StoryEditorOCM
NeretvaOD ANTIČKIH VREMENA DO DANAS

Neretva je oaza života, bogatstvo tradicije i gastronomski užitak

Piše PSD.
3. travnja 2017. - 19:53

Rijeka Neretva je stotinama godina pred kraj svoga toka donosila plodni mulj. Došao je čovjek i svojim radom od ničega stvorio tradiciju, povijest. Vratio je Neretvi ono što je ona dala njemu. Od antike, preko vremena Dubrovačke Republike i Austro-Ugarske pa sve do danas – na delti Neretve nije se samo taložila zemlja, nego se taložila i povijest. Blago je to koju stanovnici ovoga kraja žele sačuvati  i podijeliti s drugima. Turizam se budi i daje prve plodove, a za vidjeti ima svega!

Arheološki muzej Narona

Muzej Narona u Vidu pokraj Metkovića svjedoči o tome kako su ljudi ovo podneblje nastanjivali  od pamtivijeka. Riječ je o prvom "in situ muzeju" u Hrvatskoj otvoren 2007. Lokalitet Plećaševe štale stoljećima je krio impozantnu kolekciju skulptura rimskih careva. Njih 19 pronađene su u ostatcima hrama posvećene carskom kultu – Augusteumu što ujedno znači da je Narona nekada bila prava antička "metropola". Pored impresivnih statua od mramora, pronađeno je na stotine raznih predmeta: od ostataka staklenih posuda pa do antičkog liječničkog pribora. Zanimljivost je i kip egipatske boginje Izide koja je, tko zna kako, stigla nekim davnim drumovima stigla iz dalekog Egipta. Pored toga što je ovo vrijedna zbirka, Narona kao grad „rimskih careva i egipatskih boginja“ i danas, dvije tisuće godina poslije, plijeni veliku pažnju i nezaobilazna je točka.

Prirodna raznovrsnost

Osim povijesnog aspekta, deltu Neretve krasi i njezina prirodna raznovrsnost. Kao treća najveća delta na Mediteranu, poslije Nila i rijeke Po, Neretva pruža dom mnogim životinjskim i biljnim vrstama. O njezinoj flori i fauni više se može saznati u Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću. Moderno i originalno uređen, ovaj muzej potiče na interaktivnost i istraživanje ovog močvarnog svijeta. Brojnošću se ističe i ornitološka kolekcija koja posjetitelju pruža sve prateće podatke, a zvučna oprema omogućuje i glasno raspoznavanje pojedinih vrsta. Tako posjetitelji mogu vidjeti, ali i čuti “čaplju žličarku“ i „brkatu sjenicu“ ili pak upoznati regionalno izumrlu vrstu „dalmatinskog pelikana“.  U svakom slučaju, Prirodoslovni muzej doslovno daje pregled života u Neretvi. 

Jama puna života

Nedaleko muzeja, nalazi se jedan mali, skoro neprimjetni eko-sistem: jama u Predolcu. Najznačajniji je to speleološki objekt u dolini Neretve, a kroz svoj „Edukativni centar Congeria“ obitelj Vuica od mjesta za odlaganje smeća napravila je pravu atrakciju. Pri tome će domaćin Marko svakome objasniti specifičnosti ove jame koja je većim dijelom pod vodom. Dubine jezera u jami sežu i do 10 metara! Uz mnoge životinje, u jami žive i špiljski školjkaš Mnogočetinjaš (Marifugia cavatica) te Dinarski špiljski školjkaš „Congeria kusceri“  po kojemu je centar dobio ime. Školjkaše je moguće vidjeti u posebnom dijelu s akvarijem, a moguće je pogledati fosile te razne špiljske ukrase.

Neretvanska kuća

Prva je fotografija nastala 16. srpnja 1996.,  a sve ostalo nakon toga je povijest. Pavo Jerković prvi je stavio sjedalicu na lađu i tako otvorio put fotosafariju deltom Neretve. I danas, Jerković uz pjesmu i veselje, rukavcima rijeke, među plantažama mandarina i obradivim poljima,  goste iz cijelog svijeta vodi do svog malog raja usred močvare: izletničkog objekta sa 160 sjedećih mjesta - "Neretvanska kuća". Ovdje, u netaknutoj prirodi, gdje je jedini zvuk kreket žaba, svatko može uživati u gastronomskim delicijama koje pruža Neretva. „Sve imamo, ali svima nam fali radosti i veselja" – riječi su domaćina Jerkovića kojemu je ovo, pored hotel-restorana Villa Neretva drugi objekt. Prošle je godine, dakle 2016., Neretvansku je kuću posjetilo na tisuće ljudi, među kojima je primjerice bio i direktor Svjetske banke koa i čuveni hrvatski vinar "Grgić" iz Kalifornije.

Tu je i lokalni TZ Metković koji postoji tek od 2014., ali već niže zapažene rezultate u promociji ovog jedinstvenog područja. Život neretvanskog težaka bio je sve samo ne lak, ali živeći i radeći iz ničega je stvorio nove vrijednosti. Uloženi trud, povijest i prirodne ljepote ovog kraja treba podijeliti s drugima i to se danas čini. Priča o Neretvi se tako nastavlja, a turizam je na putu da procvjeta kao cvijet, kao lopoč na Neretvi - rijeci života.                        
 

16. studeni 2024 22:59