StoryEditorOCM
Korčula‘ukleti‘ korčulanski zavoj

O sudaru s borom iz prve ruke: ‘Čudo je da sam živ. Da sam imao suvozača, taj ne bi preživio! Zavoj te lomi, čini se da nije toliko oštar, ali zabio sam se u bor. Bilo bi ga dobro posjeći‘

Piše dv
3. travnja 2022. - 16:41

"Ukleti zavoj" ili "mrtva točka" kako otočani nazivaju dionicu državne ceste DC118 između Blata i Vele Luke odnijela je početkom godine tri mlada života, a prošle nedjelje ujutro dogodila se tamo još jedna teška prometna nesreća, na sreću bez ljudskih žrtava. Jesu li odgovorni vozači, nepoštivanje prometnih pravila, u prvom redu neprilagođena brzina, ili s dionicom zaista nešto nije u redu, kako tvrde neki Korčulani?

Početak godine bio je koban za tri mladića iz Smokvice, 2. siječnja, osobnim automobilom sletili su s ceste i udarili u bor nakon čega su smrtno stradali. Tek dva i pol mjeseca nakon, još je jedan mladić iz Smokvice, na istom mjestu, sletio s ceste i udario u isti bor. Iako je auto "totalka", mladić je živ i zdrav, natučen i šokiran, imao je sreće, komentiraju otočani. Ne da je imao sreće, već je pravo čudo što je ostao živ.

image

Nesreća na Korčuli

Čitatelj

U razdoblju od pet godina, od 2017. do 2021. na toj dionici nije se dogodila niti jedna prometna nesreća. Međutim, druga teška prometna nesreća u malo vremena potaknula je Korčulane na pitanje što je s tom dionicom i što je s tim kobnim zavojem? Brza vožnja je uvijek preduvjet za prometnu nesreću, zaključuju, no taj bor, treba ga maknuti, da nema bora nesreće možda ne bi bile fatalne. Osim toga, zavoj se ne čini oštar kad ga tek krenete motati, međutim, ako ste malo nagazili, shvatite da je itetkao izazovan, a asfalt je nakon malo rose, a pogotovo kiše, sklizak poput leda, komentiraju.

Označen 'opasan zavoj'

Da je nesreće bilo potvrdili su nam iz Hrvatskih cesta. Kobni zavoj obilježen je znakovima opasnosti "opasan zavoj", znakovima izričitih naredbi "ograničenje brzine 60 km/h" i "zabrana pretjecanja svih motornih vozila, osim mopeda i motocikala bez prikolice", ističu. Osim toga, u samom su zavoju dodatno postavljene "ploče za označavanje posebno opasnog zavoja na cesti" i to na fluorescentno žuto-zelenoj podlozi koeficijenta retrorefleksije razreda RA3. Sasvim su jasno ukazali, ističu iz Hrvatskih cesta, kako na toj dionici vozači moraju vožnju prilagoditi okolnostima, poglavito ograničenju brzine. Ne slažu se ni s navodima o skliskom asflatu, taj dio ceste nedavno je obnovljen habajućim slojem asfalta s vrlo dobrom otpornosti prema klizanju jer sadrži eruptivne materijale.

image


Mjesto nesrece kod Vela Luke na kojem su početkom godine u prometnoj nesreci tri mladica iz Smokvice izgubila zivote.

Bozo Radic/Cropix

Popričali smo s mladićem koji je u nedjelju 27. ožujka, u ranim, jutarnjim satima, sletio s ceste, a čije je ime poznato redakciji. Čudo je što sam živ, priznaje nam iskreno, a da je netko bio na mjestu suvozača, više ga ne bi bilo.

"Kupio sam novi automobil, nemam još osjećaj za njega, ne znam koliko sam vozio. Nisam siguran je li na cesti bila rosa ili iglice od bora, iznenadila me malo i okuka, zavoj te lomi, čini se da nije toliko oštar i zabio sam se u bor. Bilo bi dobro posjeći taj bor odmah kraj ceste, da nema bora auto bi produžio u šumu, zaustavilo bi ga granje. Naravno, sve je stvar sreće, nitko ne može garantirati što bi se dogodilo, ali za ovakve situacije bila bi velika prednost da bora nema", poručio je.

Hoće li ukloniti kobni bor upitali smo i Hrvatske ceste iz kojih kažu da će razmotriti tu mogućnost.

"Hrvatske ceste vegetaciju i drveće koje se nalazi uz cestu redovito održavaju sukladno svojim obvezama kako bi se osigurala vidljivost i dostupnost prometne signalizacije te spriječila ugroza ceste i prometa. Uklanjanje drveća izvan cestovnog zemljišta ne ovisi o Hrvatskim cestama već o vlasnicima zemljišta na kojima se nalazi. Hrvatske ceste će s vlasnicima predmetnih zemljišta razmotriti mogućnosti potrebnog uklanjanja drveća uz dijelove državne ceste DC 118", odgovorili su.

image
Bozo Radic/Cropix

Službeni odgovor policije u trenutku pisanja teksta nismo dobili, no jasno je da i policija i Hrvatske ceste smatraju da je odgovornost isključivo na vozačima. Ipak, kako doznajemo, na zahtjev načelnika Smokvice Kuzme Tomašića, u ponedjeljak će Hrvatske ceste, Tehnička ispostava Dubrovnik, održati operativni sastanak s baš na spornoj dionici gdje su se nesreć dogodile, pridružit će se i načelnik Blata i načelnica Vele Luke. Osim toga, poručuju iz Hrvatskih cesta, pokrenut će i inicijativu prema nadležnoj policijskog postaji da na toj cesti uspostave učestalije kontrole prometa.

image

Tragedija je početkom 2022. potresla cijelu Hrvatsku

Bozo Radic/Cropix

Što misli o spornom zavoju upitali smo i Zorana Tomasa, instruktora vožnje u Autoškoli Žabac iz Vele Luke. Instrukor Tomas mlade vozače podučava već 20 godina, a spomenutom dionicom ceste prolazi dvadesetak puta dnvno.

"Svi faktori vrijede, i rosa, i ljetne gume koje su na većini otočnih vozila, ali presudni faktor je brzina. Da se vozi unutar ograničenja do nesreće vjerojatno ne bi došlo. Zbog brzine je već više od 10 mladih ljudi izgubilo život na čitavoj dionici Blato – Vela Luka, znate što je mladost. Bor u zavoju je trebalo posjeći kad se dogodila prva prometna nesreće, a to je prije tridesetak godina, no te odluke prepuštam stručnjacima", komentirao je.

'Zastarjelo' ograničenje brzine

Nesreću je komentirala i načelnica Vele Luke Katarina Gugić.

"Navedena lokacija je definitivno specifična i nezgodna u zimskom periodu zbog magle i rose uslijed čega nastaje i sklizak teren. Moj osobni dojam kao načelnice, ali i kao vozačice, jest da je neprimjerena brzina najveći okidač i uzročnik prometnih nezgoda na toj dionici", zaključila je.

image


Katarina Gugić, načelnica Općine Vela Luka.

Andjela Scepanovic/Cropix

Činjenica jest da se prometne nesreće najčešće događaju zbog prevelike brzine, isto tako je i činjenica da su se Hrvatske ceste ogradile postavljanjem znakova i druge prometne signalizacije. Ostaje, međutim, pitanje ljudskog faktora. Realno je uzeti u obzir da neće svi uvijek poštivati prometna ograničenja, a ljudski bi život trebao biti imperativ svima. Osim toga, upitno je i ograničenje brzine na toj dionici koje iznosi, kako smo rekli, 60 km/h. To je ograničenje možda imalo smisla 70-ih kad se cesta preko otoka gradila, kad su automobili bili slabiji, sporiji, a promet rjeđi. Danas je zaista teško očekivati od vozača da nakon prilično duge ravnice koja prethodi ovom zavoju smanjuju naglo na 60 kako na zavoju ne bi izletjeli i naletjeli na bor.

26. veljača 2024 08:54