Dok se javnost na jugu bavi problemom plavog raka-uvozne vrste koja tamani sve pred sobom i ribe i školjke, manje je poznato da opasna biljna vrsta raznolisnikrocanj-u narodu prozvana vražja trava ugrožava neretvanske močvare. Invazivna vrsta koja se nekontrolirano širi okovala je kanale i rukavce delte Neretve, ponajviše zaštićeni krajolik jezera Kuti. Množi se vegetativno jer iz svake otkinute grančice udari po desetak izbojaka. Tako da za kratko vrijeme preuzme primat u močvarnom ekosustavu.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH odobrilo je Hrvatskim vodama projekt uklanjanja širokolisnog krocnja u dolini Neretve, kako bi se spriječilo širenje ove invazivne vrste neretvanskim kanalima i rukavcima.
U Neretvi krocanj zovu vražja trava. Njegovo službeno ime je naziva širokolisni krocanj, latinski Myriophyllum, invazivna to je vrsta koja zagorčava život ovdašnjem stanovništvu. Nitko ne zna kako se našla u kanalima i rukavcima Neretve, gdje ima idealne uvijete za širenje, jer svaki izbojak koji se otkine u vodi daje desetak novih.
Pretpostavlja se da je krocanj u vodu dospio iz nekakvog akvarija gdje je bio ukrasna biljka, jednako ga ima i u gornjim tokovima u BiH, na području Hutova blata. U vodi splete gustu mrežu pa za samo nekoliko mjeseci prohodni vodeni putovi postaju zakrčeni jer se ni trupa ni lađa ne mogu probiti kroz "vražju travu", koja se namotava na pente i vesla.
Krocanj se na pojedinim područjima jezera Kuti formirala i po pola metra debele slojeve, koji su pod utjecaje vremenskim prilika i močvarnih uvjeta postale čvrste plohe na vodenoj površini, koje ometaju prolazak lađama. Osim toga krocanj ugrožava autohtone biljke poput lopoča, koji su zaštitni znak neretvanskih močvara. Širokolisnog krocnja ima u svim dijelovima neretvanske močvare i u lijevom i desnom zaobalju ipak najugroženiji su jezero Modro oko, jezero Desne, rijeka Mislina, Crna rijeka, jaruga Vrila, jaruga Modro oko, Matica, Prokopica.