Nekada pogranično tranzitno prezagušeno prometnosredište doline Neretve u samo nekoliko godina preobrazilo se u grad koji je po kvaliteti života u samom vrhu Hrvatske. Metkovićem više ne tutnje kamioni i izletnički autobusi prema BiH, a u gradu se vodi skladan život koji je sve više počeo mamiti znatiželju turista. O preobrazi Metkovića razgovaramo sa njegovim gradonačelnikom, Daliborom Milanom.
Metković je prošle godine ponovo među pet gradova koji su ostvarili najveći napredak u kvaliteti života među hrvatskim gradovima. Očito nekad tek poljoprivredno središte doline Neretve u par godina postalo je primamljivo mjesto za život. Što se zapravo promijenilo?
Zajedno sa svojim suradnicima, Grad Metković sam počeo voditi 2017. godine. Već na samome početku prvoga mandata postavili smo sebi, ali i našim sugrađanima jasnu viziju – željeli smo grad koji će biti urbano središte, a koji pritom i njeguje svoje tradicijske vrijednosti. Stoga smo se od prvoga dana vodili potrebama naših sugrađana, započeli s provedbom kvalitetnih, ali i realnih projekata te na njihovoj realizaciji svakodnevno radili. Radimo po prioritetima te u skladu s mogućnostima u određenome trenutku, ali se trudimo i rješavati dugogodišnje probleme grada. Osim u centru Metkovića, proveli smo projekte koji su znatno doprinijeli razvoju i ostalih dijelova našega grada. Primjerice, spomenut ću samo projekt nastavka gradnje Jadranske ulice na desnoj strani Metkovića. Riječ je o projektu koji je u potpunosti promijenio vizuru toga dijela grada te omogućio dodatni infrastrukturni i društveni razvoj koji je već itekako vidljiv. Vrlo nam je bitno i poticanje demografije, obrazovanja, kulture, sporta itd. Tako smo, između ostaloga, znatno povećali iznose kad su u pitanju darovi za novorođenu djecu, proveli projekte rekonstrukcije dva vrtića na području Grada te nekoliko prostorija u Središnjem dječjem vrtiću, sufinanciramo nabavku školskoga pribora, opreme i radnog materijala učenicima osnovnih i srednjih škola, isplaćujemo jedan od najvećih iznosa u RH kada su u pitanju studentske stipendije, smanjili smo učešće roditelja u cijeni vrtića,sufinanciramo troškove stanovanja mladim obiteljima, dodjeljujemo potpore za poduzetnike i poljoprivrednike, ulažemo sredstva u poboljšanje zdravstvene zaštite, isplaćujemo božićnice i uskrsnice umirovljenicima itd. Svi ti projekti i aktivnosti znatno su doprinijeli poboljšanju kvalitete života u gradu. Želim istaknuti kako imamo još mnogo mogućnosti za napredovanje, ali smatram da smo na dobrome putu kojim želimo nastaviti.
Pred kraj 2023. godine usvojen je gradski Proračun za ovu godinu u visini od čak 12,05 milijuna eura, što je najviši iznos u povijesti Metkovića. Očito Vašem relativno malom gradu dobro ide. Što su razlozi tom rekordnom proračunu?
Povećana gospodarska aktivnost, veća zaposlenost, rast plaća kako u privatnom, tako i javnom sektoru, te oslanjanje na alternativne izvore financiranja, odnosno fondove Europske unije te sredstva Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Najznačajniji izvor financiranja jedinica lokalne samouprave je porez na dohodak, te posljedično što je veća zaposlenost i veće plaće, bolje se pune sredstva od poreza na dohodak. Veliki je značaj i pomoći europskih fondova i NPOO koji su jedinicama lokalne samouprave omogućile da realiziraju projekte koje do sada ni u snu nisu mogle realizirati vlastitim sredstvima.
I Metković je poput Dubrovnika izgubivši prirez ipak ostavio isti porez na dohodak što će građani osjetiti na svojim plaćama. Čime ćete nadoknaditi 380 tisuća eura izgubljenog prireza u Proračunu?
Da, nismo iskoristili mogućnost da dignemo stope poreza na dohodak, već će one ostat na zakonom definiranoj razini od 20 i 30%. Iznos ćemo nadoknaditi dobrim upravljanjem. Planiramo da ćemo iz 2023. godine prenijeti višak prihoda od milijun eura. Nadalje, prihodi od poreza na dohodak uvelike ovise o razini gospodarske aktivnosti na lokalnom području, odnosno o stanju zaposlenih i visini plaća. Prije par godina stopu prireza snizili smo sa 10 na 8%, a rezultat toga nije bilo smanjenje prihoda, nego povećanje, što samo govori o dobrom stanju zaposlenosti u gospodarstvu i o rastu plaća. Naravno, kako sam već i rekao, oslanjamo se i na alternativne izvore financiranja, EU fondove i NPOO. Dobrim gospodarenjem, odgovornim vođenjem i upravljanjem, svako rasterećenje ne mora nužno značiti manji prihoda, budući da se otvara prostor konkurentnosti i rastu, a posljedično i većim prihodima.
Metković je donedavno percipiran kao tranzitno pogranično mjesto s puno afera s kojeg je službeni Zagreb često ‘skretao pogled‘. No to se promijenilo što se vidi kroz primjerice novu dnevnu bolnicu, skoro otvaranje Centra za djecu s teškoćama u razvoju i drugih projekata. Istovremeno, nema više prometnih gužvi, nema afera... Kako se Metković u tako kratko vrijeme preobrazio?
Metković je danas grad koji ima odličnu suradnju s Vladom Republike Hrvatske, ministarstvima, Dubrovačko-neretvanskom županijom te svima onima koji žele pridonijeti boljitku grada i građanima. Imamo zaista veliku potporu u provedbi naših projekata i aktivnosti na čemu se još jednom zahvaljujem i premijeru Plenkoviću, svim našim ministrima, županu Dobroslaviću te njegovim suradnicima. Smatram da vertikala vlasti (Grad – Županija – RH) itekako pridonosi razvoju grada. Iako Dnevna bolnica Metković nije jedini veliki infrastrukturni projekt koji smo proveli, spomenuli ste je u pitanju pa ću podsjetiti kako su se pojedinci 2017. na njen spomen podsmjehivali i smatrali je samo predizbornim obećanjem. Evo, Dnevna bolnica Metković danas radi već više od godinu dana, pacijenti dolaze svakodnevno te funkcionira odlično. Smatram da se niti jedan grad ne može u kratkom vremenu preobraziti, ali kvalitetan rad, dobri projekti, potpora Vlade, ministarstava i Županije svakako pridonosi kontinuiranom razvoju i boljitku građana. Metković danas to ima, i siguran sam da će tako biti i u buduće.
Tijekom posljednjeg posjeta nekolicine ministara Vlade RH najavili ste velike prometne infrastrukturne projekte. O čemu se radi?
Mi smo proteklih godina već proveli neke značajne projekte iz prometne infrastrukture, poput izgradnje dva kružna toka u centru grada te rekonstrukcije nekoliko prometnica. Međutim, pred nama je razdoblje koje je itekako značajno za prometnu infrastrukturu gradu. Prije nekoliko mjeseci Vlada RH donijela je Odluku o izgradnji spojne ceste od naselja Vid do Novih Sela, a u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za projekt. Riječ je o strateškome projektu vrijednome 14 milijuna eura, a osim što će skratiti putovanje od Metkovića do autoceste, omogućit će i daljnji gospodarski razvoj ovoga područja jer vrlo dobro znamo kako se razvojem komunalne i cestovne infrastrukture otvaraju dodatne mogućnosti za razvoj turizma, trgovine te investitorskih ulaganja. Pred nama je i realizacija projekta rekonstrukcije Ulice Zrinskih i Frankopana na desnoj strani grada. Riječ je o dužini od cca. 4,3 km, a vrijednost toga projekta je više od 3,1 milijuna eura. Taj projekt itekako će promijeniti vizuru toga dijela te najvažnije – doprinijeti sigurnosti u prometovanju. Također, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za projekt izgradnje kružnoga toka na Lučkome mostu koji će pridonijeti rješavanju prometne problematike na križanju u tome dijelu grada.
Kada govorimo o prometnoj infrastrukturi teško je ne dotaknuti se Pelješkog mosta kojim je Metković postao bliži administrativnom i turističkom središtu Županije, Dubrovniku, a njime se Vašem gradu otvara se posve novo poslovno poglavlje, ono turističko za što imate ozbiljne potencijale. Koji su Vam planovi?
Promjena koju je donio Pelješki most osjeti se u svakome smislu, a to najbolje možemo vidjeti u rastu broja turističkih dolazaka i noćenja. Metković je prije desetak godina bio primarno izletnička destinacija, no danas ga gosti biraju za smještaj, čemu je znatno pridonio i Pelješki most. Osim istraživanja našega grada, turisti koji dolaze, zbog izvrsnoga prometnoga položaja Metkovića, u vrlo kratko vrijeme mogu posjetiti i neke druge zanimljive destinacije – Dubrovnik i cijelu DNŽ, Makarsku, Međugorje, Mostar itd.
Kada je u pitanju ponuda koju mi imamo, svakako bih istaknuo fotosafari i berbu mandarina, gastronomiju, antičku Naronu i Arheološki muzej Narona, Prirodoslovni muzej Metković, cikloturizam itd. Istaknuo bih i razvijanje sportskoga turizma. Naime, mnogi veslački timovi svoje pripreme odrađuju upravo na Neretvi. Podsjetit ću kako je Metković 2018. bio domaćin Europskoga prvenstva u kajak – kanu maratonu, a za organizaciju smo dobili zaista samo pohvale. U rujnu ove godine domaćini smo Svjetskoga prvenstva u kajak – kanu maratonu na kojem se očekuje više od 1000 sudionika iz 35 zemalja, ne računajući gledatelje. Velik broj njih će i prije samoga natjecanja doći u dolinu Neretve odraditi dio svojih priprema. Od tog natjecanja neće imati korist samo ugostitelji, iznajmljivači, hotelijeri, trgovci itd. u Metkoviću, već i svim ostalim dijelovima doline Neretve, a i šire.
Spomenuo bih još jednu prednost Pelješkoga mosta. Pelješki most nije nas povezao samo sa stanovnicima Dubrovnika i okolnih mjesta, već i sa ljudima s Pelješca koji svoje svakodnevne obveze obavljaju upravo u Metkoviću. Od toga koristi imaju i naši trgovci, ugostitelji, obrtnici različitih zanimanja. Ljudi s Pelješca su postali redovni gosti i publika na koncertima te različitim manifestacijama, a počeli su i razgovori o tome da se u idućoj školskoj godini za srednjoškolce uvede autobusna linija kako bi mogli ići u školu u Metković, što je vrlo značajno.
Poljoprivreda je ipak još uvijek najjača gospodarska grana na metkovskom području. No i tu dolaze promjene, pa ćemo umjesto neretvanskih mandarina očito brati neretvanske banane. Kako gledate na to?
Iako smo u Neretvi oduvijek otvoreni prema novim poljoprivrednim kulturama, ne mislim da će ljudi odustati od mandarina. Ipak, slažem se da je potrebno jače brendiranje mandarine, udruživanje poljoprivrednih proizvođača te regulacija tržišta. Općenito, poljoprivrednu proizvodnju moramo jače poticati. Grad Metković kao jedinica lokalne samouprave nastoji u skladu sa svojim mogućnostima poticati naše poljoprivrednike i doprinijeti njihovom radu. Od 2018. iz gradskoga Proračuna dodjeljujemo potpore u poljoprivredi. Korisnici toga Programa mogu biti poljoprivredna gospodarstva sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području grada Metkovića, a potpore se dodjeljuju kroz pet mjera – potpore stočarima i pčelarima, potpore za obnovu ili gradnju plastenika/ staklenika, potpore za uvođenje ekološki naprednih metoda u poljoprivrednoj proizvodnji, potpore za nabavu poljoprivrednih strojeva i opreme za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje te potpore za poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača.
Obzirom na svoju veličinu, Metković poprilično uspješno ‘vuče‘ novce iz Europskih fondova. U čemu je tajna uspjeha?
Tako je, realizirali smo mnogo projekata uz pomoć sredstava iz europskih fondova. Navest ću samo neke, poput projekta Aglomeracije Metkovića koji je upravo u tijeku. Ogromna je važnost toga projekta za građane Metkovića, a podsjetit ću kako je Metković bio i ujedno prvi grad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji je dobio sredstva iz europskih fondova za projekt aglomeracije. Također, uz pomoć europskih fondova napravili smo velike korake po pitanju izgradnje infrastrukture u sustavu odvojenoga prikupljanja otpada. Pri tome smo bili prvi grad na širem području Dalmacije koji je realizirao projekt izgradnje sortirnice i kompostane.
Među projektima koje bih istaknuo je svakako i energetska obnova Gradske sportske dvorane, ali i projekte sufinancirane iz socijalnih fondova poput ‘Zaželi i uključi se‘. Riječ je o projektu koji je Grad Metković već dva puta uspješno proveo, a za ponovnu provedbu nedavno nam je odobren iznos od 1.125.000,00 eura. U sklopu projekta Grad Metković će na razdoblje od 30 mjeseci zaposliti 25 osoba koje će brinuti od 150 krajnjih korisnika – osoba starije životne dobi te osoba s invaliditetom. Uspjeh Grada Metkovića svakako počiva na kvalitetnom i marljivom radu, a u budućnosti ćemo nastojati biti još i bolji.
