StoryEditor
PelješacSVE NAS JE MANJE

Broj stanovnika rastao u samo 139 mjesta, Općina Ston apsolutni rekorder po pozitivnom trendu

Piše Jutarnji list
9. listopada 2020. - 18:16
DVTonči Plazibat/HANZA MEDIA
U samo godinu dana u općini Ston u Dubrovačko-neretvanskoj županiji stanovništvo se povećalo za čak 12 posto! Istovremeno, iz Benkovca se u istom periodu odselilo 565 ljudi, odnosno 6,1 posto ukupnog stanovništva. Pokazuje to izvještaj Državnog zavoda za statistiku o procjenama i prirodnom kretanju stanovništva za 2019. koje, unatoč nekim odličnim, ali nažalost pojedinačnim pokazateljima, i dalje bilježi negativne trendove: u čak 409 gradova i općina broj stanovnika je u godinu dana smanjen, dok ih je u samo 139 povećan, piše Jutarnji list.

Njih osam su zadržali istu razinu u odnosu na 2018. godinu. Ston je pritom apsolutni pobjednik jer DZS, uzimajući u obzir podatke o smrtnosti i novorođenima u svakom mjestu te službenom broju odseljenih i doseljenih, procjenjuje da se u Stonu broj stanovnika na kraju 2019. u odnosu na godinu prije povećao za čak 12,5 posto, s 2246 na 2527, odnosno za 281.

Pogodnije za život

Od posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj održanog 2011. Ston je, naime, u ovim izvješćima svake godine imao sve manje stanovnika, a sada su prvi put u plusu. Štoviše, ovaj porast iz 2019. u potpunosti je preokrenuo stonski trend, pa ovo mjesto sada, prema procjeni DZS-a, ima čak i više stanovnika nego što ih je imalo 2011. Tada ih je bilo 2408, što znači da ih je sada 119 ili 5 posto više.

Ovo je razveselilo Vedrana Antunicu, načelnika općine Ston. - Naša općina pruža određene pogodnosti za mlade obitelji i siguran sam da je i to pridonijelo pozitivnim demografskim trendovima - reći će načelnik Antunica. Za prvo rođeno dijete u obitelji koja je stalno nastanjena na području općine isplaćuje se pet tisuća kuna, za drugo dijete deset tisuća, za treće i svako sljedeće po dvadeset tisuća kuna.

Načelnik Antunica napominje da se novac isplaćuje jednokratno. Ston, odnosno Pelješac još će biti pogodnije mjesto za život kada se sagradi Pelješki most. Kad je riječ o onoj drugoj strani rang-liste, negativnoj, tamo su na vrhu općina Žumberak u Zagrebačkoj županiji sa 7,3 posto stanovnika manje u odnosu na 2018. te Benkovac sa 6,1 posto. U Benkovcu je broj stanovnika sa 9289 pao na 8724. No, ono što kod ovoga grada posebno zabrinjava je podatak da je ovo najveće godišnje smanjenje broja stanovnika od 2011. naovamo.

Sve do 2018. taj se trend svake godine kretao smanjenjem u prosjeku od oko tri posto, a sada je on udvostručen. Ovaj podatak neugodno je iznenadio i benkovačkoga gradonačelnika Tomislava Bulića.
- Moram priznati da to zvuči loše i premda ne želim dovoditi u sumnju metodologiju DZS-a, iskreno mislim da stvarno stanje nije takvo i da to baš ne odgovara istini, odnosno realnim brojkama - rekao nam je Bulić.
- Ne bježimo od činjenice da nas je sve manje, ali negativan je trend u cijeloj Hrvatskoj, pa se ljudi odseljavaju i iz većih gradova, poput Zadra, no ipak imam osjećaj da se i ti trendovi u posljednje vrijeme mijenjaju, odnosno da se iseljavanje smanjuje, a neki se ljudi i vraćaju - rekao je Bulić i dodao da njegova gradska uprava čini sve što im je u moći da zadrže sugrađane, poglavito mlađe, ali i da privuku neke nove.

- Nije nam lako, ali iskreno osjećam i vidim u posljednje 2, 3 godine porast optimizma u našem gradu koji je trenutačno pravo gradilište, a sigurni smo da bi bilo i više projekata da nas sve skupa nije zaustavila korona - istaknuo je gradonačelnik Benkovca.

Učinci starenja populacije

Ništa novo, rekao nam je i naš poznati demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
- To su očekivani trendovi, jer i dalje traje veliki depopulacijski proces koji je počeo još 60-ih godina prošloga stoljeća. To su učinci starenja populacije, a za državu je to velik problem, jer velika sredstva idu u skrb za starije stanovništvo. Također, na tim dugo depopulacijskim prostorima su i veliki socijalni izdaci. Hrvatska se, dakle, nalazi između dvije oštrice. Imamo porast izdataka za skrb o starijima, a s druge strane pronatalitetna politika mora se oblikovati od lokalne zajednice do vrha vlasti. Rekao bih da lokalne zajednice vjerojatno bolje znaju od državne razine koliko je stanovnika u njihovim naseljima.

Ovdje nije bitan ukupan broj ljudi nego njihova struktura i tada dolazimo do toga da opada broj mladih - rekao je prof. Akrap, koji smatra da je najveća odgovornost na lokalnim zajednicama. Kad je riječ o najvećim hrvatskim gradovima, Zagreb bilježi pozitivne trendove, iako je riječ o minimalno pozitivnim postocima. Split, Rijeka i Osijek su u negativi, s time što je u Splitu riječ o minusu od 0,5 posto. Rijeka ima 1,5 posto, a Osijek 1,2 posto manje stanovnika u 2019. u odnosu na godinu prije, piše Jutarnji list.
 
loading...

Izdvojeno

13. listopad 2020 18:27