Nakon što je poplava potopila jagode i lozu, poljoprivrednici neće lako do odštete. Evo zašto

Katastrofalne poplave koje su poharale Hrvatsku tijekom svibnja potopile su i dijelove Neretve, pa su tako poljoprivrednicima iz Staševice pod vodom ostale stotine tisuća čokota vinove loze, plantaže jagoda i polja krumpira, mladice krušaka, dinje...u Vrgorskom polju, Rastoku i polju Jezero na području grada Vrgorca i općine Pojezerje u cijelosti je propala proizvodnja jagoda na otvorenom, svi plodovi su istrunuli pa će po povlačenju vode nasadi biti uklonjeni.

Ivan Gnječ, 41-godišnji poljoprivrednik, prije mjesec i pol zasadio je pola hektara stablima krušaka, uložio nekoliko tisuća eura. Sada su pod vodom. Dragan Jovica je samo u sadnice dinja uložio 5000 eura, bez folije i druge opreme. Sve mu je propal, kao i Anti Mareviću koji je uložio 4000 eura i posadio nešto manje od dvije tome krumpira koji je potopljen. Zdenku Mateljaku stradalo je 11 od 20 tisuća čokota vinove loze.

U slučaju proglašenja elementarne nepogode, slijedi dugotrajna procedura. Mogu li se i kakvoj odšteti nadati oštećeni i kakva je korist od eventualnog proglašenja elementarne nepogode? Iz Registra šteta od prirodnih nepogoda Ministarstva poljoprivrede RH doznaje se kako na području Dubrovačko-neretvanske županije u doba druge pošasti, koronavirusa, od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022., nije bilo proglašenja prirodnih nepogoda. Zbog mjestimičnih atmosferskih ‘ispada’ od početka pandemije u ožujku 2020. do danas kroz tzv. Mjeru 5 Programa ruralnog razvoja Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala bilo je obeštećenja na području Metkovića, Opuzena i Ploča. Tamo je zbog mraza poljoprivrednicima isplaćeno 78,6 tisuća eura. Putem podmjere za kojom je sufinancirana premija za osiguranje usjeva, životinja i bilja u najjužnijoj županiji isplaćeno je ukupno 738,1 tisuća eura, odgovaraju nam iz resora Marije Vučković.

O samoj proceduri proglašenja elementarne nepogode, iz Dubrovačko-neretvanske županije podsjećaju kako župan Nikola Dobroslavić odluku donosi na temelju zahtjeva općinskih načelnika i gradonačelnika:

- Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu. Također i ako je urod umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda za najmanje 30 posto umanjila vrijednost imovine grada ili općine – ističu iz Županije, uz napomenu da svemu prethodi izlazak na teren općinskih i gradskih povjerenstava za utvrđivanje razmjera štete.

Povjerenstva u obilazak odlaze po prijavi oštećenika i provjeravaju stanje na parcelama.

- Za štete u poljoprivredi postoji usvojeni prosječni prinos unesen u Registar šteta od prirodnih nepogoda koji se primjenjuje za obračun nastalih šteta u konkretnom razdoblju, trenutno od 21. svibnja 2023. do 20. svibnja 2024. Za štete na nekretninama radi se procjena – obrazlažu iz Županije i dodaju kako od 2019. godine do danas na krajnjem jugu nije bilo prijavljenih prirodnih nepogoda. A kako izgleda sama nadoknada šteta, plaća li se oštećenom poljoprivredniku primjerice po poplavljenom trsu vinove loze, izgorjelom stablu voćke ili stradalom grlu stoke? Iz Županije kažu kako prije isplate pomoći Državno povjerenstvo Vladi upućuje prijedlog, no pravila nalažu da kod raspodjele novca za ublažavanja i djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda iznos ne može biti veći od 5 posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

Koristi li osiguranje nasada?

- Iznimno, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi dodjelu većih iznosa pomoći kad su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom. Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz državnog proračuna, odnosno portfelja Ministarstva nadležnog za financije, fondova EU i donacija.

Stručnjaci savjetuju poljoprivrednicima da preventivno osiguraju svoje nasade od šteta koje bi mogle prouzročiti buduće elementarne nepogode. No, mnogi se osiguranici žale da im osiguravajuće kuće nude nepovoljne uvjete, Voćari se, primjerice, susreću s problemom datuma pokrića osiguranja koji većina osiguravatelja određuje oko 1. travnja. Uzgajivačima je termin skroz besmislen jer ranim sortama voća intenzivnija vegetacija kreće već početkom ožujka, pogotovo na jugu Hrvatske.

 

To znači da voćari u vrijeme kad je mraz još itekako u điru plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete. Još jedna prepreka u sklapanju police osiguranja je visina premije koja je narasla na 20 posto osigurane svote, a postrožili su se i uvjeti priznavanja nastale štete i sl. Dio osiguravatelja na temelju vlastite prosudbe odbija osigurati voćnjake koji su proteklih godina imali značajnije štete, a i najviša svota osiguranja je k tomu ograničena na protuvrijednost 150 tisuća kuna po hektaru. Iz Hrvatske voćarske zajednice napomenuli su kako osiguravajućim kućama Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70 posto premije, što im osigurava prihod iz proračuna od otprilike 200 milijuna kuna, pa voćari smatraju da bi trebali biti popustljiviji.

Osiguravateljske kuće kao osnovne rizike koji se mogu dogovoriti po polici najčešće ističu požar eksplozija i implozija, oluja, udar munje, tuča, poplava, pomicanje tla, ali i dopunski rizici poput izljeva vode i drugih tekućina, snježne mase, samozapaljenja zaliha ili istjecanje tekućina.