Prošlog tjedna u prostorijama Europe Direct Korčula održan je osnivački sastanak zajednice Slow Food Korčula na kojoj je sudjelovalo desetak članova s cijelog otoka, OPG-ovaca, ugostitelja te predstavnika udruga i ustanova. Početak 2023. godine donosi i na Korčulu globalni pokret koji promovira zdravu, čistu i pravednu hranu kao suprotnost fast food prehrani.
Korčulanske pjatance
Posljednje tri pandemijske godine naučile su nas o važnosti uzgoja i konzumiranja lokalnih namirnica više nego bilo koje predavanje ili edukacija. Prepoznali su to članovi udruge Korčulanske pjatance pa su u sklopu jesenskog festivala organizirali predavanje pionira Slow Fooda u Hrvatskoj Ive Kara-Pešića na žrnovskoj Barini koji je postavio temelje za pokretanje inicijative. Iz tih redova dolaze i inicijatorice osnivanja korčulanske zajednice, Biljana Milina, poznata pastry chefica i dugogodišnja ugostiteljica te Marijeta Čalić, stručna suradnica LAG-a 5 te predstavnica prezidija Pelješki varenik koji s dubrovačkim Slow Food pokretom već uspješno surađuju.
”Korčulanske pjatance su već usmjerene na lokalne namirnice, vina i ulja te da jedan dio jela bude posvećen tradiciji. Na osnivačkom sastanku smo okupili ljude koji proizvode hranu, namirnice koje su uzgojene prirodnim putem, ljude koji se bave turizmom i one koji šire znanja o zaboravljenim jelima. Potrebe za Slow Food pokretom su sve veće, sve se češće okrećemo načinima kako sami sebe prehraniti. Naravno da su za ugostiteljstvo potrebe veće, ali krenimo širiti ideju, krenimo s prehranom kod kuće”, objasnila je Biljana.
Okupljeni su svojim primjerima posvjedočili koliko je “sirotinjska”, odnosno tradicionalna hrana trend i fokus modernog turizma. Marijeta je govorila o popularnosti varenika, odnosno ukuhanog mošta od plavca malog, dok je Diana Marović iz Eko Škoja predstavila niz tradicionalnih jela u kojima lokalno stanovništvo usput uživa, a zanimljivi su strancima. Sanja Protić majstorica je izrade tradicionalne lumblije koja će biti, kako je dogovoreno, jedna od maskota korčulanskog Slow Fooda, a u Korčuli to mogu biti klašuni i cukarini, lojenica, vara, žrnovski makaruni, naduvenice, ali i staro sjeme lumbarajskih pamidora i tikvica za koje će potaknuti ljude na uzgoj.
Baza okusa i mirisa
Sastanku je prisustvovala i Sani Sardelić, stručnjakinja za samoniklo, jestivo bilje te predstavnici udruge Žrnovski makaruni.
”Jedna od osnovnih paradigmi pokreta je da hrana mora biti zdrava, čista i pravedna. Zdrava, da pozitivno utječe na zdravlje čovjeka koji je konzumira, čista, da je ekološki uzgojena te pravedna, da proizvođač bude pravedno plaćen za svoj rad te da kupac ne bude opljačkan jer proizvod ima ekološku etiketu. Važna je autohtona priča, nove generacije turista žele priču”, uvjerena je Marijeta.
Slow Food pokret Korčula uskoro će krenuti s prvim aktivnostima, organizirat će Slow Food tržnice s tradicionalnim i lokalnim proizvodima i to ne samo namirnicama, već i kozmetikom i sredstvima za čišćenje od prirodnih sastojaka. Planiraju organizirati edukacije i radionice, a pozivaju i sve zainteresirane.
”Promjene se ne događaju preko noći, ali jasno je da se svi okrećemo lokalnom, tradicionalnom i što prirodnijem izvoru hrane. Važno je djeci stvoriti bazu okusa i mirisa kojih će se sjećati u budućnosti. Mi znamo kako miriše i kakvog je okusa pomadora iz našeg djetinjstva i ona iz supermarketa nam nije dovoljno dobra. Zato je važno djeci ponuditi okuse, mirise i boje hrane koja je vrijedna”, poručila je Marijeta.