StoryEditorOCM
KorčulaZAPOČELA IZGRADNJA

Gradonačelnica: Možda sam mogla ta sredstva potrošiti na neke popularnije projekte, ali dvorište je naša dužnost i obaveza

Piše Dora Lozica
9. listopada 2024. - 14:24

Korčulani su dočekali i taj dan, jučer je započela izgradnja Reciklažnog dvorišta Lokva, trebalo bi biti gotovo do sljedeće turističke sezone.

Priča za koju su Korčulani mislili da nikad neće završiti, ušla je u posljednju fazu, u Gospodarskoj zoni Lokva, na lokaciji na kojem bi prema Ugovoru radovi trebali biti gotovi zanajviše 10 mjeseci, gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević, direktor KTD-a HoberMarko Milat i direktor razvojne agencije KORA Ivica Martinović, sastali su se jučer ujutarnjim satima s predstavnicima izvođača radova, tvrtke G. T. Trade d.o.o. iz Splita,specijalizirane za djelatnosti sanacije okoliša i gospodarenja otpadom.„Izgradit ćemo prilaznu cestu do dvorišta, upravnu kuću i manipulativni plato, halu zabaliranje, potporne zidove budući da je cijeli prostor u padu, cisternu za otpadne vode,hidrantsku mrežu, a potom ćemo i kompletno opremiti reciklažno dvorište. Najveći su namizazov betonski radovi, no naša tvrtka ima dosta iskustva u ovakvim poslovima i ako nasvrijeme posluži, vjerujem da će dvorište biti gotovo ranije. Očekujem da bi radovi mogli bitigotovi za 7 mjeseci“, najavio je član Uprave Arsen Zoran Tonšić ističući kako je G. T. Tradeveć radio na otoku i to na sanacijama odlagališta Sitnica i Kokojevica.I tako će se sljedeću sezonu Korčula napraviti važan civilizacijski korak prema održivom gospodarenju otpadom nakon što su to već prije napravile druge otočne jedinice lokalnesamouprave, čak i one koje zakonom nisu obavezne sukladno broju stanovnika.

Prvo reciklažno dvorište na otoku otvoreno je u Općini Blato u srpnju 2019., samo jednu godinu nakon otvoreno je i reciklažno dvorište u Veloj Luci. Ne tako davne 2020. godine, u Korčuli se još uvijek nije znala ni lokacija dvorišta, a ondašnja vlast tek je rješavala imovinsko-pravne odnose. Korčulani će se sjetiti kako je lokacija reciklažnog dvorišta nekoliko puta premještana, prilikom pripreme dokumentacije 2013.godine dvorište je trebalo biti na Česvinici. Već 2014. Gradsko vijeće donosi odluku da selokacija reciklažnog dvorišta mora izmjestiti najmanje tisuću metara zračne linije od osnovneškole u Žrnovu unatoč činjenici da je zemljište na Česvinici bilo prikladno i u vlasništvu Grada.

Traženjem nove lokacije, započinju problemi Grada Korčule. Iako se spominjalo zemljište na Dubovu, Gradsko je vijeće u veljači 2018. odobrilo kupnju zemljišta na Lokvi, no uskoro jestigla obavijest kako je došlo do zabilježbe sudskog spora oko utvrđivanja vlasništva. Sudski je spor završen 2020. i od tada, do promjene vlasti 2021. godine, korčulansko reciklažno dvorište palo je u zaborav.Izgradnja reciklažnog dvorišta bila je jedan od prioriteta gradonačelnice Silić Maroević odmah pri dolasku na vlast. Već je 2021. godine kupila zemljište za dvorište, financirala je- projektiranje i izgradnju pristupne ceste i projektiranje reciklažnog dvorišta za što je ukupno potrošeno gotovo 680 tisuća eura, a potom je ishođena i građevinska dozvola.

Čim je dozvola postala pravomoćna, gradonačelnica je u suradnji s KORA-om projekt prijavilana poziv NPOO-a 2021.–2026., sredstva su odobrena u travnju ove godine, a do rujna jepotpisan i Ugovor s izvođačem.„Ovo je projekt mandata!“, poručila je zadovoljno gradonačelnica – „Vlasti prije nas izgubilesu puno vremena i boljih prilika za sufinanciranje, ali nećemo kukat! Uložit ćemo znatnasredstva u izgradnju reciklažnog dvorišta, ali to je obaveza gradske vlasti, zato postojimo. Možda sam mogla ta sredstva potrošiti na neke popularnije projekte, no dvorište je naša dužnost i obaveza“, poručila je kategorički.U pravu je gradonačelnica kad kaže da će Grad Korčula na izgradnju dvorišta potrošiti značajnasredstva. Ukupna vrijednost projekta je 1.263.023,52 eura, Fond za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost sufinancirat će ga EU sredstvima iz Nacionalnog plana oporavkai otpornosti 2021.-2026. sa 770.174,56 eura bespovratnih sredstava, a ne zaboravimo na već potrošenih 680 tisuća eura.

Da je dvorište izgrađeno prije nekoliko godina, program Konkurentnosti i kohezije nudio je 85 posto bespovratnih sredstava od ukupnog iznosa, a cijenaizgradnje je bila znatno niža. Za usporedbu, Blato je 2019. dvorište platilo 870 tisuća kuna, aVela Luka nešto više od 600 tisuća kuna, ako se još uvijek sjećate nacionalne valute.Baš zbog kašnjenja u realizaciji projekta od najvećeg značaja, u Korčuli je trenutno u tijekubolan prijelaz na novi način sakupljanja i odvoza otpada. Često za otočane kažu da stvari radena svoj način, a Korčulani su što se gospodarenja otpada tiče zaista stvari izveli na dosadneviđen način – prvo su započeli s kantama za razvrstavanje, mjeračima, otpadomjerima iodvajanjem, a tek će potom izgraditi reciklažno dvorište.

Najveći komunalni projekt u posljednjih desetak godina započeo je direktor Hobera MarkoMilat prošle godine, a izgradnja dvorišta olakšat će i djelatnicima i građanima. Jednom kaddvorište bude otvoreno, građani će tijekom radnog vremena besplatno odložiti razvrstani otpadi to doslovno sve, od glomaznog otpada i raznih vrsta plastike, do aluminija, željeza,elektroničkog otpada, guma, odjeće, baterija, stakla, papira, kartona (...) ukupno 36 različitihvrsta otapda. Hober neće više morati razvrstani otpad skladištiti u gostima na Kokojevici, većće za to imati predviđene zone i mehaniku čime će zasigurno povećati nivo usluge.„Otkad sam prvi put postao direktor Hobera, 2007. godine, ideja mi je izgradnja reciklažnog dvorišta. Trebala su se promijeniti četiri gradonačelnika dok se Nika Silić Maroević nije togaozbiljno uhvatila. Reciklažno dvorište nije smetlište, već uređena zona gospodarenja otpadom na najsuvremeniji način kojeg civilizacija poznaje“, zaključio je direktor Milat.

Do otvaranja Lučinog razdolja, Centra za gospodarenje otpadom naše županije, preostalovrijeme trebamo iskoristiti kao pripremu, objasnio je Milat. Kad centar proradi, cijenadeponiranja otpada u Lučinom razdolju bit će znatno veća od današnje pa je cilj povećati stopuodvojenog i razvrstanog otpada kako bi se manje deponiralo te kako bi, na koncu, i računi bili manji.

14. studeni 2024 00:20