Finale projekta Sačuvajmo plavetnilo mora Osnovne škole Ante Curać-Pinjac iz Žrnova održalo se prošle subote u jutarnjim satima kad su učenici s Velog mosta u zaljev Žrnovske Banje bacili pet tisuća bio-kugli koje će očistiti morsko dno od plastike, teških metala i fekalija, a usput će proizvoditi kisik. Projekt je realiziran u suradnji s Gradom Korčulom, ERK Korčula, ŽLU Korčula, društvom Adriatica i UO La Banya.
Projekt Sačuvajmo plavetnilo mora u sklopu kojeg je realiziran i jedan manji, Morska priča, u OŠ Ante Curać-Pinjac započeo je početkom školske godine kad je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodijelilo školi 16 tisuća tad još aktualnih kuna za kupnju materijala od kojih će napraviti bio-kugle. Tzv. bio-kugle, odnosno EM kugle, napravljene su od gline i otopine dobrih bakterija, razgrađuju toksične tvari na morskom dnu obnavljajući samočisteću funkciju prirode. Kao i za većinu projekata u žrnovskoj školi i za ovaj je zaslužna učiteljica razredne nastave Anamarija Radovanović. Neumorno istražujući na što bi se sljedeće mogla prijaviti, učiteljici Anamariji svidjele su se bio-kugle.
Dok su učenici odmorni nakon ljetnih praznika lijeno zapisivali prve rečenice u prazne bilježnice, u školu je jednog jesenskog dana stigao veliki kamion pun paleta i kanistara, prisjetio se uz smijeh ravnatelj škole Ivan Fabris čiji je zadatak, kako sam ističe, podržati logistički, financijski i ljudski sve projekte koje djelatnici škole provode, a u tome posebno prednjači učiteljica Anamarija.
„Glina od koje se kugle izrađuju došla je u paletama, ciglama, matunima, a mikroorganizmi koji se miješaju u kugle u kanistrima, bidunima. Kad je tog jutra kamion stigao ispred škole, naš tajnik je uvjeravao dostavljača da škola ništa ne gradi“, prisjetio se uz smijeh ravnatelj Fabris te nastavio – „Jutra smo započinjali u potkrovlju, domar Marjan i ja, drobili smo matune i miješali glinu kako bi dobili kompaktnu smjesu, a onda su učenici oblikovali kugle, a što je projekt napokon gotov najviše veseli spremačice. Ovakvi projekti oslobađaju djecu pritiska redovne nastave, važno je da su na terenu, da uče kroz praksu, da ulaze među ljude, u zajednicu, onda lakše podnose zahtjevan program nastave“, zaključio je ravnatelj.
Koliko su bio-kugle donijele veselja u školu ispričala nam je i nastavnica Anamarija, učenici su hrlili u potkrovlje sa željom da se što više uprljaju, odnosno šporkaju kako se kaže na otoku.
„Nakon napornog dana, učenici su se relaksirali u potkrovlju izrađujući kugle. Organizirali su se u timove, jedni su oblikovali kugle, drugi su dodavali dobre bakterije, a treći su kugle slagali u kutije. Sudjelovao je baš svaki razred, svako dijete u školi, uživali su u svakome trenutku. Ovaj je projekt prvenstveno edukacijskog karaktera, ali i za opuštanje učenika. Ako makar dvoje primjene ono što su o zaštiti mora i okoliša naučili, svi smo profitirali, a najviše priroda“, mudro je zaključila učiteljica.
Brojni su učenici tog jutra nestrpljivo čekali trenutak kad će dobiti zeleno svjetlo da kugle koje su mjesecima i mjesecima strpljivo izrađivali napokon, u punom hicu, pobacaju u more. Prije toga, morsko su dno od otpada očistili ronioci Ekološko-ronilačkog kluba Korčula inače poznati po ekološkim akcijama čišćenja morskog dna koje često organiziraju te se isto tako na iste rado odazivaju. Osim što su izvadili nekoliko automobilskih guma i plastičnog otpada, uzorkovali su morsko dno. Učiteljica Anamarija nam otkriva kako će uzorak poslati u HZJZ Zadar gdje će ga testirati na teške metale, razne vrste zagađenja te Escherichiju coli, a nakon ljeta ponovit će analizu kako bi imali dokaz o učinkovitosti bio-kugli. Ta analiza nije jeftina, ističe učiteljica zahvaljujući se Gradu Korčuli, odnosno gradonačelnici Niki Silić Maroević koja je pristala financirati uzorkovanje.
Osim Grada Korčule i ERK Korčula, projekt je financijski i logistički podržala i Županijska lučka uprava Korčula. Osim što su Ugovorom dodijelili financijska sredstva, u subotu su omogućili bacanje kuglica iz službenog gumenjaka, a zašto je to važno ispričao nam je djelatnik ŽLU Korčula Frano Jeričević koji je ujedno i predsjednik MO Žrnovo.
„Odlučili smo podržati ovaj hvale vrijedan projekt jer smatramo da je važno educirati najmlađe članove društva koliko je i zašto bitna zaštitna mora i morskog okoliša za sve nas koji s morem i od mora živimo“, komentirao je kratko Frano.
Ekološke akcije, bilo da su edukativnog ili istraživačkog karaktera, čišćenja, predavanja ili bacanje bio-kugli u more, ne može proći bez već poznatog dvojca iz društva za promicanje i očuvanje prirodne raznolikosti Adriatica, Tamare Crnac, magistre biologije i ekologije mora te dopredsjednice Adriatice i Milana Vojinovića, člana ADIPA-e, društva za istraživanje i očuvanje, prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, inženjera šumarstva te predsjednika društva. Tamara je u dogovoru s učiteljicom Anamarijom na Veli most prošle subote dovela snimateljsku ekipu Francuske nacionalne televizije TF1 koja u Hrvatskoj snima niz dokumentaraca o ekologiji. S nestrpljenjem su učenici spremno davali izjave uz Tamarinu asistenciju čekajući samo jedno, početak bacanja kugli.
I onda je krenulo bombardiranje zaljeva EM kuglicama koje su letjele zrakom iz broda, gumenjaka te iz obale. Uz veseli smijeh i uzbuđeno dovikivanje, pet tisuća kuglica za čas je završilo na dnu mora, a malim ekolozima nije smetalo ni što su neke od njih pune plijesni.
„Kad su pljesnive, znači da su aktivne, da je ono što je u njih umiješano ostalo živo. EM kugle će definitivno napraviti razliku, ali koliko će taj pomak biti održiv ovisi o nama. Zato je ovaj projekt prvenstveno edukativnog karaktera, da se djeca osvijeste budući da od nadolazećih generacija očekujemo više razumijevanja za okoliš. No, to nije samo na njima, na kraju najvažnije odluke donosi vladajuća struktura, a ljudi rade štetu unutar zakonskih okvira, koliko im se dopusti“, poručio je Milan Vojinović ističući kako su bio-kuglice prije svega zabava i za djecu i za odrasle, a kad još usput radiš nešto korisno, srce je ispunjeno!
Tisuće bio-kugli veličine teniske loptice imaju zadatak, kako nam je objasnio Milan, stvoriti zdravi i aktivni mulj koji potiče floru i faunu podmorja. Ako uzmemo u obzir da jedna kugla može očistiti jedan metar kvadratni morskog dna, učenici su napravili fantastičan posao, a u tome su imali još jednog suradnika, ugostiteljski objekt La Banyu. Njihov voditelj marketinga i PR Nenad Hervatin imao je sluha za projekt budući da je La Banyi glavni adut čista plaža i more pa je cijelu ekipu učenika, uključujući i snimatelje, nastavnike i roditelje, u restoranu počastio zasluženim ručkom čime su zaokružili uzbudljivo jutro.
„Veselimo se podržati napore lokalne zajednice kako bi naše more i naš okoliš bili još ljepši i čišći. Oduševila nas je ideja o biorazgradivim kuglama ispred naše plaže i u cijelom zaljevu, naši će gosti biti još zadovoljniji, a Korčula će opravdati epitet perjanice hrvatskog turizma“, zaključuje Hervatin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....