Korčulani će uskoro ostati bez jedinog medicinskog laboratorija, a rješenja nema: ‘Zar ćemo i za vađenje krvi morati putovati trajektom i busom sto kilometara do prve bolnice?!‘

Otok Korčula ima dva medicinskobiokemijska laboratorija, jedan u Domu zdravlja Korčula, a drugi u Domu zdravlja "Dr. Ante Franulović" u Veloj Luci.

Oba su privatna, a o njima ovisi oko 20 tisuća stanovnika Korčule i Pelješca. Donedavno je građanima najveći problem bio u činjenici što laboratorij ne radi u poslijepodnevnim satima i vikendom, no sada su teškoće postale još veće. Voditeljice uskoro idu u mirovinu, pitanje je tko će ih zamijeniti i hoće li se laboratoriji zatvoriti.

Za voditeljski status potrebno je završiti studij na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, godišnje se za taj smjer odluči između 10 i 20 kandidata, pa trenutno u Hrvatskoj imamo nešto više od 500 medicinskih biokemičara, uglavnom starijih od 55 godina.

Dvije specijalistice vode medicinskobiokemijski laboratorij u Korčuli, Jasminka Violić i Marina Nadilo, i obje se u ožujku sljedeće godine spremaju u mirovinu. Njihov tim čine više laborantice Nerina Silić i Jakica Lučić te inženjerka kemije Antonija Kovačević.

- Kao poslodavac imam sreće - kaže nam Violić i dodaje:

- Radim s timom koji bi svatko poželio, a čine ga odgovorne i savjesne osobe na koje se u svakom trenutku može osloniti. Potvrdit će to i građani koji dolaze u laboratorij, djelatnice su uvijek ljubazne, stručne, profesionalne, imaju razumijevanja i nije im problem napraviti ustupak za dobrobit pacijenta, pogotovo za djecu i starije.

Korčulanski Dom zdravlja

Dora Lozica

Osim odlaska u mirovinu i mogućeg zatvaranja laboratorija, problema je mnogo, a neke od njih otkriva voditeljica Violić. Kako doznajemo, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti točno je definirano koje pretrage i u kojem opsegu laboratorij provodi.

- Zakonodavac je osiguranicima odobrio osam pretraga godišnje iz primarne zdravstvene zaštite, a nije ponudio mehanizam kako se pridržavati tog broja pa je svaki mjesec broj viška usluga priličan. HZZO plaća samo "glavarinu", pa smo uveli i dodatne specijalističke pretrage koje se fakturiraju HZZO-u preko crvenih uputnica, iako postoji limit i za te pretrage, i to nas spašava - ističe naša sugovornica.

Za pretrage koje ne mogu napraviti uzorke šalju u specijalističke ili kliničke laboratorije, imaju posebne hladnjake u kojima se uzorci čuvaju, a onda se šalju kurirskom dostavom. Zvuči banalno, no na taj način otočni pacijenti imaju više od 90 posto pretraga dostupnih ispred kućnih vrata.

Problem su poslijepodnevni sati te vikendi i blagdani kad laboratorij ne radi, no za te se situacije pobrinula Liga protiv raka Korčula-Pelješac-Lastovo-Mljet, koja je 2019. donacijama kupila hematološki i CRP aparat koji brzom i pouzdanom analizom u roku od četiri minute "izbacuje" nalaze, prateći i upalna stanja kod djece, a po potrebi i kod odraslih, što za otočane u pravilu čini razliku između ostanka kod kuće i odlaska do najbliže bolnice, one dubrovačke.

- Neposredno prije pandemije prešli smo iz organizacijskog oblika koncesije koju smo Domu zdravlja plaćali 249 kuna mjesečno na zakup koji sad plaćamo 2400 kuna mjesečno. Na godišnjoj razini smo plaćali tri tisuće kuna, a sad plaćamo gotovo trideset tisuća kuna, što je deset puta više.

Samo za Dom zdravlja mjesečno izdvajamo deset tisuća kuna, plaćamo loživo ulje iako nemamo niti jedan radijator u laboratoriju, plaćamo 500 kuna godišnje za - toplu vodu. Troškovi struje porasli su nam s osamsto kuna mjesečno na petnaest tisuća! Mjesečno od HZZO-a dobijemo 65 tisuća kuna "glavarine" iako napravimo više od predviđenih pretraga, a imamo pet zaposelnih. Troškovi poslovanja su enormni - tvrdi voditeljica Violić.

Marina Nadilo sprema se u mirovinu u ožujku sljedeće godine

Niko Perić

Ništa bolji nije ni odnos Županije dubrovačko-neretvanske, jer ona ustanovama u svojem vlasništvu daje decentralizirana sredstva na koja korčulanski laboratorij nema pravo jer su privatnici. Iako je laboratorij odlično opremljen, tvrdi Violić, u veljači 2020. pokvario se biokemijski analizator, a voditeljice su se našle u situaciji da ne mogu nabaviti uređaj koji košta 250 tisuća kuna. Ravnatelj Doma zdravlja Sebastijan Fabris zaključio je kako nemaju pravo na decentralizirana sredstva.

- Obratili smo se tadašnjem gradonačelniku Andriji Fabrisu koji je imao razumijevanja, kupljen je rabljeni uređaj od 150 tisuća kuna. Smatrala sam da nije pošteno da aparat bude vlasništvo laboratorija jer uskoro idem u mirovinu, pa sam Upravi ustanove predložila da bude u njihovu vlasništvu, što su i prihvatili. Uskoro su mi poslali račun, naknadu za korištenje aparata koji sam ja njima ustupila - razočarano će voditeljica.

Ravnatelj Fabris odbacuje takvu tvrdnju i naglašava kako je aparat poklonio Grad te dodaje kako će "laboratorij dobiti svu potrebnu opremu ako postane dio Doma zdravlja, a ne privatni".

Zbog svega navedenog, Violić i Nadilo jedva čekaju odlazak u mirovinu. Mladih kadrova nema na vidiku, voditeljica Violić ističe kako već 10 godina upozorava i moli Dom zdravlja da pošalju nekoga na specijalizaciju, a najčešći odgovor je da "nema novca".

- Ako se laboratorij zatvori, ne znam na koji je način ravnatelj Fabris zamislio da će Dom zdravlja funkcionirati. Laboranti koji rade za nas prijeći će pod Dom zdravlja, ali imat će samo pravo uzimati uzorke i slati ih u druge laboratorije.

Velolučki laboratorij ima voditeljicu koja je po godinama i starija od mene, doslovno možemo u mirovinu istog dana. Trenutno je rad laboratorija doveden u pitanje, a Dom zdravlja koji ga nema može staviti ključ u bravu - kaže Violić, dok Fabris tvrdi da se neće zatvoriti:

- Kad voditeljice pođu u mirovinu, preuzet će ga Dom zdravlja. U kontaktu smo s inženjerkom biokemije Ladom Surjan koja trenutno radi u Šibeniku, ona će preuzeti korčulanski laboratorij.