KONAVOČICA MALA U 'KOCKASTOM' DRESU 'Još sam u čudu, nisam se nadala da će biti ovako dobro u reprezentaciji!'

Nika Stanović zaštitni je znak odbojkašica Kaštela, doprvakinja Hrvatske, iako je ova 25-godišnjakinja zapravo “’strankinja” u Kaštelima, jer je kao djevojčica stigla iz Čilipa. No, Nika, rođena pobjednica, što se vidi i u imenu, toliko je prirasla srcu Kaštelanima da je svojataju kao rođenu, i kapetansku su joj traku dali. Od šesnaeste godine je u Kaštelima, gdje je prema vlastitom priznanju i pustila korijenje jer je tu i počela raditi, nakon što je najprije završila Sportsku gimnaziju, a potom i Kineziološki fakultet. Magistrica je kineziologije, vlasnica rektorove nagrade za izvrsnost, a ostala je na fakultetu i kao asistentica profesoru Zoranu Grgantovu, svom treneru iz Kaštela. Stažira još i u Osnovnoj školi Ostrog u Kaštel Lukšiću, volontira u školi odbojke u Kaštelima i - dvoji. Otići preko granice, probati u nekom inozemnom odbojkaškom klubu, ili ostati doma. A pod domom smatra Kaštela, naravno.

- Je, mislim se svaki dan, otići ili ostati, borim se sama sa sobom. Bilo bi lijepo s jedne strane probati, vidjeti gdje sam u odnosu na neke druge igračice vani, a s druge strane, već sam pomalo počela raditi nakon fakulteta, ne znam bih li to mogla pustiti...

Slatke brige. Jer, Nika je kod Danielea Santarellija postala standardna reprezentativka. Do tada je uvijek bila “tu negdje”, na nekim širim spiskovima, da bi joj mladi Talijan dao puno povjerenje a ona ga uzvratila onako kako samo i može, sa 100 posto.
Protiv Francuske, u posljednjem susretu Zlatne Europske lige, prošlu subotu, Nika je bila najučinkovitija naša igračica u pobjedi od 3:0 s 12 poena, od čega 3 as servisa i 37% prijema servisa. Naime, Nika igra na poziciji primačice-pucačice, i igra u oba smjera, napad i obranu. I nekako se ne snalazi s pohvalama.

- Ma je, dobro je, hvala, ali nisam ja nešto posebno odigrala - skromno će, a priznaje da uživa na treninzima:

- Baš se super radi, meni je to ogromna promjena i baš guštam. Nažalost, nemamo priliku tako često u Hrvatskoj trenirati 2,5 sata, uz toliko veliki broj zanimljivih vježbi. Došla sam u reprezentaciju spremna raditi sve što mi se kaže, puna volje i elana, kao četvrti primač-pucač. Ja uvijek poštujem trenerovu volju.

Uz takav pristup došli ste i do postave u prošloj utakmici.

- Nitko sretniji od mene. No, to je bilo na prošloj utakmici, ne znam kako će biti sada sa Španjolkama, tko će krenuti u postavi. No, puna sam samopouzdanja, i to mi je najvažnije, ako mi trener ukaže priliku dat ću sve od sebe da je opravdam.

Dobri treninzi, sjajne suigračice, vama kao iskusnoj igračici, ali samo u hrvatskim okvirima, to očito puno pomaže. S obzirom na završeni fakultet i već izraženu sklonost trenerskom poslu, bilježite li sve treninge?

- Znate kako se kaže - pametan piše. Veliki mi je užitak u svakom pogledu ovih posljednjih mjesec dana rada u reprezentaciji. To mi je ogromno iskustvo za daljnji rad.

Final Four Zlatne Europske lige je veliki događaj u Nikinom životu. Španjolke u polufinalu, o kojima zna...

- Dosta. Pogledali smo video s njihovim igrama, treneri su nas uputili na ključne igračice, priprema je kao i obično perfektno odrađena. Imaju dvije sjajne skakačice, nisu nešto posebno dobre na prijemu servisa a sve ostalo nek’ ostane tajna, do utakmice. Uglavnom, locirali smo im slabosti, i ako budemo odigrale svoju igru...

Oprostite, što pod time podrazumijevate, onu igru s Francuskom u gostima ili doma?

- Ma doma, naravno - smije se Nika, svjesna da su kolo prije, u gostima, neobjašnjivo poklonile 3:2 pobjedu Francuskinjama.
Nakon Španjolske, koga bi u finalu?

- Polako, prvo treba dobiti Španjolsku, a onda u finalu neka dođe tko god. Ulaskom u finale osiguravamo i kvalifikacije za Ligu nacija drugi tjedan u Peruu. Još sam u čudu, nisam se uopće nadala da će mi ovako biti u reprezentaciji.