Pri kraju su treće izmjene i dopune prostornog plana grada Korčule, jednog od najvažnijih dokumenata koji će bitno utjecati na razvoj grada. Na trećim izmjenama i dopunama radi se od 2019. godine, dugotrajni je proces pri kraju, čeka ga još javna rasprava, a onda i potvrda Gradskog vijeća. Uz brojna pitanja vezana za izmjene i dopune, interes javnosti usmjeren je na zemljište na sv. Nikoli koje vlasnici iz poljoprivrednog pokušavaju, već godinama, pretvoriti u građevinsko.
Priča o zemljištu na sv. Nikoli već je izašla u javnost kad su u medijskom prostoru raspravljali vlasnici i svjetski poznati arhitekt Otto Barić, a taj se diskurs i dalje nastavlja. Nika Silić Maroević odlučila je dolaskom na vlast važne zaključke u izmjenama i dopunama prostornog plana ne donositi sama, već je oformila radnu skupinu stručnjaka vezanih za Korčulu na čije se mišljenje oslanja. Jedan od njih je i Otto Barić koji već dugo dio godine živi u Korčuli.
Zemljište na sv. Nikoli kupilo je desetak korčulanskih obitelji prije petnaestak godina i to od Dominikanaca čiji je samostan u blizini. Prilikom kupnje, zemljište je bilo poljoprivredno, no s logičnom mogućnosti da u nekim narednim godinama postane građevinsko. Njihovi napori da zemljište iz zelenog pređe u žuto ostali su za sad nerealizirani, a nedavni istup Otta Barića odlučili su javno demantirati.
Otto Barić za Dubrovački vjesnik izjavio je, među ostalim:
"Svatko tko kupi zeleno zemljište nada se da će jednog dana postati žuto, to je legitimno pravo vlasnika, no pitanje je što od toga ima Grad Korčula i stanovnici, to je forte kojim se vodimo. Kad smo donosili odluku pitali smo se je li baš nužno jedan vrijedan dio zelenila od Hobera, preko Fortece pa sve do samostana izvaditi iz konteksta šume i staviti u kontekst stanovanja. Naše je mišljenje da nije nužno jer, osim tih desetak obitelji koji bi dobili lijepe kuće, Grad ne bi dobio ništa, a izgubio bi vizuru zelenila u koju je utopljen. Osim toga, taj je pojas pod zaštitom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kad bi se ta zaštita skinula, tek onda bi se moglo razgovarati o izmjenama", naveo je Barić.
Međutim, vlasnici spornog zemljišta odlučili su demantirati te navode. Našli smo se s nekolicinom vlasnika, a oni su nam priložili očitovanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojeg su poslali 15. srpnja ove godine.
"Katastarske čestice 149/118, 149/121, 149/122 i 149/126 K.O. Korčula ne nalaze se unutar zaštićenog područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode", stoji u očitovanju.
Osim što na predmetnim česticama ne postoji nikakva zaštita prirode, iz očitovanja Konzervatorskog odjela u Dubrovniku jasno je da ne postoji ni konzervatorska zaštita. Također u srpnju, ali 2010. godine, tadašnja pročelnica Žana Baćanakon izvršenog uvida u postojeću dokumentaciju istaknula je kako se katastarska čestica, tada jedinstvena, još uvijek neparcelizirana 149/22 K.O. Korčula, nalazi izvan areala zaštite kulturnih dobara, odnosno nije zaštićeno područje.
"Korčulanske gradske vlasti ovlastile su savjetnika g. Otta Barića da u javnosti najavi Katalog urbane opreme Grada Korčule, što je predstavljeno u Dubrovačkom vjesniku 7. srpnja 2022. godine. Nažalost, gradske vlasti na čelu s gradonačelnicom Nikom Silić Maroević daju u javnost očite neistinite informacije za naše parcele koje se nalaze na području Cvjetnog naselja - sv. Nikole. Nadležne državne institucije, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za zaštitu prirode, 15. srpnja 2022. godine (urbroj: 517-10-2-1-22-2), nedvojbeno potvrđuju da se predmetne katastarske čestice ne nalaze unutar zaštićenog područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Također, još jednom podsjećamo gradonačelnicu Silić Maroević dipl.ing.agr. da nije odgovorila na naše otvoreno pismo u Dubrovačkom vjesniku od 20. svibnja 2022. nego se, obzirom na ovo pitanje, u javnom prostoru posluživala osobama koje nemaju nikakve ovlasti u predmetnom odlučivanju", poručili su vlasnici spornog zemljišta.
Vlasnici su se također osvrnuli na navode arhitekta Barića koji ističe kako Korčula i njeni građani pretvaranjem zemljišta na sv. Nikoli u građevinsko neće dobiti ništa. Pokazali su nam dokumente koje su nekoliko puta, različitim gradskim vlastima, dostavljali u nadi kako će se njihovi planovi shvatiti ozbiljno.
Kroz izmjene i dopune PUP-a odredit će pravila gradnje na parceli tako da se uzme u obzir očuvanje prirodnog krajobraza i oplemenjivanje novim hortikulturalnim uređenjem uz komunikaciju gornje i donje ceste, uz cestu od Cvjetnog naselja do Strećice napravit će nužna parkirna mjesta, a jedan dio uz cestu označit će kao javni parking kojeg u gradu nasušno nedostaje. Na istom potezu spremni su financirati komunalnu infrastrukturu, odnosno sustav odvodnje, čime će riješiti problem zagađenja mora od strane domaćinstava sa zapadne strane, također su spremni finacirati izgradnju dječjeg igrališta kojeg nema u ovom dijelu grada.
Nadovezali su se također na Barićevu izjavu kako je njihovo zemljište prirodni nastavak zelenila od Hobera, preko Fortece do sv. Nikole. To jednostavno nije logično, uvjereni su vlasnici, Hober nema nikakve veze s njihovim parcelama. Zelenilo Fortece gdje je i glasovita špilja Pišurka nalaze se daleko iznad zemljišta, iznad gornje ceste, a njihovo je zemljište, što je vidljivo na snimku dronom iz zraka, prirodni nastavak reda kuća Cvjetnog naselja.