StoryEditor
KonavleNIJE CAVTAT JEDINI |

RIZNICA ANTIČKIH NALAZIŠTA Od Molunta do Močića bilo bi posla za Indianu Jonesa

Piše Gabrijela Bijelić
29. ožujka 2021. - 14:46
Lokacija arheloškog nalazišta na kojem je pronađen podni mozaik iz rimskog dobaBožo Radić/cropix

Pronalazak odlično očuvanih ostataka antičkog podnog mozaika iz rimskog doba tijekom pripremnih radova za izgradnju hotela "Albatros 2" u Cavtatu, u stručnim je krugovima odjeknuo poput prave senzacije. A cavtatski mozaik tek je dio baštine koja svjedoči o ranom urbanitetu i kulturi Cavtata i ostataka Konavala.

image
Arheolozi su u blizini Hotela Albatros u Cavtatu pronašli podni mozaik iz rimskog doba
Čitatelj

Epidaur za Cezara

Zaposlenice Muzeja i galerija Konavala, povijesničarke umjetnosti i arheologinje Helena Puhara i Jelena Beželj otkrivaju nam više pojedinosti o povijesti konavoskih lokaliteta koji se danas, nažalost, više gledaju kroz turističku prizmu:

- Prvi pisani trag o Epidauru vezan je za događaj iz davne 48. godine prije Krista, a govori kako su njegovi stanovnici u ratu između Cezara i Pompeja stali na Cezarovu stranu te jedno vrijeme bili u opsadi Pompejeve vojske, pa je za pretpostaviti kako je vjerojatno mjesto već tad utvrđeno zidinama. Također i da je rimska zajednica tu postojala već neko vrijeme i da se vjerojatno taj rimski element naslonio na već postojeće ilirsko naselje, kasnije koloniju. Zahvaljujući povoljnom položaju između dvaju značajnih trgovačkih i prometnih točaka, Narone i Rizinija, kao i plodnom zaleđu i obalnoj konfiguraciji terena, Epidaur se razvio u važno lučko i gospodarsko središte - ističe Helena Puhara i dodaje kako rijetka dosadašnja istraživanja potvrđuju kako je Cavtat imao sve karakteristike rimskog urbaniteta. Pravilni raster ulica, uređenu komunalnu infrastrukturu, upravne, gospodarske i religijske sadržaje. O veličini Epidaura govori i vodovodni sustav kojim se voda iz dvadesetak kilometara udaljenih izvora sela Vodovađe dopremala i opskrbljivala grad.

image
Arheološki lokalitet Rat u Cavtatu
Muzeji i Galerije Konavala

- Danas su nam, uz one još uvijek in situ, na izvornom mjestu, nadgrobne natpise u Tihi, u Cavtatu dostupni i lokaliteti Sustjepan i Rat. To su za sada najbolje istraženi rimski arhitektonski kompleksi u Cavtatu, a istraživanja na arheološkom lokalitetu na krajnjoj zapadnoj točki poluotoka Rata još traju - navodi Puhara i osvrće se na nalazišta na širem prostoru Konavala:

- Taj je prostor također bio dio agera kolonije Epidaur, a naznaka za postojanje antičkih arheoloških lokaliteta je mnogo, ali stanje istraženosti je minimalno. Nedavno su provedena arheološka istraživanja crkve sv. Ivana u Ljutoj koja su potvrdila, uz ranije poznati epigrafski spomenik podignut u spomen epidaurskog magistrata Kvinta Fulvija Klementa, postojanje antičkog arhitektonskog kompleksa na tom mjestu. Vjerojatno je riječ o villi rustici, ladanjsko – gospodarskom kompleksu kakvih je bilo više u konavoskom antičkom pejzažu, što opet potvrđuje i nadgrobni natpis iz Lovornog - otkriva naša sugovornica.

image
Mitrej u Močićima
Muzeji i Galerije Konavala

Provincija Gornji Ilirik

- Istraživanja provedena u Moluntu ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća otkrila su antički kompleks s ostatcima mozaika i hipokausta, sustava podnog i centralnog grijanja, čiji se ostaci danas nažalost ne mogu vidjeti jer su prekriveni asfaltom. Ono što je vidljivo u prostoru reprezentativni je antički spomenik posvećen bogu Mitri u Močićima. Riječ je o svetištu smještenom u prirodnom okruženju, polupećini, nad kojom se nalazi reljef s prikazom božanstva u tipičnoj sceni ubijanja bika. Ovaj spelej smješten je nedaleko antičke ceste koja je od Epidaura vodila prema istoku. Arheološki nalazi na Donjem Obodu vezani za gradnju velikih turističkih aglomeracija, ali i raniji, govore o tom prostoru kao o urbaniziranom gradskom ili subgradskom području još od antičkih vremena. Također, na tom prostoru nađena je važna brončanodobna ostava s metalnim i keramičkim predmetima - naglašava Puhara. Što se antičkih spomenika tiče, iz Donjeg Oboda je, kaže, i vrlo važan natpis otkriven još 1541. godine, koji spominje Publija Kornelija Dolabelu, namjesnika Dalmacije, uklesan na četvrtastom kamenom bloku koji je služio i kao postament za Dolabelin kip.

image
Arheolozi su u Cavtat pronašli prekrasan podni mozaik iz rimskog doba
Čitatelj

Oduševljen i Evans

Nažalost, od trenutka kad ovaj spomenik opisuje dubrovački notar Marko Silvije u posebno tiskanom izdanju 1547. godine pa do danas izgubilo se nekoliko ključnih redaka natpisa, ali zahvaljujući njegovom prijepisu, zna se da spomenik u čast Dolabeli postavljaju 'zajednice provincije Gornjeg Ilirika'.

Mjesto nalaza obišao je 1878. godine i veliki arheolog Arthur Evans, poznat po pronalasku drevnog Knossosa na Kreti.

- Sudbina je ovom prostoru namijenila isključivo turističku namjenu pa se od 1960-tih planiraju i grade velike hotelske strukture koje, tek načelno, prate i arheološka istraživanja. Iako je bilo zanimljivih nalaza, raznih građevinskih struktura, dijelova mozaika i slično, tadašnja politika nije imala sluha za inkorporiranje arheološke zone u onu turističku.

Danas smo opet na istom raskrižju kao i prije pedeset godina, ali nadam se da smo nešto naučili iz dosadašnjih negativnih primjera, u kojima je u pravilu arheologija bila gubitnik, te da možemo sagledati važnost baštine kao moćnog resursa, kojim treba dobro upravljati, a ne ga uništavati.

Cavtatski ‘bermudski trokut‘

- Trgovački brodovi koji su u antici plovili Jadranom bili su poznati pod nazivom navis oneraria. Zdepasti brodovi, dužine do 30 metara, nosivosti do 100 tona imali su posade od 5 do 10 članova. Osim njih, plovili su i tzv. brodovi-cisterne koji su prenosili goleme dolije, keramičke posude volumena od 1200 do 1400 litara. No ipak je glavna ambalaža za trgovinu i prijenos tekućina bila amfora. Ovisno o tipu, volumen joj je iznosio 20-ak litara, a oblik je bio prilagođen brodskom transportu.
Kao što je i danas Mediteran poznat po proizvodnji ulja i vina, tako je bilo i u antici. Vino je najčešće dolazilo iz sjeverne Italije i Grčke, a ulje iz današnjeg Tunisa.


 

Dva brodoloma

Na području Konavala, ispred otoka Supetra, bilježe se dva antička brodoloma. Stradala plovila putovala su u ili iz Epidaura, rimske kolonije i velikog trgovačkog centra smještenog na današnjim temeljima Cavtata. Potapanje broda s minimalno 10 dolija datira se u 1. st. po. Kr., dok se potapanje broda s najmanje 1200 sjeverno afričkih cilindričkih amfora s uljem iz Tunisa datira u 4. st. po. Kr. Lokalitet s amforama je 2001. godine prekriven zaštitnim željeznim kavezom te se i dan danas može turistički posjetiti. - priča kustosica MiGK Jelena Beželj.


U cavtatskom podmorju pronađen je još jedan tip amfora zvan Lamboglia 2, najčešćeg tipa amfora iz podmorja istočnog Jadrana. Proizvodni centar mu je u sjevernoj Italiji, a prenosile su vino iz srednje i sjeverne Italije prema istoku.

Nalazište se datira u 1. st. pr. Kr. no prilikom arheoloških istraživanja nije pronađena konstrukcija broda te se smatra da su se amfore samo iskrenule iz broda. Njih 20-ak danas možete posjetiti u Odjelu za arheologiju Muzeja i galerija Konavala.

BLUEMED centar

No Epidaur, tj. Cavtat nije bio koban samo za antičke brodove. U „bermudskom trokutu“ Cavtata pronađena je i podrtina iz doba Napoleona (18./19. st.). Radi se o manjem brodu naoružanom sa šest željeznih topova. Uz topove su pronađena i tri sidra, brodska oprema, skupina topovskih kugli te sitni površinski nalazi. Većina nalaza još je na morskom dnu ispred Cavtata.


Zajedničko svim brodolomima je, osim što su prijavljeni i zaštićeni zahvaljujući lokalnim roniocima, to što su na malom prostoru i relativno maloj dubini što ih čini idealnim za ronilački turizam.

Znatiželjnici koji se neće okušati u pravom ronjenju, mogu virtualno zaroniti u podmorje Cavtata u vidu BLUEMED centra u Odjelu za arheologiju u Franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju.

10. travanj 2021 09:25