StoryEditorOCM
KorčulaRADIO KORČULA

Glas Gordane Šuperak svaki dan razveseli Korčulane: ‘Kad radiš na malom radiju, doslovno si sve, plaće su male, ali je zato urednička sloboda velika‘

Piše D. V.
29. ožujka 2024. - 09:27

Ništa od vijesti iz svakodnevice Korčulani ne bi znali bez kultnog Radija Korčule koji informira i uveseljava slušatelje svaki dan od 7 do 19 sati, i subotom, i nedjeljom, i blagdanima, i praznicima na već poznatoj frekvenciji 107,5 MHz.

Radio Korčula u gotovo 30 godina službenog emitiranja promijenio je brojne lokacija i programske ekipe, no najpoznatije ime i glas najvažnijeg lokalnog medija danas je Gordana Šuperak (39), svima poznata jednostavnim nadimkom – Goga.

Goga je novinarstvo diplomirala 2009. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, 2010. počinje raditi na Radiju Korčuli, a danas je, osim u lokalnom eteru, možete čuti i svakog petka u emisiji Županijski đir HRT-ovog Radija Dubrovnik gdje prepoznatljivim, energičnim i ugodnim glasom donosi najvažnije novosti s otoka i poluotoka.

image

Goga Šuperak u studiju se osjeća kao kod kuće

Dubrovački vjesnik

Već 13 godina u eteru

Postati ime i glas lokalnog radija teže je nego izgleda, priznaje nam Goga osvrnuvši se na gotovo 13 godina rada u eteru. Njeni su počeci bili skromni, na radio je došla na poziv kolegice Romane Bažika od koje je, kaže, dosta naučila, a zadatak joj je bio sadržajno i programski obogatiti vikend. Nije se bavila zahtjevnim temama, prisjetila se, ali je obnovila neke emisije koje će u narednim godinama postati jedne od najslušanijih, u prvom redu Obiteljsku trpezu, Radio Rotondu, ali i glazbene Top liste.

“Sjećam se da su mi doma uvijek govorili, kad se vratiš s faksa radit ćeš na Radiju Korčuli, jer je radio bio i ostao sinonim novinarstva na otoku. Ja bih na to odmahnula rukom”, smijući se prisjetila se Goga.

Kao mlada novinarka željna posla, svoj je posao shvatila ozbiljno, a uskoro su je ozbiljno shvatili i kolege pa je počela raditi i preko tjedna, prvo na pola, a onda i puno radno vrijeme. Obrađivala je sve zahtjevnije teme, priča nam, pratila je rad institucija i skandale lokalne politike, a baš su je teme brendirale u poznato voditeljsko ime.

Slušatelji Radija Korčule i danas se sjećaju Goginih intervjua s nekadašnjim gradonačelnikom Andrijom Fabrisem. Njihov animozitet od kojeg se nikad ni jedan, ni drugi nisu ograđivali, bio je nezamjenjivi dio radijskih emisija uživo koje su trajale više od jednog sata.

S godinama, radijska ekipa se širila, ali je pretrpjela i neke gubitke. Kolegica Romana je otišla na porodiljni, Ivan Sardelić u mirovinu, dugogodišnji tehničar Ratko Kalogjera u međuvremenu je postao direktor nakon što preminuo Ivo Barović, a ekipi se pridružila novinarka Dora Lozica. Trenutna ekipa broji tek troje zaposlenih, dvije novinarke i tehničara, ali ne smijemo zaboraviti nezamjenjivu računovotkinju Nedjeljku Radovanović. Tu je i niz vanjskih suradnika koji svojim emisijama oplemenjuju radijski program te koji su, ističe Goga, također dali svoj obol u građenju identiteta Radija Korčule.

A identitet je nedvojbeno obiteljski, složit će se s time svaki slušatelj. Iako su radio u ovih gotovo 30 godina službenog emitiranja programa posjetila mnoga poznata lica, nekoliko predsjednika, brojni sportaši i političari, gotovo sva lica glazbene estrade, čak su veliki Oliver i Gibonni u studiju Radija Korčule snimili videospot i pjesmu Sreća s albuma Familija, Goga ističe vjerne slušatelje kao najveću snagu lokalnog medija. U tome je presudnu ulogu odigrala nedjeljna kontakt emisija Obiteljska trpeza u kojoj slušatelji zovu ne bi li proćakulali u eteru, prokomentirali aktualne teme ili događaje, naručili pokoju pjesmu i pozdravili one koji ih slušaju. Tijekom emisije slušatelji već godinama dijele s Gogom tuge i radosti, ali i ona s njima.

“To je smisao ovog posla koji onda prestaje biti posao. S našim slušateljima se smijemo, zezamo, zabavljamo se, ponekad se naljute, ponekad naljute oni nas, neke smo slušatelje ponovno zbližili, a neki su se preko nas upoznali. Tijekom Obiteljske trpeze slušatelji nas zovu iz Australije, Njemačke, Švicarske, Pariza, Kaštela... Pomorci nas zovu s broda. Bilo je veselja, ali i tužnih trenutaka, često se sjetim Branka ili tete Marije koji više nisu s nama. Radujemo se onima koji su s nama, Ranka, Tonči, Braco, Nada, Rina, Boris... Ako nas ne nazovu, pitamo se što se dogodilo”, priznaje nam emotivno Goga dodajući kako će im brojni slušatelji poslati pjat kolača i bocu vina slaveći s radijskom ekipom važne obiteljske i životne trenutke.

image

Gordana Superak s nagradama i priznanjima u režiji Radija Korčule

Dubrovački vjesnik

Radio Korčula danas se može pohvaliti s više od deset glazbenih emisija te s brojnim emisijama koje obuhvaćaju aktualne teme

“Kad radiš na malom radiju onda si doslovno sve, od glazbenog urednika, montažera do urednika i spikera. Mislim da naš radio danas ima veliki ugled i značaj u zajednici, ali to se nije dogodilo preko noći, već dugogodišnjim profesionalnim radom. S nekim smo emisijama, poput K’o žene, digli ljestvicu za mnoga druga radija na našem području, ali i šire. Imale smo hrabrosti progovarati o temama o kojima drugi nisu i zato je Radio Korčula danas neizostavni medij otoka i poluotoka”, ističe Goga.

Prvi live stream u Hrvata

Radio Korčula danas se sluša zaista u svakoj betuli, u kancelarijama svih institucija, brojnim urednima, zbornicama i domovima. Manje se sluša u kafićima, objašnjava Goga, budući da se radi o programu s puno govora pa se konobari žale da su propustili čuti detalje nekog skandala. Za njih, kao i sve druge koji nisu mogli slušati izravno, emisije su dostupne na platformi Mixcloud, a Radio Korčula se može slušati i putem live streama na www.radio-korcula.hr i to je službeno prvi live stream u Hrvata, osnovan 1998. godine.

Najveći izazov malih, lokalnih radija je financiranje, priča nam Goga, teško je povjerovati da je Radio Korčula samoodrživ. Naime, ima pet različitih vlasnika od kojih nitko nema većinski dio, 25 posto pripada Republici Hrvatskoj, 25 posto Gradu Korčuli, Gradina d.o.o. ima također 25 posto, Općina Orebić 15 posto i HTP Orebić d.d. 10 posto. Radio se financira većinom natječajima Agencije za elektroničke medije i Dubrovačko-neretvanske županije, jedinice lokalne samouprave plaćaju svoje usluge, a manje se financira marketingom. To znači samo jedno – plaće su male, ali urednička sloboda je velika.

“Često se sjetim svoje treme na početku karijere kad bi se upalila crvena lampica što znači da sam u eteru. Tu tremu zamijenile su nove ideje, želja za napredovanjem. Radio i za deset godina vidim na istom mjestu, ali još bolje, s bogatijim programom i širim kadrom. Voljela bih da nam se priključe i mlađi”, poručila je.(dv)

20. travanj 2024 17:28