'Ovim programom učenika stavljamo u prvi plan i bolje ih pripremamo za život'

Od ukupno 72 škole u Hrvatskoj uključene u eksperimentalni program kurikularne reforme Škola za život, tri su s područja Dubrovačko-neretvanske županije, a od te tri čak su dvije s otoka Korčule i to Osnovna škola Blato i Srednja škola Vela Luka.
Otok Korčula broji pet samostalnih osnovnih škola s četiri pripadajuće područne škole, te tri srednje škole s raznolikim izborom četverogodišnjih i trogodišnjih programa i smjerova. Od svih škola na otoku samo su tri uvidjele prednosti prijave na poziv za eksperimantalni program kurikularne reforme kojeg je putem natječaja uputilo Ministarstva obrazovanja u veljači ove godine, prijavile su se Osnovna škola Blato te Srednja i Osnovna škola Vela Luka. Prve dvije škole su primljene u program, uz njih će u cijeloj županiji sudjelovati još samo Osnovna škola Ivan Gundulić iz Dubrovnika.
O razlozima prijave i zahtjevnosti pripreme i provođenja eksperimentalnog programa upitali smo ravnateljicu SŠ Vela Luka Ofeliju Dragojević i ravnatelja OŠ Blato Tonća Padovana. Oboje su se složili kako je trenutni sistem tradicionalnog prenošenja znanja manjkav te kako je fokus novog programa učenik, a ne nastavnici ni gradivo. Prijave i pripreme za program bile su zahtjevne, ali rezultati će, kažu, opravdati sve napore djelatnika škola, nastavnika, učenika i roditelja.
„Dugo radim u sustavu obrazovanja i jasno mi je kako su potrebne promjene. Trenutno predvladava tradicionalan način prenošenja znanja zbog kojeg kaskamo za drugim državama. Ovim programom učenika stavljamo u prvi plan i bolje ih pripremamo za život. Promjene će svejedno doći, pa zašto ne krenuti odmah?“.-objašnjava ravnateljica Ofelija Dragojević.
Pripreme za prijavu i provođenje eksperimentalnog programa koji je startao početkom rujna počele su još u veljači. Za podnošenje prijave na natječaj bile su potrebne razne suglasnoti od Školskog odbora, osnivača škole DNŽ-e, Vijeća roditelja pa sve do motivacijskog pisma u kojemu je interes za provođenje programa morao biti opširno obrazložen. Kako bi se škole mogle prijaviti za proveđenje eksperimentalnog programa, digitalna zrelost ustanove mora biti minimalno na razini 2 koju vrednuju vanjski vrednovatelji, odnosno digitalni stručnjaci. No, kako za SŠ Vela Luka ovo nije prvi eksperimentalni program kojeg provodi, odabrana je među 26 najboljih u Hrvatskoj koje će biti predvodnice provođenja programa. Naime, SŠ Vela Luka još se prije dvije godine prijavila za provođenje pilot projekta e-Škole čiji je cilj uspostaviti digitalno zrele škole. Na razini države, projekt je počeo 2015., završava 2022., a u konačnici proizvodi digitalno zrele škole koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije kako bi povećale transparentnost upravljanja školom, povećale kompetenciju nastavnika te primjenu inovacija u pedagoškim praksama, te kako bi razvile digitalno kompetentne učenike. Projekt e-Škole u SŠ Vela Luka završio je krajem kolovoza ove godine, a nekoliko dana kasnije počinje i eksperiemntalni program Škola za život koja se provodi u prvom razredu opće gimnazije i u prvom razredu strukovne, četverogodišnje ekonomske škole. Ravnateljica Dragojević pohvalila se s ukupno 25 učenika uključenih u projekt.
Još je jedna otočna škola sudjelovala u projektu e-Škole što im je omogućilo bolje predispozicije prilikom odabira u eksperimentalni program Škola za život. Osnovna škola Blato na čelu s ravnateljem Tonćijem Padovanom nakon provođenja projekta e-Škole svojim učenicima nudi pametne učionice, nove besplatne internetske mreže, raznovrsnu opremu, tablete za djecu i učitelje te pametne ploče. Ravnatelj Padovan navodi kako je u motivacijskom pismu prilikom prijave za eksperimentalni program kurikularne reforme istaknuo kako bez obzira što je škola na krajnjem jugu Hrvatske i dalje želi da otočna djeca, koja zaslužuju kvalitetno obrazovanje, budu jednako mentalno kompetentna vršnjacima u razvijenijim područjima. Upravo je to bio motiv kako ravnateljima, tako i nastavnicima iz Blata i Vele Luke da se za provođenje projekta počnu pripremati već u travnju sve do sredine srpnja, a onda i od sredine kolovoza. Nastavnici imaju virtualne predmetne učionice te uz pomoć mentora uče kako provoditi nastavu. Padovan ističe kako su nastavnici cijeli svibanj radili i subotama, a nitko se nije požalio u smislu „što nam je ovo trebalo“, budući da je jasno kako čine izvrsnu stvar prvenstveno za djecu, a onda i za roditelje i kolege. U Blatu će eksperimentalnu nastavu pohađati čak 96 učenika iz prvog, petog i sedmog razreda.
Kako ne bi bilo sve savršeno, dio opreme za provođenje programa iz mkinistarstva još uvijek kasni, no ravnatelji kažu kako su bez obzira na to bili spremni za početak eksperimentalne nastave. Djeca su dobila sve udžbenike i sim kartice, tablete koje će nositi kući ministarstvo će isporučiti krajem rujna, kako doznajemo za sad, nastava teče bez većih poteškoća. A promijenilo se puno toga. Iako su planovi i programi propisani od ministarstva isti, velike su promjene uočljive u metodama rada, pristupu učeniku i vrednovanju znanja. Nakon što dobiju tablete, učenici će kući pomoći vlastite sim kartice imati besplatan wi-fi te će znanje upijati preko dogitalnih platformi. Mijenja se usmjerenost na učenje, podjela odgovornosti u čemu je ključan osobni razvoj učenja i razvoj individualnih komeptencija kod učenika. Velika je promjena i kod kreiranja rasporeda sati. SŠ Vela Luka tako je zatražila od ministarstva individualni kalendar predmetnih sati i organizaciju nastave što je i prhvaćeno. Predmeti su podijeljeni u dvije skupine, društveni i prirodoslovni, nakon prvog polugodišta koje će trajati nešto duže, do 15. siječnja, dio predmeta će već biti u potpunosti zaključen i do kraja školske godine učenici će se moći posvetiti predmetima kojih nije bilo u prvom polugodištu. Na taj su način, ističu ravnatelji, učenici rasterećeniji, mogu se više posvetiti predmetima, a nastavnicima je lakše.
Osim toga, dobrobiti provođenja eksperimentalnog programa kurikularne reforme odrazit će se i na cijelu školu budući da i nastavnici i učenici koji nisu obuhvaćeni programom idu na dodatne seminare i obuke. I ne samo to, one škole koje su se prijavile na natječaj za provođenje programa, a nisu uvrštene u program, poput Osnovne škole Vela Luka, stavljene su na B-listu škola koje će imati određene dobrobiti i prednosti u trenutku kad program kurikularne reforme bude obavezan za sve škole. Na natječaj za provođenje programa prijavilo se više od 200 škola u Hrvatskoj, a prednost reformiranog učenja u ovom trenutku koristi otprilike osam i pol tisuća učenika. Ovim su korakom dvije otočne škole napravile veliki korak prema kvalitetnijem i lakšem obrazovanju blatskih i veloluških učenika.
„Učitelji će i dalje podučavati, a učenici učiti, ali puno toga se mijenja. Neprihvatljivo je ne hvatati se u koštac s nečim novim, ovo je za nas izazov da budemo bolji i kvalitetniji. Presretan sam da su otočne škole dio ovog projekta, a još više jer je odabir naše škole dokaz da smo ustanova koja takav program može kvalitetno provesti. Na ovaj načim možemo uvidjeti u čemu smo dobri, a u čemu nismo pokušat ćemo biti bolji“ - poručuje ravnatelj Tonći Padovan.
Dora Mikelić
Foto: SŠ Vela Luka, OŠ Blato