Županija Dubrovnik

ZARADE I ZABLUDE

MITOVI O TURISTIČKOJ MEKI Kolike su plaće u Dubrovniku, 'gradu bogataša'

ZARADE I ZABLUDE
Prosječna neto plaća u Dubrovniku nepoznat je podatak jer institucije koje raspolažu točnim iznosima naših primanja takvu statistiku ne vode. Poznati su tek podaci o prosječnim plaćama u državi i Zagrebu te sporadično po županijama, koje objavljuje Državni zavod za statistiku.

No, Porezna uprava nam je ustupila svježe podatke o strukturi zaposlenika prema kategorijama prosječnog neto dohotka od siječnja do rujna ove godine na području grada Dubrovnika. Od 32 kategorije, u koje je svrstano 22.527 poreznih obveznika s prebivalištem u Dubrovniku, najbrojniji su oni u rasponu plaća od 4.001 do 4.500 kuna.


Više od polovice obveznika, njih 51 posto, u prvih devet mjeseci primilo je prosječni neto dohodak manji od pet tisuća kuna. Zanimljivo je stanje i s druge strane popisa, gdje su mjesečna primanja u pet ili čak šest znamenki. Peteroznamenkasti neto dohodak prima 1.459 poreznih obveznika u Dubrovniku.

Od toga, jedanaestero je stjecatelja s iskazanim neto primicima od 50.000 do 100.000 kuna. Troje je poreznih obveznika svrstano u najveću kategoriju – neto više od 100 tisuća kuna!

U najnižoj kategoriji, do 500 kuna, upisano je 665 poreznih obveznika iz Dubrovnika.

Iz Porezne objašnjavaju kako plaća za obavljeni rad ne može biti manja od propisane minimalne plaće, a za ovakve male isplate postoje objektivni razlozi, odjave i prijave radnika tijekom mjeseca, dugotrajna bolovanja, rodiljni dopusti.

„Bitno je naglasiti da pregled uključuje sve stjecatelje s osnove nesamostalnog rada, dakle i one kojima nisu isplaćene plaće (npr. članovi uprave u radnom odnosu koji si ne isplaćuju plaće, a isplaćuju si dobit), stjecatelje na dugotrajnim bolovanjima koji su zaposleni a koji u određenoj godini nisu ostvarili neto primitke s osnove nesamostalnog rada, stjecatelje s nepunim radnim vremenom kao i stjecatelje na rodiljnom dopustu.

U pregled su uključeni i stjecatelji s nepunim radnim vremenom kao i stjecatelji koji su u kraćem dijelu godine bili u radnom odnosu“, kažu iz Porezne. Napominju da u neto dohodak nisu uključeni neoporezivi primici, kao što su troškovi prijevoza, a istodobno pregled sadržava one primitke koji se isplaćuju uz plaću i u trenutku isplate se oporezuju, npr. bonusi, nagrade, otpremnine i ostalo, kažu u Poreznoj.

Ovi iznosi predstavljaju godišnji prosjek neto primitaka s osnove nesamostalnog rada svih stjecatelja, a ne iznose isplaćenih plaća na mjesečnoj razini. Struktura zaposlenika u 32 kategorije neto dohotka izrađena je na način da su za svakog stjecatelja podaci o neto primicima sumirani na razini godine i podijeljeni s brojem mjeseci u kojima je iskazan primitak s osnove nesamostalnog rada.

Na primjer, ako je za jednog stjecatelja podneseno šest Obrasca JOPPD, svaki s obračunskim razdobljem jednog mjeseca, u kojima su na svakom iskazani neto primici 4.000 kuna za prvi mjesec, dok su za ostale mjesece iskazane oznake bolovanja (neto primitak 0,00 kuna), takav stjecatelj je u pregledu koji dostavljamo u privitku iskazan u kategoriji neto dohotka od 501-800 kuna.


Hrvatska gospodarska komora objavila je ovog tjedna dokument „Analiza plaće po županijama“. Analiza se temelji na podacima DZS-a za 2017. godinu! Također, donose Finine podatke bazirane na godišnjim izvješćima poslovnih subjekata za 2018. godinu, ali, kako napominju iz HGK-a, nedostatnog su obuhvata - samo obveznici poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija.

Ta su izvješća narušenog teritorijalnog načela jer su pokazatelji izvedeni prema sjedištu trgovačkog društva, a ne prema mjestu obavljanja aktivnosti.

I u HGK-ovoj analizi piše kako je regionalnu komponentu utjecaja razine i dinamike plaća u Hrvatskoj teško utvrditi zbog ograničenja u statističkoj podlozi u vezi s ažurnošću, obuhvatom i sadržajem podataka.

Analiza, dakle, donosi poznate podatke - neto plaća u Zagrebu je prije dvije godine bila 17,1 posto viša od prosječne u Hrvatskoj, a iznad nacionalnog prosjeka su još jedino Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je prosječna neto plaća bila 6.019 kuna. U odnosu na 2008. godinu, prosječna neto plaća u ovoj županiji porasla je za 19,1 posto.
 
Naslovnica Dubrovnik

Najčitanije

Najnovije