StoryEditor
KorčulaVINARIJA BUDUĆNOSTI |

MLADE KORČULANSKE SNAGE Čarsko polje čuva 20 tisuća loza punih tekućeg zlata, a za vrhunsko vino brine Davor Tasovac

Piše Dora Lozica FOTO: Dora Lozica i Winery Tasovac
24. siječnja 2021. - 06:44
Davor Tasovac na dodjeli nagrada za šampiona regije Dalmacija

Proteklo desetljeće Korčuli je donijelo svjetski poznatu enološku slavu i definiciju izvrsne gastonomske lokacije, na Korčuli se sve ćešće isprepliću posljednji "krikovi mode" i zadnji trendovi moderne gastronomije na razvikanim temeljima autohtonih vinskih sorti kojima se mudro, vizionarski i tehnički izvrsno gospodari.

image
Davor Tasovac na dodjeli nagrada za šampiona regije Dalmacija

Zasluge za taj uspjeh možemo prepisati mladim korčulanskim vinarima koji, osim zdrave konkurencije i prijateljskih odnosa, svoje znanje i vještine naslanjaju na bogatu otočnu tradiciju proizvodnje vina, ali i formalnom obrazovanju na fakultetima diljem Hrvatske.

Ne smijemo zaboraviti ni s pravom razvikane sorte, pogotovo dvije autohtone, bijele i jedinstvene, grk i pošip. Pošip, mitska autohtona, samonikla sorta najbolje od sebe daje u središtu otoka, u čarskom o smokviškom vinogorju.

Pošip voli topla i sunčana otočna ljeta pa se zahvalio balansiranim kiselinama, umjerenim pH vrijednostima i visokim sladorima. Kad promislimo da je o pošipu već sve rečeno, neki novi vinar otvori bocu vina umjerenih kiselina, zlatnožute boje, voćnih aroma i pitkog karaktera. Upravo su to osobine karakteristične za pošip Davora Tasovca koje je u posljednje tri godine postalo pravi hit korčulanskih stolova.

Davoru su tek 34 godine, a većinu ciljeva i planova je već realizirao. U prvom redu troje djece, suprugu Sanju za koju kaže da mu je najveća podrška te brojne nagrade za svoja vina. Tasovci žive u Korčuli, no Davorova obitelj potječe iz Čare za koju ga, kaže, mnogo toga veže.

image
Etiketa Rode dizajn


"Moja se obitelj generacijama bavi vinogradarstvom i vinarstvom, tako sam i ja, još kao dijete pomagao ocu i djedu u polju. Pomažući i radeći u vinogradu, s godinama je nastala ljubav prema vinu, taj sam osjećaj zadržao do danas. Oduvijek mi je bio san imati vlastitu vinariju i to sam ostvario prije tri godine uz podršku moje obitelji i roditelja", ispričao nam je Davor.

Vinogradi vinarije Tasovac s 20 tisuća loza nalaze se u središtu otoka na izuzetnim lokacijama Čarskog polja. Proizvode najviše pošipa, nešto manje plavca, a od ove godine i grk. Uberu veliku količinu grožđa, oko 15 tona, no zbog kapaciteta stare vinarije u Čari, godišnje proizvedu 8 tisuća boca vina dok ostatak prodaju PZ Čari. Uz već poznati pošip Tasovac, proizvode plavac i rose, a uskoro će u ponudi imati i grk te ozbiljniju i tehnički zahtjevniju verziju sur lie pošipa.

Kao i mnogi Davorovi kolege, dobar posao napravili su još boljim, naravno uz pomoć fondova Europske unije. Staru vinariju u Čari zbog nepristupačne lokacije, malog kapaciteta i teških uvjeta proizvodnje odlučili su preseliti u Žrnovo.

Rekonstruirali su staru obiteljsku kuću i prenamijenili je u vinariju, sredstvima koje su dobili iz EU fondova kupili su najmoderniju opremu za proizvodnju vina. Cilj je spojiti stari, retro, tradicionalni "štih" i moderne trendove i tehnologiju, kaže Davor, a u sklopu vinarije bit će i kušaonica vina, najbliža gradu Korčuli, centru otočnog turizma.

image
Obitelj Tasovac na okupu


Streloviti uspon mladog vinara ne bi bio moguć bez kvalitetnog proizvoda. Davor o sorti i svom vinu govori stručno, ali i zaneseno, baš kakav i jest karakter pošipa, definiran, ali i mističan. Pošip je suho i svježe vino, priča nam, fermantacija se odvija u kontroliranim uvjetima te se čuva u inoks bačvama na finim talozima. Karakterizira ga profinjena aroma bogatstva otočnog bilja, bazge i zrele breskve dok su kiseline ugodno balansirane i održavaju vino svježim.

Mineralnost zbog izrazito pogodnog terena i harmonija okusa čine vino naglašeno pitkim, što je vjerojatno najbolji opis Davorog vina uz prepoznatljivi balans, svježinu i specifičnu aromu koja se može pronaći samo u pošipima.

Pošip vinarije Tasovac u tek tri godine osvaja i brojne nagrade, dvije godine za redom osvajaju zlato na Sabatini te nagradu šampiona bijelih vina za regiju Dalmacija na reviji autohtonih sorti "Vina od davnina" u organizaciji Ministarstva poljoprivrede. Proglašeni su i najboljim OPG-om u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2020.godinu.


Iza svih uspjeha i poetičnih opisa kvalitetne kapljice, stoji puno rada, upornosti i truda, ali i neizvjesnosti. Gdje je najteže raditi, u polju, u podrumu ili marketingu, pitali smo Davora, bez razmišljanja je odgovorio – ovo zadnje!

"Najteže mi pada dio posla koji se odnosi na marketing, ali sam svjestan da je to skoro najbitniji dio posla pa se trudim uhvatiti u koštac s njim. Biti vinar je posao koji moraš voliti, iziskuje mnogo vremena i truda, ali ne bih rekao da je težak. Najveći problem ovog posla je, što uz sav rad i trud, ovisiš o faktorima na koje ne možeš utjecati, poput vremenskih uvjeta.

U konačnici, kad dobiješ vrhunski proizvod, ovisiš o zahtjevima tržišta, ljudima koji tvoj proizvod prodaju te krajnjim potrošačima. Zato sam se odlučio na otvaranje kušaonice vina kako bi više proizvedenog vina prodali sami. To je ujedno najisplativiji način prodaje za mene i za kupca", objasnio je Davor.

image
Novi nasadi obitelji Tasovac u Carskom polju


Unatoč činjenici da su proizvodi vinarije Tasovac hit korčulanskih stolova, Davor planove za budućnost kroji realno i bez puno ushita. Želja mu je završiti projekt novog pogona i kušaonice u Žrnovu i s tim je ispunio ono što planirao, a za dalje će razmisliti, kaže. Priča o vinariji Tasovac je priča o obitelji, zaključio je Davor, najvažniji dio vinogradarstva i vinarstva je da okuplja cijelu obitelj.

"Uzor mi je djed koji je svojim trudom i radom stvorio temelje današnje vinarije Tasovac. Priča vinarije Tasovac je priča o obitelji, svi smo uključeni, od moje bake Dušanke koja s 89 godina i dalje pomaže u polju, mojih roditelja Zlatka i Marine koji su me naučili svemu, do moje supruge Sanje i djece koja su mi najveća podrška i zbog kojih sve ovo radim", zaključio je Davor.

Pošip i ‘pošipak‘

Legenda kaže kako je Smokvičanin zvan Caparin u šumi pronašao samoniklu lozu koja ga je zainteresirala svojim neobičnim okusom i aromom te je prerezao njezine prute i presadio je u svoj obližnji vinograd. Sorta je naziv dobila po tome što je rasla ispod šipka, ili kako bi se u Čari reklo "po šipka", što je kasnije skraćeno u "pošipak" a zatim u pošip.

Izdvojeno

03. ožujak 2021 04:21