StoryEditor
Korčula28. OBLJETNICA

U Korčulanskom kanalu razbijena treća pomorska blokada Jugoslavenske ratne mornarice

Piše Dora Lozica Foto: arhiva
17. studenog 2019. - 11:01
Prije dvije godine, danas umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Željko Seretinek predstavio je Korčulanima dokumentarni film Razbijanje pomorske blokade Jadrana kojim je sugrađanima prikazao cjeloviti redosljed događaja u kojima su Korčulani odigrali bitnu ulogu.

Korčulani se i danas sjećaju 16. studenog 1991. godine kad je u Korčulanskom kanalu razbijena treća pomorska blokada Jugoslavenske ratne mornarice, a jedno od ključnih imena bitke je umirovljeni pukovnik Željko Seretinek koji je, nakon svoje prve knjige Bitka na Jadranu, nastavio sa istraživanjima o bitkama i pobjedama nad jugo-mornaricom.

Osim što je umirovljeni pukovnik, Seretinek je bio i nastavnik topništva i balistike te povijesti Hrvatske ratne mornarice na Hvatskom vojnom učilištu u Splitu. U Zadru je završio vojnu akademiju, smjer topništvo, te je obnašao razne dužnosti u JNA do 91. kad se pridružuje Hrvatskoj vojsci. U Domovinskom ratu je sudjelovao do samog kraja, prvo kao zapovjednik bitnice ZIS-eva 76 mm koja je sudjelovala u boju u Korčulanskom kanalu, zatim kao zapovjednik topničkog divizijuna na Pelješcu, a nakon toga kao zapovjednik Obalne topničke grupe Dubrovnik, u čijem su se sastavu nalazile obalne toničke bitnice od Dubrovnika od Lastova. U vrijeme kad je Seretinek preuzimao zapovjedničke odgovornosti imao je tek 28 godina. O ratu govori vojnički, s malo emocija, u situcijama kad se ginulo razmišljao je što napraviti jer se to od njega očekivalo pa nije imao vremena za strah. Iako je imao stručno znanje, nedostajalo mu je životnog iskustva te je bitne odluke donosio zajedno s ljudima koji su ga imali više. Isti je odnos njegovao i sa svojim vojnicima, poštivajući njihovo znanje dobivao je njihov maksimum.

Jugo-mornarica je tada bila respektabilna vojna sila, po broju ljudi i vojne tehnike i do deset puta jača nego Hrvatska ratna mornarica danas. No, kako navodi Seretinek, urušavala se iznutra. Osim što se dio ljudstva nije mirio s agresijom, okosnicu jugo-mornarice činili su Hrvati koji su je i napustili, a oni koji su zauzeli njihovo mjesto nisu bili naučeni na more. To se pokazalo presudnim prilikom razbijanja treće pomorske blokade u Korčulanskom kanalu.

Prva blokada započela je sredinom rujna 91., danas osuđeni general Ratko Mladić kreće iz Knina u napad na Šibenik. Dok su se Šibenčani branili na kopnu, jugo-mornarica je napadala s mora, no uskoro su hrvatske divizije pogodile pet brodova iz šibenskih bitnica. Druga blokada razbijena je mjesec dana nakon, u listopadu. Vrlo sličan scenarij dogodio se u Zadru, general Mladić napada s kopna, a jugo-mornarica s mora. Zadrani su s protuzračnim topovima malog kalibra pogodili tri broda te je blokada razbijena.

Bitka pod zapovjedništvom Hrvatske ratne mornarice kojom je razbijena treća blokada započela je u podne 16. studenog u Korčulanskom kanalu. Zapovjednik Željko Seretinek pod svojom komandom imao je tada topove u trpanjskoj Dubi, Lovištu - zapadnom pelješkom rtu, Blacama kraj Blata i Privali kraj Vele Luke. Čak devet brodova jugo-mornarice napadalo je Lovište te je malo tko vjerovao u pozitivan ishod bitke. Osim toga, bitka je prema zapovjedi trebala biti završena do 18 sati kad je potpisano primirje na moru. No, sile prirode odlučile su stati na stranu Hrvata, tog jutra na moru je bilo veliko nevrijeme, a Korčulu je obavila gusta magla. Korčulani su na jugo-mornaricu pucali iz ukupno pet topova od kojih samo jedan nije bio u kvaru. Topovi su datirali iz drugog svjetskog rata, jedan je bio bez nišanskih sprava, a s jednog su okidali pomoću grančice česvine i kamena. Kad su otvorili paljbu iz dva smjera, zapovjednici jugo-mornarice nisu znali odakle se puca pa su otvorili paljbu prema Hvaru. Do kraja bitke pogođeno je čak šest brodova, trećina od ukupnog broja pogođenih brodova u Domovinskom ratu.

„Nisam bio svjestan što smo tada napravili. Oslobodili smo 8.600 km2 te unutarnje plovne puteve koji su nakon razbijanja blokade bili slobodni od Kraljevice do Pelješca. Nakon djelovanja izvukli smo se na rezervne položaje jer je postajala mogućnost napada iz zraka. Nismo se imali kad radovati“-prisjetio se pukovnik kraja bitke kojom je Hrvatskoj vraćen Jadran.

Nakon razbijanje pomorske blokade, ratne postrojbe tadašnje općine Korčula su krajem 91., u Stonu pod zapovjedništvom Anta Bilića, ustrojili stabilnu crtu obrane i zaustavile znatno nadmoćnijeg agresora. U svibnju 92. rame uz rame s pripadnicima elitnih gardijskih postrojbi HV, deblokirale su i zapadni dio poluotoka Pelješac i sudjelovale u oslobađanju Dubrovačkog primorja. Mornarički odred i Domobranska bojna ratni put su nastavile po brdima Dubrovačkog zaleđa od Neretve pa sve do krajnjeg juga Republike Hrvatske gdje je obranom šireg područja poluotoka Prevlake MOMP Korčula dočekao kraj rata. U izvršenju spomenutih zadaća kroz korčulanske postrojbe je tijekom Domovinskog rata prošlo oko 2000 boraca od kojih je 7 pripadnika vojnih i policijskih postrojbi položilo svoj život na oltar Domovine.

Pukovnik Seretinke je za svoj doprinos vojsci više puta odlikovan, između ostalog i Redom hrvatskog pletera.
loading...

Izdvojeno

07. kolovoz 2020 15:30