U Konavlima je započela sezona uzgoja bubica. Ove godine nešto kasnije nego inače jer je zima bila hladna i suha pa ni lišće murve nije kako treba krenulo. O svetom Đurđu bi se prije bubice već zavijale, a ove godine će nešto kasnije.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić otkriva nam kako je u Zavičajnom muzeju Konavala već krenuo prvi ciklus 'proizvodnje svile':
- Stalno nam izlaze nove bebice, pa pozivamo sve koji bi se željeli okušati u uzgoju bubica ove godine da dođu u muzej po svoje primjerke i upute i pomognu nam održati ovo zaštićeno kulturno dobro na životu - istaknula je ravnateljica.
Za vezove fina svila
Proizvodnja svilenog konca u konavoskim kućanstvima tradicijska je djelatnost prisutna stoljećima. Za razliku od ostalih dijelova Hrvatske u kojima se svila organizirano proizvodila za potrebe tržišta sve do kraja 19. stoljeća, u Konavlima je svilarstvo uvijek bila kućna radinost. Svila se proizvodila prvenstveno za potrebe izrade konavoskog veza, ukrasa, tkanja, pletenje arči od modrine, kao i za šivanje.
Shodno tome uzgoj dudova svilca iz kojeg se svila i dobiva bila je isključivo zadaća i obaveza djevojčica i mladih djevojaka koje su do udaje spremale ruho sačinjeno od velike količine odjevnih predmeta kako bi bilo dostatno za cijeli život i za sve potencijalne životne situacije. Za vezove i fina tkanja koristio se najkvalitetniji svileni konac, dok su oni slabije kvalitete služili za šivanje, krpanje ili za izradu kita svakodnevne radne nošnje, navodi blog MiGK.
Kilometar i pol niti
Svileni konac dobiva se od kukuljica ili čahura dudovog svilca, punćela, koje bubice započinju plesti nakon višetjednog perioda hranjenja murvinim lišćem. Ono ujedno označava i završetak njihovog postojanja u obliku gusjenica. Metamorfoza u leptira time se odvija na sigurnom i zaštićenom mjestu unutar svilene čahure. Prosječna gusjenica dudova svilca u procesu izrade kukuljice oplete oko 1500 metara svilene niti nejednake kvalitete, a sama punćela nastaje lijepljenjem filamenta svile sericinom u obliku broja osam. O boji ljepila ovisi i boja punćele koja u Konavlima varira od nijansi žute do bijele.
Od 1782. godine svaka je hrvatska općina trebala imati nasade murvi za koje je vlada dijelila sadnice.