Znanstvena tribina - „Malostonska kamenica: Što nam donosi budućnost?“

Šesta znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku s temom „Malostonska kamenica: Što nam donosi budućnost?“ upriličit će se 20. ožujka 2019., u 19 sati, u sveučilišnom Kampusu.
Na tribini će sudjelovati: prof. emeritus Damir Viličić, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more DNŽ Ivo Klaić, predstavnik udruge „Stonski školjkari” Vedran Kunica, doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku i dr. sc. Rade Garić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Sažetak znanstvene tribine:
Od nekoliko desetaka vrsta kamenica koje se konzumiraju širom svijeta, posebno mjesto zauzima europska plosnata kamenica Ostrea edulis. Iako je prirodno nastanjivala obale od Sjevernoga do Sredozemnog mora, a uzgajala se još od rimskih vremena, ova višestoljetna gastronomska zvijezda krajem prošlog stoljeća gotovo je iščezla s profinjenih europskih trpeza. I dok su sjećanja na domaću europsku nestajala pred uvoznim vrstama kamenica, u Malostonskom je zaljevu domaća, malostonska kamenica odolijevala i ratovima, i bolestima, i drugim nedaćama. Jedinstveni okus kombinacije lako probavljivih bjelančevina, masti, omega 3 masnih kiselina i specifičnoga ugljikohidrata glikogena, zajedno s vitaminima, mineralima i masnim kiselinama, najbalansiraniji je zimi, kad se ovaj školjkaš priprema za razmnožavanje.
Što Malostonski zaljev znači malostonskoj kamenici, a što mu ona daje zauzvrat? Hoće li malostonska kamenica odoljeti razvoju prometa, industrije i turizma u okruženju? Može li se proizvodnja povećati, a kvaliteta zadržati? Što nedavno dobivena europska oznaka izvornosti znači proizvođačima?

Damir Viličić diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1973., magistrirao je 1977., a doktorirao 1983. iz područja ekologije mora. Godine 1975. zaposlio se u Biološkom zavodu Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Dubrovniku. U jesen 1996. godine prelazi na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, gdje je 2015. izabran u počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus. Autor je 120 znanstvenih radova, od kojih 40 citira Current Contents, dva sveučilišna udžbenika i jednu knjigu objavljenu u inozemstvu. Dobitnik je Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2003. godinu, za područje prirodnih znanosti i matematike.
Rade Garić znanstveni je suradnik u Institutu za more i priobalje. Doktorirao je 2013. na Pirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom „Ekologija i filogenija repnjaka (Appendicularia) u južnom Jadranu“. Područje interesa mu je genetika i ekologija zooplanktona, posebice želatinoznog planktona. Jedan je od urednika svjetske baze morskih vrsta World Register of Marine Species (WoRMS). Autor je ili koautor 19 znanstvenih radova objavljenih u stranim i domaćim časopisima.
Ana Bratoš Cetinić diplomirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je magistrirala oceanologiju, a potom i doktorirala. Bavi se znanstvenim i nastavnim radom na Odjelu za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku iz područja biologije, ekologije i uzgoja školjkaša te utjecajem promjena u okolišu na živi svijet u moru. Objavila je 9 radova citiranih u u bazi Web of Science i 15 radova u časopisima s međunarodnom recenzijom citiranih u drugim bazama. Prezentirala je 15 radova na međunarodnim znanstvenim skupovima, objavila više stručnih i popularnih članaka, sudjelovala u više programa popularizacije znanosti.
Ivo Klaić diplomirao je 2002. godine na Sveučilištu u Dubrovniku. Od 2003. zaposlen je u Dubrovačko-neretvanskoj na poslovima koncesioniranja te utvrđivanja granica pomorskog dobra kao i ostalim odnosnim poslovima. Od 2014. pročelnik je Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku DNŽ. Od 2018. je v. d. pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i more. Predsjednik je Radne skupine za pomorsko dobro Hrvatske zajednice županija. Suradnik je u donošenju više prostornih planova, u radnim tijelima ministarstava, Županije te gradova i općina na području DNŽ-a. Voditelj je projekta EA seaway financiranog iz sredstava EU te suradnik na nizu EU projekata.
Vedran Kunica završio je preddiplomski studij Akvakultura i diplomski studij Marikultura na Sveučilištu u Dubrovniku. Radio je kao voditelj proizvodnje i direktor Tehnološkog i poslovno inovacijskog centra za marikulturu MARIBIC d.o.o. Kao predsjednik i član udruge „Stonski školjkari“ sudjelovao u aktivnostima vezanim s očuvanjem i unaprjeđenjem školjkarstva u Malostonskom zaljevu. Voditelj je projekta zaštite Malostonske kamenice oznakom izvornosti.