Za poduzetnicu Vanju Gnjidić kao i za još dvoje osumnjićenih u aferi sadnje badema i smokava na Jakljanu, Šipanu i Dubrovačkom primorju ured europskog tužitelja predlaže istražni zatvor. O manifetlucima koji traju već godinama, a gdje još nije ubran nijedan badem ni smokva sve se zna, ali se, očigledno, ne zna ništa. Bar tako tvrdi načelnik općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.
-Mi kao općina nemamo nikakva saznanja da se tu igdje radi o Dubrovačkom primorju! Zadnjih godina nitko nas nije kontaktirao ni oko čega, kamoli o europskim sredstvima, pa valjda bismo znali da postoje te investicije u Primorju?! Niti smo što s kime potpisivali, niti je naš posao da provjeravamo. Evo u petnaest godina koliko sam tu nitko me oko toga nije kontaktirao, a pustimo pravosudna tijela da iznesu zaključke" - rekao je Knežić, dodajući da on nije ništa potpisao, te da je to radila država. Došli smo na kraju i do činjenice da se u općini ipak zna kako se radi o Visočanima, Topolome i Majkovima Gornjim, te da je tu davana zemlja u zakup, uzimani novci od države i EU, ali, dodaje, "ne samo navedenoj poduzetnici i njezinoj firmi, nego tu je bilo još deset firmi koje su dobile zakup".
-Mi smo za dodjelu tih čestica zemlje saznali iz novina" - zaključuje Knežić dodajući kako su znali jedino za veliku investiciju na Jakljanu jer su iz Slanoga za Jakljan išli bageri. Njegova ‘prva čut‘ odnosila se i na uhićenje Gnjidić u Rijeci, a iako nam nije odgovarao na pozive, predsjednik Općinskog vijeća i nositelj nezavisne opcije Dubrovačkog primorja Vlaho Mozara, koji je i potaknuo na istragu zbog sumnje u pranje novca, pogodovanje i malverzacije, već je ‘prešao‘ na novu temu koja će se očito uskoro otvoriti u Dubrovačkom primorju. Po svemu sudeći, i ta ‘miriše‘ na prikrivenu apartmanizaciju poput one pokušane na Srđu projektom golf igrališta. Novi prostorni plan predviđa ogromnu kvadraturu za ‘sportsko-rekreacijski centar‘ oko kojeg su također s njegove liste izrazili sumnju jer zainteresiranih investitora navodno nema, pa čemu onda toliko prostranstvo poklanjati za sport i rekreaciju, još kad se, zanimljivo, kosi s nasadima navodnih ekoloških smokava i badema.
-"Nakon jučerašnjeg šoka u kojem se uspostavilo da ipak nismo idilično i pitoresko područje, već leglo kriminala o kojem bruje svi nacionalni mediji, nastavljamo s našim redovnim programom. Jeste li znali da u novi prostorni plan ulazi nova sportsko-rekreacijska zona "Prljevići" koja se prostire sve od iznad Ratca pa duboko u Majkove? Ta zona je u svom maksimalnom obimu preuzeta iz županijskog plana, na čak 150 hektara (1 500 000 metara kvadratnih!) iako nam je načelnik potvrdio da nema zainteresiranih investitora. Na toj površini mogli bi se graditi objekti na čak 6000 m2. Svi koji ste ikada bili na vidikovcu Gajini znate što bi to značilo za to područje, pogotovo u kontekstu priče o "golfu na srđu", gdje su se pod krinkom golfa planirala praviti naselja za odabrane.
Predložiti smo da se ova zona smanji za 50%, tj da se briše sve "ispod" zaštitnog obalnog pojasa od 1000 metara (zelena crta na slici). Ironično, ova zona je predviđena upravo preko ekoloških nasada smokve i mjendula, pa nećemo ih valjda pošegati sve te voćke? Ljudi moraju znati!" - objavili su s Nezavisne liste Dubrovačko primorje.
Podsjetimo, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) otvorio je istragu protiv riječke poduzetnice Vanje G. i još tri fizičke i jedne pravne osobe zbog sumnje u kaznena djela subvencijske prijevare i pranja novca. Protiv četvero osumnjičenih EPPO traži određivanje istražnog zatvora o čemu bi danas trebao odlučiti nadležni sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu.
Terete je da je uz pomoć ostalih osumnjičenih lažirala podatke te zatražila i dobila bespovratna sredstva iz fonda EU te državnog proračuna RH za nasade smokava na otoku Jakljanu. Projekt je bio vrijedan 2,5 milijuna eura, a protuzakonito su povučena sredstva, prema optužbi, u iznosu od oko 1,5 milijuna eura. Navodno je upitno jesu li pritom uopće zasadili smokve na spomenutoj lokaciji.
Između veljače 2015. i listopada 2023, prvoosumnjičena osoba, koja je osnivačica društva obuhvaćenog istragom i stvarna poslovna direktorica drugoga društva, dogovorila je s ostala tri osumnjičenika da će podnijeti zahtjev za dodjelom bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" vrijednog 2.568.377,19 eura (19,351,437.99 kuna). Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj po stopi od 85% te Državnog proračuna Republike Hrvatske po stopi od 15%.
Na temelju rezultata izvida provedenih u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom i Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske, sumnja se da je prvoosumnjičena osoba u ime svojega društva podnijela prijavu na navedeni natječaj u kojoj je neistinito navela da njezino društvo ispunjava obvezne uvjete prihvatljivosti. Riječ je o obvezi posjedovanja financijske sposobnosti za realizaciju poljoprivrednog projekta u odnosu na kojeg je prvoosumnjičena osoba zatražila bespovratna sredstva Europske unije za poljoprivredu koja sposobnost je nužna s obzirom na to da se potpora isplaćuje kao refundacija samostalno uloženih sredstava, zatim nepostojanje sukoba interesa s dobavljačima te kontinuirani razvoj poljoprivredne proizvodnje za koju je tražena potpora iz bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u razdoblju od najmanje pet godina.
Kako bi pokazala da je dokumentacija uredna, sumnja se da je prvoosumnjičena osoba, uz pomoć ostalih osumnjičenika, svojoj prijavu priložila lažne dokumente. Slijedom toga, zahtjev za dodjelom subvencije bio je odobren pa je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila plaćanje ukupnoga iznosa od 1.510.591,64 eura (11,394,392.76 kuna) osumnjičenome trgovačkom društvu.
Nakon toga, prvoosumnjičena osoba je povremeno dijelove isplaćene subvencije podizala s računa svojega trgovačkog društva u gotovini, a kako bi prikrila tragove nezakonitog tijeka novca, usmjerila je dio tog novca na druga povezana trgovačka društva te zatim osobno ili posredstvom trećeokrivljenice dizala u gotovini. Na taj je način prvoosumnjičena osoba je za sebe i svoje trgovačko društvo pribavila nepripadnu imovinsku korist u iznosu dobivene potpore, a to je 1.510.591,64 eura (11,394,392.76 kuna), oštetivši time Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Državni proračun Republike Hrvatske za navedeni iznos. EPPO će sucu istrage predložiti određivanje istražnog zatvora protiv svih četvero osumnjičenika.