StoryEditorOCM
Neretvasve zbog toplog mora

Tražili plemenitu perisku pa pronašli stranu invazivnu vrstu: ‘Nakon plavog raka stiže nam i školjka bisernica‘

Piše Stanislav Soldo/SD
26. listopada 2024. - 17:16

Stručnjaci Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije provode projekt „Očuvanje plemenite periske u Jadran“. U uvali Blace i u Malostonskom zaljevu, nedavno su vadili postavljene kolektore, na kojima nisu pronašli periske ali su zato pronašli invazivnu vrstu Pinctada radiata, poznatiju kao školjka bisernica.

 Prethodno utvrđene lokacije odabrane su kao pogodna mjesta za prihvat ličinki plemenite periske te je ukupno izvađeno 6 priveza s 24 kolektora pri dubinama 2, 4, 6 i 8 metara. Nažalost, na kolektorima nisu pronađene ličinke plemenite periske, a dodatnu brigu izazvao je nalaz strane invazivne vrste školjkaša Pinctada radiata, čije su jedinke zabilježene na jednoj od lokacija, pri čemu su iste izmjerene te konzervirane, objavili su iz Javne ustanove

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

Bisernica

Vrsta Pinctada radiata iz porodice Pteriidae poznata kao biserna školjka invazivna je vrsta Jadranskog mora. Način unosa još uvijek nije poznat, ali se smatra da je mogući unos putem Sueskog kanala, aktivnostima vezanim za akvakulturu te pomorskim prijevozom. Najčešće se pronalazi u muljevitim supstratima na dubinama od 5 do 25 metara. Uglavnom žive u toplim morima. Biser stvara školjka izlučivanjem sedefa na mjestu ozljede ako u ljušturu dospije zrno pijeska ili kakav parazit. Međutim, to je dugotrajan postupak, ponekad duži od osamdeset godina.

Plemenita periska ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora. Zbog bolesti koja ju je zahvatila još u 2016. godini u Španjolskoj, a od 2019. godine se proširila Jadranom, uzrokovanom parazitom iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu periske Haplosporidium pinnae i bakterijom Mycobacterium spp, plemenita periska je dovedena do ruba izumiranja. Kako se broj živih jedinki u moru drastično smanjuje, ključno je za opstanak vrste pronaći žive jedinke koje su stvorile prirodni imunitet.

Ako se žive jedinke plemenite periske opaze, poziva se stanovništvo na dojavu lokacija kao i na dostavu fotografija i informacija o prisutnosti živih jedinki s ciljem zaštite i praćenja stanja populacije. S obzirom na to da uspravna ljuštura plemenite periske u sedimentu ne podrazumijeva nužno i živu jedinku, pretpostavku da je uočena periska uistinu živa možete potvrditi tako što ćete iznad nje nježno proći rukom. Osjećajući vibracije, živa periska će se zatvoriti, pojašnjavaju iz Javne ustanove, koja je  partner u provedbi projekta „Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u južnom dijelu Jadranskog mora“. Projekt je dio nacionalnog programa očuvanja plemenite periske u Jadranskom moru koje je stanište ovog mediteranskog endema.

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

Projekt Očuvanje plemenite periske u Jadranu traje od 2020. do 2025. godine te je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Voli toplo more

Zbog viših temperatura mora školjka bisernica se proširila čitavim Sredozemljem, a prošle je godine zamijećena u okolici Genove. Navodno su talijanski uzgajivači kamenica već počeli razmatrati mogućnost da u svoja uzgajališta „ubace“ školjku bisernicu (Pinctada radiata) budući da će se more još više zagrijavati pod pritiskom klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.

image
Denis Jerkovic/Cropix
16. studeni 2024 00:56