Mladi poljoprivrednik Josip Pejar jedini je stalno zaposlen u peteročlanoj obitelji. Prijeko potrebna financijska sredstva, osim u jednoj privatnoj firmi, pokušava osigurati u svojim nasadima mandarina i plantažama raznog povrća. Kako bi što kvalitetnije obrađivao zemlju i osigurao bolje prinose, javio se i dobio sredstva iz EU poticaja za kupnju mehanizacije. Kupio je traktor koji mu, tako je planirao, treba umnogome olakšati rad na tri lokacije na predjelu Lumbarda u Rogotinu, gdje je zasadio mandarine. Sredstva dobivena iz poticaja moraju se pravdati, odnosno zemlja mora biti obrađena.
Josipova zemlja jest obrađena, ali motikom, a ne traktorom, što je, znaju to i oni koji nisu poljoprivrednici, mnogo teže i zahtjevnije. Josip, naime, ne može koristiti kupljeni traktor jer ga ne može dovesti do svojih zemalja. Trebao bi to napraviti kroz prokop, više od kilometar dugačak plovni put, koji je, međutim potpuno zarastao i nije prohodan.
Prokop je iz Rogotina do rijeke Neretve, pričaju nam najstariji Rogotinjani, probijen dosta davno i služio je da ljudi iz mjesta mogu doći do imanja. Tadašnji vodeći ljudi iz mjesta tražili su najbolje jendečare ne samo iz Rogotina, nego i iz Komina i drugih mjesta, jer je to bio dugotrajan i težak posao. Kada je završen, lađama, koje su se lancale, prokopom su lokalni poljoprivrednici odlazili na svoje posjede. Prokopan je, kažu nam, prije “stare pruge”.
Loptanje s nadležnošću
Da bi se danas mogao koristiti, trebalo bi ga očistiti, što nije pretjerano velika investicija. Jer, zbog takvog stanja mnogi poljoprivrednici su napustili svoje zemlje, koje su pretvorene u ledine. Ante Jerković je jedan od onih koji se još bori, ali ga ljuti inertnost i nezainteresiranost nadležnih institucija koje su godinama gluhe na vapaje iz Rogotina.
A tko bi prokop trebao očistiti, pitanje je na koje, uz sve napore, ne znamo odgovor. Mjesni odbor Rogotin obratio se Hrvatskim cestama, jer uz prokop prolazi Jadranska magistrala, kao i Županijskoj upravi za ceste, te Hrvatskim vodama.
”Hrvatske ceste održavaju pod dionice i pojas državne ceste DC 8 na području Grada Ploča shodno važećem Zakonu o cestama, a izvodile su i izvodit će i nadalje sve radove za koje su nadležne kao i one koji su nužno potrebni kako bi se njima osigurao nesmetan i siguran promet svih sudionika u cestovnom prometu. Međutim sukladno odredbama važećeg Zakona o vodama za predmetno nisu nadležne, nadasve što se radi o plovnom putu – kanalu, pa vas moramo uputiti da se za sva pitanja oko održavanja predmetnog “prokopa” obratite Hrvatskim vodama”, odgovorili su iz Hrvatskih cesta.
Prokop je državna cesta?
”Predmetni prokop upisan je u zemljišnu knjigu kao državna cesta D-8 u vlasništvu Republike Hrvatske, javno dobro u općoj uporabi, pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. Ne predstavlja vodno dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i prema Zakonu o vodama nije pod upravljanjem Hrvatskih voda. Hrvatske vode su u postupku formiranja nove katastarske izmjere k.o. Rogotin, a prema odredbama Zakona o vodama izvršile su upis u zemljišnu knjigu vodnih dobara od interesa za Republiku Hrvatsku. Predmetni prokop nije prirodno korito, “plovni put”, niti kanal u funkciji upravljanja vodama. Prokop je izrađen kao dio građevine D-8 i mosta preko Neretve u funkciji odvodnje voda sa cestovnog zemljišta”, stoji u odgovoru Hrvatskih voda.
