BORIS ŠKIFIĆ Flauberta i Baudelairea bi i danas proganjali! 

U okviru programa Frankofonije Francuska alijansa Dubrovnik i Dubrovačke knjižnice organizirali su za sve ljubitelje francuske književnosti, a posebno za srednjoškolce, predavanje profesora Borisa Škifića iz Splita pod nazivom „Flaubert – kada lektira postane užitak“.

Nakon što je pozdravio sve prisutne u Saloči od zrcala, predavač je istaknuo kako je povod predavanja i obilježavanje pet stoljeća francuske književnosti. Naglasio je kako će o Flaubertovom romanu "Madame Bovary" govoriti kao čitatelj. Dodao je kako nije znanstvenik te kako za njega ne postoji znanost o književnosti. Svojim najpoznatijim romanom Flaubert je stvorio psihološki realizam, a kasnije je to nastavio Dostojevski koji je najdublje ušao u psihu jednog lika. Pored "Madame Bovary", veliku važnost za razdoblje 19. stoljeća ima i zbirka pjesama "Cvjetovi zla" francuskog pjesnika Charlesa Baudelairea. Oba pisca (obojica rođeni 1821.) optuženi su zbog svojih djela jer su izazvali zgražanje javnosti. 

- Nema nikakve sumnje da bi ih i danas proganjali, pojasnio je Škifić. 

Baudelaire je morao izbaciti nekoliko pjesama, a tek 1949. oslobođen je optužbe. Škifić je komentirao kako je Baudelaire stoga umro kao "kriminalac". I "Madame Bovary" bila je zabranjivana jer je smatrana nemoralnom, a autor je završio na sudu. Pisanje o temi preljuba i samoubojstvu najviše su zamjeravali Flaubertu. Preljub nije bio zabranjen, ali pisati o preljubu očigledno je bilo zabranjeno. Zanimiljivo, Baudelaire je u romanu spomenut pet puta, a posebna je čast je što se 19. stoljeće kasnije nazvano "Baudelaireovim stoljećem". "Madame Bovary, to sam ja!" - rekao je Flaubert na suđenju. Nesretni ljubavni život njegove junakinje, oslikavao je i njegov ljubavni život. 

I Baudelaireu je tužitelj priznao kako mijenja svjetonazor francuskog naroda, ali je pjesnika nazvao "zlobnog čarobnjaka". 

Uglavnom, Škifić je istaknuo kako je ljepota Flaubertovog romana najveća i najbolja obrana. Potom se gost iz Splita osvrnuo na biografije romanopisca i pjesnika, obojica su bili tuženi zbog svojih djela. 

- Obojica su pokušali samoubojstvo, obojica su živjeli u pogrešnom vremenu, naveo je Šikić dodavši kako su "Madame Bovary" i primjerice Goetheov "Werther" dosta slični.

- Svatko će romanom "Madame Bovary" doživjeti svoju katarzu, poručio je Škifić. 

Za roman je Flaubert napravio sedamdesetak nacrta, pisao ga nekoliko godina, književna kritika ga je ignorirala ili vrijeđala, a stalno je živio na rubu egzistencije jer su ga izdavači neprestano i beskrupulozno pljačkali. Flaubert je bio nepopravljivi romantik, ali je na kraju pobijedio realizam. Zaključio je Škifić na kraju kako su svi oni koji su kritizirali i optuživali Flauberta ostali samo trenutci dok su on i njegova "Madame Bovary" vječni.