Čistili podmorje Mljeta, otpada je bilo čak i u Velikom jezeru 

Društvo za podvodne sportove Zagreb (DPS Zagreb) u suradnji s Nacionalnim parkom Mljet, OŠ Mljet, Babino Polje te ronilačkim centrom Aquatica od 1. do 4. svibnja održalo je projekt pod nazivom „Čišćenje Mljeta“.
Cilj je otklanjanje otpada s kopnenih i morskih površina otoka Mljeta suradnjom ronioca, nevladinih organizacija, znanstvenika i lokalnog stanovništva te se projekt provodi već drugu godinu na području NP Mljet. Mljet je proglašen nacionalnim parkom 1960. godine zbog svoje iznimne biološke raznolikosti, no zbog svog specifičnog položaja (jedan od najjužnijih otoka Jadranskog mora) na udaru je ulaznih struja, kao i velikih količina plastike i drugog otpada koji cirkuliraju Jadranskim morem. Dodatne poteškoće predstavlja otpad koji nesavjesni nautičari i ostali bacaju u more.
Nacionalni park se kroz cijelu godinu bori s ovim problemom, no zbog nedostatka resursa i velike kompleksnosti kao i sve veće količine otpada uključili su se i pomogli (donirajući svoje usluge) ronilački klubovi i lokalna zajednica. Ronioci DPS-a uz pomoć zaposlenika parka u tri dana očistili su 5 lokacija unutar parka. Svaka lokacija bila je specifična po vrsti i količini otpada, a ukupna količina izvađena iz podmorja Nacionalnog parka je bila 290 vreća volumena 50 litara, znači ukupno 15 kubika raznog otpada. Otpad je pronađen i u Velikom jezeru Mljeta, lokaciji poznatoj po jednim od najvećih koraljnih grebena Mediterana. Osim ronioca, u akciju čišćenja su se uključila i djeca OŠ Mljet koja su uz razvrstavanje i popisivanje otpada educirana o štetnosti svih oblika otpada za morke organizme i ljude kao krajnje korisnike uz pomoć biologinja Martine Markov i Zrinke Sršen Rajić. Radionica za djecu je uspješno zaključena uz prigodne poruke učenika svim posjetiteljima. Poruke će biti istaknute u svim informacijskim centrima NP Mljet.
Najveća količina pronađenog otpada dolazi iz dva izvora: iz susjednih zemalja (najviše Albanije i Crne Gore) otpad nanesu morske struje i jaki južni vjetrovi, te brojne staklene boce, automobilske i traktorske gume, glomazni otpad i slično. Dodatnu poteškoću predstavlja zaostala ribolovna oprema u smislu izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata jer ne samo da zagađuje okoliš otpuštajući otpadne tvari (olovni spojevi, mikroplastika i slično) već i trajno narušava prirodni izgled staništa onemogućujući morskim organizmima da koriste njegov puni potencijal pri čemu velik broj istih smrtno strada. Morski otpad, u kojem god obliku bio, ugrožava okoliš, ekonomiju i ljudsko zdravlje na globalnoj i lokalnoj razini. Iako su prizori plaža diljem svijeta prekrivenih morskim smećem poznati javnosti, morsko dno često je znatno onečišćenije. Na svjetskoj razini više od 90% morskog otpada nije niti vidljivo ljudskom oku i nalazi se na morskom dnu u sedimentima. Tijekom vremena, plastične ambalaže se raspadaju na mikroplastiku ili male komadiće plastike koje ribe, ptice i ostale morske životinje često zamjenjuju za planktone ili drugu hranu te pojedu. Plastika ostaje u probavnom taktu ribe koja ju je pojela. Tu istu, plastikom „obogaćenu“ ribu na kraju pojedemo upravo mi, čime ovakav otpad ima izravan utjecaj na lokalnu zajednicu.
DPS Zagreb je ronilački klub s dugogodišnjom tradicijom organiziranja i provođenja raznih projekata i promicanja važnosti borbe protiv globalno rastućeg morskog otpada. Ovaj problem je prepoznat i na razini UN-a kao jedan od prioriteta: morski otpad (nastajanje i sankcioniranje) sastavni je dio Sustianable development goals programa, pod brojem 14, naziva „Life below water“, posvećenog da se do 2025. godine spriječi i značajno smanji stvaranje morskog otpada, prije svega onog nastalog u kopnenim izvorima uključujući morski otpad i onečišćenje ispranim nutrijentima. DPS Zagreb, kao i drugi ronilački klubovi učestalo provode ovakve i slične projekte s ciljem informiranja javnosti o ovom problemu te uklanjanja postojećeg otpada kojeg svake godine, nažalost, ima sve više.