoru budućnost?

Prema svemu što se posljednjih godina priča Hrvatska je visokoeuroizirana zemlja. Naši krediti su većinom fiksirani uz euro, naša kontrolirana kuna je sudbinski vezana uz euroa pa bi nam čak uvođenje eura poboljšalo situaciju zbog ekonomije. Naši izvoznici, proizvođači za nabavu sirovina, uvijek razmišljaju o tome što će biti s eurom, koja nam je razina konkurentnosti? Tu bi se olakšalo. Olakšalo bi se i u dijelu kamata jer mi u Hrvatskoj imamo valutni rizik, i naše su kamate veće nego vani jer banke uvijek uključuju rizik financiranja pa uvijek plešemo oko toga što će biti i kako s eurom i kunom? Onoga dana kada se uvede euro, ukida se valutni rizik i taj fakutor mijenjaja pa će naše kamatne stope vjerojatno doći do europskih. Što će tada biti s njihovima ne znamo, možda će one rasti 2024. kada se očekuje uvođenje eura.

Kako u Komori gledate na najave gradonačelnika Frankovića o petogodišnjem moratoriju za nove restorane u povijesnoj jezgri? Uključeni ste u razgovore gradske uprave i ugostitelja, kakav je stav Komore u tome?

Trebalo je tu naći zlatnu sredinu između građana, stila života i zagušenosti Grada i opterećenosti sektora raznim davanjima jer oni imaju fiksne troškove koje moraju zadovoljiti. Mislim da je ovo kompromisno prijelazno rješenje za poslovni sektor dobro, kao i za građane, jer nema novih zaprečavanja ulica, novih stolova i gužvi. Postojećim subjektima dobro je, jer su već uložili određene novce, a svaka priča ulaganja gleda se kroz perspektivu tri do pet godina pa u tom dijelu i ti ugovori s Gradom koji su na pet godina i moratorij na na nove stolove je dobra priča jer su ovi postojeći zaštićeni da isplate svoju investiciju. Tu je i proces donošenja Plana upravljanja Gradom koji će, kada se donese, biti preduvjet za budući izgled grada. Usuglasit će stavove i građana i poslovnog sekotra i turista da bude održivi turizam. Dok se taj Plan ne donese ne mogu se donositi niti nove krucijalne odluke pa je ova priča Solomunsko prijelazno rješenje i za lokalno stanovništvo i za poslovni sektor koji je vezan fiksnim troškovima, a čije zatvaranje nije nikome u interesu ni Gradu ni ljudima koji tamo rade.

Stječe se dojam da Grad nije dao takvo prijelazno rješenje i agencijama i problematici izletničkih autobusa na Pilama gdje Komora isto sudjeluje u radnim skupinama.

Ne bih htjela zvučati kao odvjetnik Grada jer treba vidjeti što će na kraju biti, ali sam stekla dojam da Grad želi biti pregovarač. Kada smo sjeli razgovarati vidjelo se da je nabava novih niskopodnih autobusa za Libertas predviđena samo za goste koji će se voziti od Luke do Grada. Međutim, ukoliko taj gost ima osim prijevoza još jednu uslugu, ručak, zidine, bilo kakav izlet, onda će agencije moći raditi. Ta se priča odnosi dakle, samo na goste koji ne koriste ništa drugo osim prijevoza do grada i vezana je za zagušenje prometa - u jedan taj autobus može stati do 200 ljudi, a za takav prijevoz potrebni su desetci taksista. Odlična je stvar i on-line platforma za plaćanje vaučera agencijama za Pile. Unaprijed je postavljeno da se odredi datum i vrijeme i kupite vaučer unaprijed. Agencijama to nije problem. Očekuju na početku operativne probleme, ali i da će se vrlo brzo sve uhodati jer je svima u interesu da se uvede reda. Svakome je u interesu da njegov gost bude zadovoljan. Svi moraju nešto dati da bi nam u Gradu bilo bolje.