Na priziv savjesti pozvalo se 13,5 posto anketiranih primalja

Hrvatska komora primalja je provela anketu o prizivu savjesti koju je ispunilo 416 ispitanika. Rezultate ankete objavili su na svojoj mrežnoj stranici, pa se pokazalo kako je 13,5 posto ispitanih reklo da su se pozvali na priziv savjesti na svom radnom mjestu. Čak 51 posto ispitanika je odgovorilo da bi učinili isto kada bi bili sigurni da to ne bi imalo negativne posljedice na njihov radni odnos.

Nadalje, da primalje trebaju imati pravo na priziv savjesti smatra 68,8 posto ispitanika, a 60,6 posto njih smatra da trebaju imati pravo na priziv savjesti još tokom školovanja.

Zakon o primaljstvu ne propisuje pravo primalja na priziv savjesti kao što to propisuje Zakon o liječništvu i Zakon o sestrinstvu, ali on stoji u Etičkom kodeksu primalja. "Priziv savjesti se mora temeljiti na moralnim ili vjerskim načelima, a ne na osobnim interesima, prihvatljiv je samo ukoliko se njime ne uzrokuju trajne posljedice za zdravlje i/ili nije neposredno ugrožen život pacijenta/ice, samo ako će druga primalja na vrijeme i stručno pružiti primaljsku skrb pacijentu/ici te ako ne stvara diskriminaciju", navodi Komora primalja.

U Komori smatraju kako bi se priziv savjesti u medicini trebalo definirati na način da ne zadire u prava drugih ljudi, da ne priječi dostupnost legalne zdravstvene zaštite i da ne izaziva diskriminaciju budući da nejasno definiran priziv savjesti može dovesti do neučinkovitosti i nejednakosti, te ugroziti kvalitetu i dostupnost zdravstvene usluge.

Informacija o pobačaju obaveljnom u dubrovačkoj bolnici bez anestezije zato što navodno u smjeni nije bilo anesteziologa koji se nije pozivao na priziv savjesti, u javnost je stigla upravo iz Komore primalja.