U četvrtak je u Maloj dvorani Centra za kulturu u Korčuli otvorena izložba naziva 70 godina Gimnazije u Korčuli (1954.-2024.) povodom Dana Arhivskog sabirnog centra Korčula – Lastovo. Gimnazija koju su završili glasoviti hrvatski slikar Stipe Nobilo, prvi izbornik Hrvatske vaterpolske reprezentacije Duško Dule Antunović, publicist Duško Kalogjera, priznati kirurg Emil Dediol, hratska dramaturginja Olja Lozica, zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana Joško Cebalo, estradna zvijezda Petar Šegedin Pijero, hrvatski dirigent Ivo Lipanović, prvi dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci Goran Kalogjera, povjesničar i publicist Dragan Markovina, pjesnikinja Darinka Krstulović, hrvatski astronom Ante Radonić, voditeljica Restauratorskog odjela u Dubrovniku Nađa Lučić, nekadašnji predsjednik Ljekarničke komore Matko Portolan, proslavljeni tenor i skladatelj Josip Lešaja i mnogi drugi uspješni i poznati Korčulani, proslavila je 70. rođendan!
Budući da se zgrada Arhivskog sabirnog centra Korčula-Lastovo nalazi u Žrnovu, na Mratinjskog glavici pokraj župne crkve koja nosi ime sv. Martina, na spomendan sveca 11. studenog djelatnici arhiva obilježavaju svoj Dan i to na poseban način. U sklopu manifestacije Martin na Mratinu, svake godine pripreme zanimljivu dokumentarnu izložbu posvećenu ljudima koji su svojim životom i radom zadužili Žrnovo, no su ove godine, otkriva nam autorica teksta i izložbe Maja Haraminčić Cebalo, napravili nešto drugačije.
„Svake godine u fokusu izložbe je neki slavni Žrnovac, no ove smo se godine odlučili izložbu posvetiti važnoj obljetnici, 70 godina od osnutka korčulanske gimnazije budući da su prvu generaciju gimnazijalaca činili većinom Žrnovci. Rad na izložbi iziskivao je puno detalja, sve fotografije smo dobili od kazivača kojih je bilo zaista puno i svima se ovim putem zahvaljujem, a pogotovo Martinu Vojvodiću, začetniku ideje o izložbi“, rekla je na otvaranju autorica i arhivistkinja Maja Haraminčić Cebalo.
Martin Vojvodić jedan je od onih Žrnovaca koji su 1954. upisali tek otvorenu Gimnaziju u Korčuli. Te je poratne godine 17. srpnja Savjet za prosvjetu i kulturu NO kotara Korčula objavio oglas o otvaranju 5. razreda gimnazije u Korčuli. Vijest je dočekana s veseljem, a upisana su čak 34 učenika iz Žrnova, Korčule, Lumbarde, Račišća, Smokvice, Vele Luke te s Pelješca. Bio je to vizionarski i izazovan pothvat koji je uvelike utjecao na intelektualni i kulturni život grada i otoka. Trebalo je pronaći profesore i prostorije za održavanje nastave, tih godina nastava je organizirana u dominikanskom samostanu.
„Bila je to nevjerojatna stvar za Korčulu u to vrijeme. Te je godine obilježilo poraće, otok je bio na rubu siromaštva, nije bilo ceste do Korčule, nije bilo hrane ni vode... U to je vrijeme velika stvar bila mogućnost završetka Gimnazije u Korčuli, prilika za ondašnje generacije da nadomak svog doma dobiju temelje za nastavak obrazovanja“, prisjetio se Martin Vojvodić svojih prvih gimnazijskih dana.
Gimnazija se godinama selila, jedno vrijeme su učionice bile u prostorijama današnjeg Centra za kulturu, a krajem 60.-ih i početkom 70.-ih kad se gradio središnji objekt u kojem se i danas nalazi srednja škola, korčulanski su gimnazijalci na nastavu odlazili na obližnji otočić Badiju. Učenici su do Badije putovali s trajektom Mediteranske plovidbe koji je plovio u 7 za Badiju te u 13 sati nazad za Korčulu. Konačno je 1972. godine završena izgradnja školske zgrade, a učenici i nastavnici preselili su se u nove učionice i školske klupe.
Autorica je izložbu dokumentarno podijelila u 12 panela koji prate socijalni, pedagoški i ekonomski razvoj Gimnazije u Korčuli tijekom 70 godina. Prije postavljanja izložbe, Maja Haraminčić Cebalo razgovarala je s brojnim kazivačima koji su se prisjetili svojih gimnazijskih dana, a ustupili su i veliki broj fotografija. Od nastave u učeničkim klupama, maturalnih zabava, izleta do sportskih natjecanja i dodjela svjedodžbi, izložba prati zanimljive trenutke nekadašnjih korčulanskih gimnazijalaca od kojih su se mnogi prepoznali na izložbi.
„Hvala svima koji su pomogli u pripremanju izložbe, naročito kazivačima, u prvom redu Martinu Vojvodiću koji je došao na ideju, potom Paulini Laus, Nevenu Faziniću, Ivici Duhović Žaknić, Antunu Baždariću, Matu Cebalu, gospođi Lili i Vinki i mnogim drugima. Raduje me što je izložba tako vesela, znači da je pogođena, najdraži mi je trenutak kad su ljudi na izložbi prepoznali sebe na slikama prisjetivši se školskih trenutaka“, priznaje autorica.
Simpatične detalje prošlih vremena otkrila nam je pjesnikinja Darinka Krstulović koja je također ponikla iz korčulanskih gimnazijskih klupa. Jedan od najomiljenijih profesora bio je Anatolij Kudrjavcev Tolja koji je oživio korčulanski teatar s repertoarom na kojem su se mogli naći i kazališni hitovi poput Seviljskog brijača. Generacija gimnazijalaca Darinke Krstulović osnovala je i školski bend koji je svirao na gradskim čajankama, a istaknula je i zanimljiv raritet. Naime, korčulanska Gimnazija jedna je od rijetkih, ako ne i jedina, u koju dandanas učenici dolaze s kopna na otok, odnosno s Pelješca na Korčulu.
Kroz dugih sedam desetljeća, Gimnazija u Korčuli je napredovala s većim i manjim poteškoćama, ali prije svega s uspjesima učenika i profesora. Korčulanska Opća gimnazija danas je samo jedan od smjerova Srednje škole Petra Šegedina koja već godinama nosi ime po slavnom hrvatskom piscu i akademiku, također Žrnovcu.
„Činjenica je da korčulanska srednja škola danas nosi ime po Petru Šegedinu, a blatska po Ivu Padovanu. Zanimljivo je da su ta dva velikana na školovanje odlazili van otoka, Šegedin završio Građansku školu u Korčuli pa Učiteljsku u Dubrovniku, a Ivo Padovan Gimnaziju u Dubrovniku. Ovaj vrijedni i važni jubilej podsjeća nas na činjenicu da su gradski oci prije 70 godina imali sluha osnovati Gimnaziju i pružiti mogućnost obrazovanja na otoku. Mi danas volimo reći da smo sljedbenici te prve Gimnazije u duhovnom smislu, u smislu učenja i predavanja. Od Živana Filippija do Duška Kalogjere i mnogih drugih koji su obilježili 20. stoljeće na Korčuli, za zahvalnošću i ponosom mogu reći da danas imamo kvalitetnu Gimnaziju, ali i druga odjeljenja i smjerove u sklopu Srednje škole“, poručio je okupljenima na izložbi Lovre Botica, ravnatelj Srednje škole Petra Šegedina iz Korčule.
Izložba će u Maloj dvorani Centra za kulturu u Korčuli biti otvorena do 15. prosinca, a potom se seli doma, u prostorije Arhivskog sabirnog centra na Mratinjsku glavicu gdje se može pogledati sve do 30. listopada 2025. godine, nakon čega će napraviti mjesta novoj ideji vrijednih i kreativnih djelatnika Arhiva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....