Dovoljno je reći Ston - trenutna asocijacija su stonske zidine, druge najduže zidine na svijetu, prve u Europi. Fascinantno čudo graditeljstva staro sedam stoljeća privlači turiste sa svih strana svijeta. Služile su više od 500 godina za obranu. Sreli smo čak i Australce, koji su potegli s drugog kraja svijeta da bi vidjeli stonske zidine, ali i solanu čija je sol nekad vrijedila kao zlato, te uživali u gurmanskoj ponudi kojom Ston obiluje.
Sunce je već visoko, ali hitre noge posjetitelja već su krenule u obilazak. A uspon nije lak, posebno ako su se odlučili za strmu rutu od Stona do Malog Stona. Na ulazu s istočne strane Stona na prodaji karata radi Jozo Leho, simpatični mladi čovjek koji nam je ispričao mnoge zanimljivosti o svom poslu.
I PO KIŠI I PO SUNCU
Prije nego smo krenuli u razgovor s Jozom, proćakulali smo s tri Australca koji nisu prvi put na dubrovačkom području, ali su prvi put u Stonu.
- Tek smo stigli, ali vidimo da je prelijepo. Želimo se popeti do vrha i otići do Malog Stona - rekli su Michael, Craig i Davon. Znali su i ponešto o povijesti zidina:
- Znamo da su ovo druge najduže zidine nakon Kineskog zida i da su štitile Dubrovačku Republiku - rekao je veseli trojac. Napomenuli su da u Australiji živi puno Hrvata, od kojih su neki u Perthu i njihovi prijatelji, pa im je posjet Hrvatskoj, iako je jako daleko, bio logičan. Za Pelješac su se odlučili zbog odličnih vina, koja su im njihovi prijatelji Hrvati već donosili u Australiju.
I otputili su se uzbrdo, najstrmijom dionicom prema Malom Stonu. Sunce je baš pržilo, ali njih to nije smetalo. Navikli su u sebe doma. Uostalom, sad su tu i tko zna kad će opet biti!
- Idu i po kiši i po suncu. Kao i mi kad pođemo u Pariz. Idemo na Eiffelov toranj bez obzira kakvo je vrijeme - govori Jozo, koji na stonskim zidinama radi od 2015. godine. Fetivi je Stonjanin, čiji su preci, kako kaže, došli iz Francuske u vrijeme Napoleona.
- Moji su bili osvajači - smije se 42-godišnji Jozo zajedno s nama. Inače je pomorac po struci, ali nakon odrađene kadeture, shvatio je da more nije za njega.
- Dugo sam radio u ugostiteljstvu pa sam se zaposlio ovdje - kaže obiteljski čovjek Jozo, otac dvojice sinova.
Turisti ga, kad dođu na zidine, najviše pitaju koliko skala ima.
- To im je najveća preokupacija. Bilo ih je koji su brojali skaline. Ima ih između 1300 i 1400, ‘alles zusammen‘ - govori uvijek raspoloženi Jozo, koji svake zime redovno prolazi cijelu rutu čisteći zidine, što je djelatnicima posao van sezone.
- Iznenadili biste se odakle nam sve ljudi dođu u obilazak zidina. Bude i Brazilaca. Jako puno je gostiju s Dalekog Istoka, Tajlanđani, Tajvanci koji imaju organizirane ture. Dođe ih po 50 u grupi. Fascinirani su ovim što vide, pogotovo kad im se reče da je ovo sve staro 700 godina - ističe naš sugovornik, te dodaje da je ulaznica na zidine i za utvrdu Kaštio 10 eura.
OBRANA POLUOTOKA
Sredovječne generacije sjetit će se Stona kao ratom i potresom pogođenog povijesnog gradića kojemu se devedesetih nije smiješila sjajna budućnost. Grad ju je ipak dočekao. Velikim dijelom za to je zaslužno Društvo prijatelja dubrovačke starine, koje je uložilo puno truda, vještina i novca u obnovu stonske starine neprocjenjive vrijednosti.
Kako podsjećaju u Društvu, gradnja stonskih zidina započela je ubrzo nakon stjecanja Pelješca (Stonskog Rata) 1333. godine. Dubrovačka komuna odlučuje tada, radi osiguranja svojega novostečenog posjeda, podići Veliki zid, dugačak oko 1200 metara. Vodio je preko vrha brda Podzvizda i, zatvarajući cijeli poluotok, završavao kulama na obalama Stonskoga kanala i Malostonskoga zaljeva.
Stonski korpus fortifikacija oblikovao se tijekom više od četiri stoljeća. Namijenjen prije svega obrani poluotoka od njegova kopnenoga zaleđa, postupno je poboljšavan, prilagođavan terenu i razvoju vojne tehnike.
Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Republike izvan Grada, podaci su iz Društva prijatelja dubrovačke starine. Cjelokupna im je duljina dosezala oko 5.500 metara, a obuhvaćale su zidine Stona i Maloga Stona, Veliki zid s trima tvrđavama i Veliki kaštio (Tvrđava sv. Jeronima), izdvojenu utvrdu podignutu radi zaštite stonskih solana. Zidine i tvrđave flankirane su s 10 okruglih i 31 četvrtastom kulom te sa 6 polukružnih bastiona.
OBNOVA OD 2003.
Zidine su dugo sačuvale svoju obrambenu ulogu, sve do početka 19. stoljeća. Nakon pada Republike izgubile su vojni značaj. Carskim dekretom od 27. veljače 1858. utvrde su predane Upravi državnih dobara, koja odmah započinje s rasprodajom gotovo čitavoga sklopa, osim tvrđave Veliki kaštio, koja je nešto kasnije doživjela istu sudbinu. Degradacije koje su uslijedile rezultat su ne samo djelovanja vanjskih čimbenika nego i pomaka u društvenoj svijesti, koje je danas teško racionalno objasniti. Jedna je od tih odluka da se potez zidina sruši kako bi se na njihovu mjestu sagradio slavoluk za doček austrijskog cara Franje Josipa I. 1874. godne. Nedugo poslije toga, 1905. godine, južni potez s četiri kule, predziđem i nasipima u dužini od 130 metara srušili su sami stanovnici Stona kako bi dobili građevni materijal za gradnju novih javnih i privatnih zgrada. Iste godine novi vlasnik tvrđave Veliki kaštio porušio je sjeverozapadnu kulu tvrđave i na njezinu mjestu sagradio dvokatnicu veličine i oblika vojarne, podsjećaju iz Društva.
U godinama nakon Drugog svjetskog rata zaustavljena su pustošenja, ali su za daljnje djelovanje bile potrebne odluke i znatna sredstva. Govor o zahvatima na Stonskim zidinama nakon Drugoga svjetskog rata obavezno je započeti podsjećanjem na Lukšu Beretića, počasnoga konzervatora i njihova prvog obnovitelja. Nakon prvih zahvata započetih 1947. godine, obnovom stonske kule Arcimona, uz svesrdnu potporu tadašnjeg direktora Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju Cvita Fiskovića, Beritić je sredinom 1950-ih godina objavio fundamentalne znanstvene tekstove o oblikovanju i povijesnom razvoju stonskih fortifikacija.
Radovi Društva na kompleksu stonskih zidina u većem su opsegu započeli 2003. godine, s glavnim ciljem omogućavanja pristupa posjetiteljima. Do 2009. godine obnovljen je dio Velikog zida od Kule nad vodom do tvrđave Koruna te dio zida koji omeđuje grad Ston.
Složenu i cjelokupnu obnovu Velikog kaštela, najveće utvrde stonskog fortifikacijskog sklopa, Društvo je započelo 2013., a završilo 2016. godine.
VRUĆE, ALI PREKRASNO
Zidine okružuju Ston tvoreći nepravilni peterokut. Obilazak može početi i kod kule Arcimun, šetnjom do Sokolića i Minčete. Na samom ulazu susreli smo par Nijemaca, Ewu i Rolanda. Dolaze iz Münchena, prvi put su u Stonu. Nakon što obiđu sve ljepote Stona, uputit će se u Dubrovnik.
- Upoznati smo s poviješću ovog kraja, dosta smo čitali na internetu. Znamo da su ovo najduže zidine na svijetu nakon Kineskih - rekli su Ewa i Roland s osmijehom. Dodali su da im je poznato da su se tu snimale i epizode svjetski poznate serije ‘Game of thrones‘. Spomen serije koja se prestala snimati 2017. godine još uvijek je nezaobilazan.
- Krenut ćemo i vidjeti koliko se od 5 i pol kilometara zidina može obići - rekao je njemački par i pozdravio se s nama.
S vrha peterokuta pruža se prekrasan pogled s polukružne kule Stoviš, gdje smo susreli osnovnoškolce - izletnike iz Metkovića. Šesti razredi Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića došli su na jednodnevni izlet u Ston. Bila je to prilika učenicima da se ostave mobitela i upoznaju još jedan dio neprocjenjivo vrijedne baštine svoje županije.
- Malo je bilo naporno jer je vruće, ali je prekrasno - rekle su nam socijalna pedagoginja Antea Burđelez i učiteljica hrvatskog jezika Ana Jogunica. Djeca su bila zadovoljna viđenim, ubrzavajući korak da bi pronašli hladovinu. Šestim razredima je prvi put da su u obilasku Stona.
- Bili smo i u solani, a imamo i divnu vodičicu Maju - istaknule su Antea i Ana. - Nadamo se da ćemo opet doći! - rekle su prije pozdrava.
PUNO JE AKTIVNOSTI
Obnova povijesnog Stona još nije završena. Evo što o daljnjim planovima kaže predsjednik Društva Vedran Kosović:
- Ston zauzima posebno mjesto u programu rada Društva. Jedno od naših većih gradilišta je tvrđava Koruna poviše Malog Stona. Tu se dovršavaju radovi I faze uređenja te se intenzivno rade projekti druge faze, čime će se kompletno završiti radovi na tvrđavi Koruna. Izvode se radovi na Zapadnom gotičkom zidu u Stonu i na Velikom Zidu prema tvrđavi Podzvizd. Ishodovana je dozvola za izvođenje radova na tvrđavi Podzvizd i plan je započeti i s tim kapitalnim objektom. Pratimo i partner smo Općini Ston u projektu uređenja parterne zone i micanju asfalta iz Stona. Završeni su arheološki radovi i intezivno se radi na izradi projektne dokumentacije. Prati se stanje zidina i kula. Izgledno je da ćemo uskoro uređivati položaj Lastva. Pripremamo dokumentaciju za uređenje zidina od Korune prema Malom Stonu. Male Kaše ispred Malog Stona su nam također predmet interesa. Plan je, za početak, izraditi kvalitetnu dokumentaciju postojećeg stanja. Zaista je puno aktivnosti u Stonu, a Ston kao drugi Grad Republike to zaslužuje - istaknuo je Vedran Kosović.