StoryEditorOCM
PelješacSve je počelo slučajno

Obitelj Šatara u Stonskom polju uzgaja ljekovito bilje: Da si ne znam kako umoran, u berbi lavande sigurno ćeš se odmoriti!

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
22. veljače 2024. - 07:31

Sve je počelo slučajno, a takve stvari obično ispadnu odlične. Antonio Šatara i njegova supruga Nikolina odabrali su za svoje vjenčanje kumu iz Starog Grada na Hvaru, i kad su bili kod njezine obitelji na otoku, ostali su fascinirani beskrajnim poljima lavande.

Ništa čudno, hvarska su polja lavande uistinu zadivljujuća. Nekad su ljubitelji ovakvih prizora putovali u francusku regiju Provansu da bi uživali u njihovim poznatim mirisnim poljima lavande, ali se već duže vrijeme i naša zemlja može pohvaliti svojima, od Istre do juga Hrvatske.

Antonio je tijekom posjete Hvaru pomislio na svoju zemlju u Dančanju na Pelješcu, gdje je rođen. Promislio je i na Stonsko polje jer žive u Malome Stonu i zamislio ga pod ‘morem’ lavande. Rečeno-učinjeno, donio je sadnice s Hvara, pažljivo ih usadio i tako je krenula avantura koja ih i danas ispunjava radošću i zadovoljstvom.

image

Mali štand obitelji Šatara - Nikolina, Marta, Tonka i Antonio

Privatni Arhiv/

- To je nešto što nas baš čini sretnima - govori Nikolina s velikim osmijehom na licu. Roditelji su dviju kćeri, devetogodišnje Tonke i troipolgodišnje Marte, koje su često s njima u poljima lavande i smilja. Sad su to već tri polja, a razmišljaju i o širenju.

- Marta je lani naučila kako se na kineski kaže ‘smilje’ i kad vidi Kineza, odma’ reče ‘la-đu’. Kako se to piše, znaju samo oni - smije se bračni par Šatara.

Svima je bilo čudno

Nikolina je završila biologiju i kemiju u Splitu i radi u ljekarni u Stonu, a Antonio je telekomunikacijski tehničar koji se brzo priklonio vještini dobivanja najboljeg iz prirode.

- Ovo što smo počeli raditi je kombinacija moja dva zanimanja - ističe Nikolina. Diplomirala je na proizvodnji eteričnih ulja. Oduvijek ju je to privlačilo...

- Kad sam počeo saditi lavandu, prije 12-13 godina, u Dančanju je to bilo čudno jer se nikad nitko nije bavio sadnjom ljekovitog bilja na tom području - prisjeća se Antonio.

- I sad sam jedini uzgajivač tamo, a u Stonu najveći - dodaje. - Otac i djed su se po tradiciji bavili lozom i maslinama, pa bi otac govorio ‘jesi ti normalan, kakva lavanda...’ K’o dijete sam često išao u lozu, težak je to posao. Masline su mi draže. I njih uzgajamo jer nam maslinovo ulje treba za izradu naših proizvoda - govori.

image

Polja lavande u Stonu daju sjajne prirodne proizvode

Privatni Arhiv/

- Prvu godinu nismo znali što ćemo sa svom tom lavandom. Dobro je rodila, ali nismo imali tržište. Ubrali smo je cijeli nadobudni, i na kraju je istresli za cvijet. Sljedeću godinu je nismo ni pobrali, ali polagano se rodila ideja što ćemo s njom - priča bračni par Šatara, koji je u međuvremenu na poljima posadio i smilje.

Ulja kuhaju kod prijatelja Vlaha

- Prije nekoliko godina došli smo na ideju da otvorimo mali štand u Malom Stonu, s uljima, hidrolatima i cvijetom lavande. Problem nam je što nemamo vlastiti kotao za destilaciju jer je to velika investicija. Ali zato imam prijatelja u Imotici, Vlaha Butigana, koji ima destileriju pa nam on to kuha. Malo mi je tramak, ali u Vlaha je stvarno super - ističe Antonio.

Šatare imaju i neke planove za budućnost, koji se neće ticati samo proizvodnje i prodaje, nego i razgledavanja mjesta na kojem sve počinje.

- Imamo u planu dovoditi turiste na dva polja ovdje u Stonu, da vide kako to izgleda - pojašnjava Nikolina.

OPG Šatara trenutno proizvodi balzam od lavande, balzam od Gospine trave, balzam od smilja, kremu za lice od smilja, labela, eterična ulja, pakirani cvijet lavande, mirisnu stonsku sol za kupke, razne hidrolate. Ako ste pobornik prirodne kozmetike, na pravom ste mjestu.

image

Nikolina u berbi

Privatni Arhiv/

- Izrađujem kreme za koje točno znam što je u njima, a volim biti inovativna pa dodati nešto što drugi nemaju. Ljeti prodavamo više nego zimi, ali vazda nam se javljaju ljudi koji koriste naše proizvode, pa im ih pošaljemo. Danas se ljudi dosta vraćaju prirodnoj kozmetici, sa što manje konzervansa. Gledamo da sve bude što prirodnije. Sve radimo polagano, da nas ne opterećuje - nastavlja Nikolina. Osim lavande, smilja i Gospine trave, želja im je ove godine zasaditi i ljekoviti neven.

Izrađuju i hidrolate, produkt destilacije koji je također ljekovit. Koristi se za razne iritacije na koži, smirivanje uboda komaraca, skidanje šminke. Smiruje kožu. Djeca im, čim ih ubode komarac, odmah traže da ih pošpricaju hidrolatom, smiju se naši sugovornici.

Polja za opuštanje

Proizvode i macerat mrkve i oraha s eteričnim uljem lavande, koji služi za tamnjenje kože početkom ljeta. Nemaju velike količine i sve se brzo proda, a jako je učinkovit.

- To nam baš hvale. Gospina trava je dobra za opekotine i izrazito suhu kožu. Eterična ulja su idealna za difuzore, a ulje smilja je dosta skupo jer treba puno cvijeta da bi se proizvelo. Koriste ga ljudi koji znaju njegovu vrijednost. Stave dvije-tri kapi ulja smilja u svoju kremu koju inače koriste. Smilje je poznato kao anti-age bilje - pojašnjava Nikolina.

image

I kćeri pomažu u radovima u polju

Privatni Arhiv/

Oko lavande najviše posla ima u početku. Treba je zalijevati cijelo ljeto prve dvije godine, treba kositi oko nje, što je čini ‘teškom’ skoro kao lozu. Ali kad prođu prve dvije godine i ona naraste u prekrasan grm, trava ispod nje više ne udara, pojašnjavaju Šatare.

- Prednost je lavande i što je ne treba ograđivati kao druge kulture koje često uništavaju divlje svinje. Njima previše miriše - s osmijehom kaže stonski bračni par.

Berba se odvija krajem lipnja i početkom srpnja. Tako je isto i sa smiljem. U polje se ide rano u zoru, dok kukci još nisu okupirali grmove. Ili kasno navečer, kad je već skoro mrak. Lavandu i smilje beru srpom, a kako se to radi, naučili su na Hvaru. Pobrano bilje stavljaju u vreće i voze Vlahu Butiganu u Imoticu na preradu.

- Kad je lavanda u cvijetu, jako opušta. U branje se ide rano ujutro ili kasno navečer radi pčela i bumbara. Možeš biti umoran ne znam kako, ali ćeš se u polju opustiti i odmoriti. Kao da nisi bio u berbi - opisuje Antonio na kraju.

image

Supružnici Antonio i Nikolina Šatara uzgajaju ljekovito bilje

Privatni Arhiv/

Polja se suše

S lavandom, na žalost, ima jedan problem, a to je pojava jedne bolesti koja se zasad ničim ne tretira - govori Antonio Šatara. Prije sedam-osam godina sam slao zahvaćenu lavandu na analizu u savjetodavne službe. Suši se...

- Možda ste primijetili i vi doma, ako je imate. Samo se iz čista mira osuši. To je neko gljivično oboljenje koje je navodno nastupilo zbog globalnog zatopljenja. Dogodilo se i mom prijatelju s Hvara koji uzgaja lavandu. Polja se suše u cijeloj Hrvatskoj. Ogroman je problem što su zaraženi i svi rasadnici. Zasad nema nekog rješenja da bi se to zaustavilo.

- Kad sadim lavandu, sadim naoko zdrave struke i ne znam što je unutra. Sam napravim sadnice koje se zakopaju u zemlju u studenom. One puste žile i sade se početkom ožujka. Ako se na lavandi pojavi par suhih fleka, jednostavno usahne. Svake tri godine treba mijenjati dio zasađene lavande. Zasad je to nekih deset posto, ali ide naprijed - nije optimističan naš sugovornik.

Tipični simptomi sušenja mogu se uočiti na stabljikama u obliku smeđe-sivih do crnih pjega. Bolest se u nekim područjima uzgoja lavande u svijetu navodi kao najčešći razlog zašto se lavanda suši. Uzročnik je poznat po imenu Phoma lavandulae.

image

Kositi srpom naučili su ih Hvarani

Privatni Arhiv/
image

Smilje daje skupocjeno ulje

Privatni Arhiv/
23. svibanj 2024 07:31