StoryEditorOCM
DubrovnikRazgovor uz tridesetu obljetnicu Županije

Župan Nikola Dobroslavić: Uvažit ćemo sve opravdane primjedbe građana i poštivati struku, ali brza cesta nema alternativu! Time jačamo kvalitetu življenja i turizam!

Piše PSD.
12. svibnja 2023. - 13:34

Završen je Pelješki most i pristupne ceste. Kako će se to odraziti na Pelješac i Korčulu, te turizam u Neretvi?

Pelješki most je doista ključni strateški projekt ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju, već i za cijelu Hrvatsku jer smo njime povezali dva odvojena dijela teritorija.

Spojili smo državu teritorijalno u jednu cjelinu, kao i županiju. Ponosni smo što je završen prvenstveno zbog njegove važnosti, ali i zbog toga što je pravi arhitektonski spomenik, a na neki način i jest spomenik našim naporima, Vladinoj odluci i prvom desetljeću Hrvatske u Europskoj uniji jer smo za njegovu izgradnju koristili velikim dijelom sredstva EU.

image
Božo Radić/Cropix

Već sada se pokazalo da je ovaj most donio više efekata nego smo očekivali. Protok prema Dubrovniku, Korčuli, dijelu Pelješca, Mljeta i Polačama više ne podrazumijeva prijelaze i kontrole, donosi nam rijeku novih turista. Prošle godine se pokazalo da trajektna linija od Orebića do Korčule do Dominča nije mogla ni približno pokriti sva vozila koja su se trebala prevesti na drugu stranu. I inače je na mostu bilo planirano mnogo manje vozila od onoga koja su se prevezla nakon otvaranja. Efekt je golem na južnom dijelu županije, dakle na Pelješcu, Korčuli, Dubrovniku i Primorju, vidljiv je i na neretvanskoj strani. Sad je Neretva povezana bolje i bez graničnog prijelaza sa Dubrovnikom i ostatkom županije. Kupci s Pelješca lako mogu do Neretve. Tamo su tržišni centri prepuni kupaca s Pelješca. Efekti su nesporni, a tek ćemo vidjeti što će nam još donijeti.

Nedavno je otvorena i obilaznica Ston kao zadnji segment cjelokupnog projekta?

Važno je napomenuti da ova cesta nije samo dio poveznice s maticom zemljom, već i dionica brze Pelješke ceste koja nakon Brijeste nastavlja prema Orebiću i obilaznicom potpuno zaobilazi Orebić koji se otvara razvoju turizma bez prometnih čepova, a skraćuje se i veza prema Korčuli. Imat ćemo dvije moderne luke, jedna se gradi, a druga ima građevinsku dozvolu. Također, vrijeme putovanja između Perne i Polačišta bit će kraće nego između Orebića i Dominče.

image
Božo Radić/Cropix

Što je s planovima brze ceste do aerodroma, odnosno do granice s Crnom Gorom? Dionica ceste preko Rijeke dubrovačke izaziva prijepore u javnosti. Ostaje li se pri toj trasi ili će se tražiti drugo rješenje?

Nakon Pelješkog mosta i obilaznice Stona, i dalje inzistiramo na nastavku cestovnog povezivanja, kao i na novim lukama. Preostaju nam još dvije luke, Perna i Prigradica. Vlada nas podupire u namjeri dovršetka autoceste do Osojnika. Prema našim planovima koji i dalje vrijede, želimo produljiti autocestu od čvora Metković do Osojnika i spojiti je brzom cestom prema Zračnoj luci. A brza cesta od Brijeste do Perne će omogućiti interno povezivanje županije i brži promet. Cilj je cijelo područje približiti središtu županije Dubrovniku, a posebno Zračnoj luci. Turistička odredišta unutar županije, ona koja su blizu Zračne luke, su u povoljnijem položaju, što je dobro, ali već od Orašca do Korčule i doline Neretve dugo je vrijeme transfera, te im je u interesu dobiti bržu vezu do Zračne luke koja donosi polovicu broja turista u Županiju. Postoji jedan prijepor oko toga kuda bi ta trasa trebala proći. Razumijemo da postoje različiti pristupi. Hrvatske ceste već dugo rade studije izvodljivosti, a ta trasa je u našem prostornom planu. Sve se temelji na rješenjima iz Prostornih planova oko kojih su se svi usuglasili. Međutim, nemamo ništa protiv da ljudi to ponovo propituju, uz poštivanje procedura. Treba čuti mišljenja građana, ali mišljenje stanovnika cijele županije. Ne možemo to gledati parcijalno. Najvažnija će biti studija utjecaja na okoliš, koja je izrađena i bit će predstavljena javnosti. Bit će javna rasprava, javni uvid gdje će ljudi moći pitati i davati prigovore, i struka će morati na to odgovoriti. Mi ćemo poštivati što struka kaže. Iznimno je važno naglasiti da nema alternative rješenjima povezivanja jer nitko nema pravo onemogućiti bilo kome s područja Županije tu brzu vezu prema Gradu i dalje prema Zračnoj luci. To jača kvalitetu življenja i turizam, posebno za područja udaljena od Zračne luke, i to će nam pomoći u rješavanju problema prometa u Gradu, posebno u Župi i Konavlima.

image
Božo Radić/Cropix

Vodeći u korištenju EU fondova

Znamo da je naša županija uvijek pri vrhu po korištenju sredstava Europske unije, koje biste projekte izdvojili, a koji su u planu?

Da, jedna smo od vodećih županija u korištenju EU fondova. Jedno vrijeme smo bili doslovno na vrhu sa sedam milijardi kuna, a brojka je trenutačno puno veća. Gotovo sve strateški važne projekte smo riješili zahvaljujući europskim sredstvima. Osim Pelješkog mosta i obilaznice Stona, uložili smo značajna sredstva u cestovnu infrastrukturu, Zračnu luku Dubrovnik i Studentski dom, Objedinjeni hitni bolnički prijem, Dnevnu bolnicu, navodnjavanje u Neretvi. I gotovo sve luke izgradili smo uz europska sredstva. Donje Čelo, Trpanj, Duba Pelješka i Puntin na Korčuli su već dovršeni, a projekt u Veloj Luci vrijedan više od 100 milijuna kuna se privodi kraju. Trenutno gradimo Polačište, veliku luku u Korčuli koja će povezati Pelješac i Pernu, te luku u Cavtatu, a prije nekoliko dana smo potpisali ugovor za izvođenje radova na luci Ubli na Lastovu. Ostaju nam još dvije velike luke, Perna i Prigradica, za koje imamo građevinsku dozvolu. Luka Perna će uskoro biti u javnom nadmetanju, a za Prigradicu u općini Blato, koja je trenutno u funkciji, gradit će se lukobran za sigurnu plovidbu u svim vremenskim uvjetima.

Koliko s u Dubrovačko-neretvanskoj županiji investiralo u školstvo, zdravstvo, povezivanje otoka?

Što se tiče povezanosti, moram reći da smo uspjeli prvi put u povijesti uvesti izravnu liniju iz Lastova za Dubrovnik. Lastovci su imali bolju povezanost sa Splitom, što je u redu, ali smo apsolutno željeli za njih i liniju prema županijskom središtu, što smo ostvarili. Zahvaljujući odluci Vlade, ta linija sad funkcionira, što je dobro za Lastovo, Korčulu, Dubrovnik i ostale dijelove županije. Osim infrastrukturnih projekata od važnosti, ulažemo i u škole, obnavljamo ih, dvorane, kulturne objekte, vatrogasne domove, velik je dijapazon tih projekata. Maksimalno koristimo europska sredstva, želimo da sve škole budu jednosmjenske i da se pripremimo za najavljenu cjelodnevnu nastavu. S našeg područja su se javile dvije škole, vidjet ćemo hoće li biti prihvaćene i kako će sve funkcionirati u praksi.

image
Božo Radić/Cropix

Dobili smo dnevnu bolnicu u Metkoviću, helikopterski medicinski prijevoz, ali kao i svuda nedostaje liječnika i medicinskih sestara. Uveli smo hitnu medicinsku službu za povezivanje otoka i drugih dijelova županije. Imali smo sezonsku službu, dogovorom između dvaju ministarstava. Sada je ona cjelogodišnja, što je jako važno za naše otočane. Udaljenost otoka je velika i teško je zadovoljiti taj tzv. ‘zlatni sat‘ unutar kojeg bi svaki naš sugrađanin trebao do specijalista u bolnici. Kadra evidentno nedostaje u zdravstvu. Mi imamo popunjen kadar, u javnom zdravstvu, hitnoj medicini i u obiteljskoj medicini, ali imamo probleme s osobljem u domovima zdravlja i bolnicama sa specijalistima. Imamo više od 60 specijalizanata, ako se svi vrate, riješit ćemo problem u dobroj mjeri. No, mladi na specijalizaciji dobiju nove ponude i ostaju u nekim bolničkim kliničkim centrima. Nedostajući kadrovi nadomjeste se gostujućim liječnicima, pomažemo koliko možemo poticanjem mladih ljudi na medicinske studije, a svake godine dodijelimo desetak stipendija za liječnička zanimanja. Uveli smo i dodatni razred u Medicinskoj školi, dajemo i potpore zdravstvenim ustanovama, uključujući subvencije za specijalizacije i troškove stanovanja liječnika. Nedavni problem s nedostatkom liječnika na Lastovu riješili smo angažmanom nove liječnice. Radimo što možemo, ali dio problema mora se riješiti s državne razine.

Moderan pogon po najvišim standardima

Kakva je trenutačna situacija Lučino razdolje?

Imamo potpisan ugovor s izvođačem radova, a prva godina ugovora je u tijeku. U skladu s tim, izvoditelj mora dobiti sve potrebne građevinske dozvole, a unutar te godine će vjerojatno izgraditi pristupne ceste. Nakon toga, imaju još dvije godine roka za dovršetak svih radova. Svi radovi moraju se izvesti strogo putem građevinskih dozvola, uz primjenu Studije utjecaja na okoliš i propusnih barijera koje će spriječiti propuštanje ičega u podzemlje. Sve vode u pogonu, uključujući oborinske i tehničke, moraju se prikupljati na jednom mjestu i pročišćavati prema strogo propisanim standardima.

Ovaj pogon za obradu otpada bit će moderan i zadovoljavat će najstrože propise. Cilj nam je imati moderan sustav gospodarenja otpadom koji će trajati najmanje 25-30 godina. Mislim da smo na dobrom putu da riješimo problem gospodarenja otpadom i izbjegnemo situaciju u kojoj bismo bili pretrpani otpadom.

Očekuje se da će otvaranje mosta donijeti značajne promjene u prostoru i skok u gradnji zgrada. Razmišljate li i o tome kako zaštititi prostor?

Istina je, cijene nekretnina su porasle što je pozitivno i dobro. Time će biti pritisak i na gradnju. Mi želimo i insistiramo na tome, naravno, da se gradnja može događati, ali samo sukladno prostornim planovima. Mi imamo prostorne planove županije, gradovi i općine imaju svoje prostorne planove, ponekad i provedbene planove određenih područja i bitno je, i mi na tome insistiramo, da inspekcije uredno rade. Ključno je da ta gradnja koja se događa i koja će se događati, bude u skladu s propisima, unutar područja koja su predviđena za gradnju. Tada ćemo imati uredna naselja sa svim komunalnim uslugama, koje će imati ceste, odvodnju i slično.

image
Božo Radić/Cropix

30 obljetnica županije

Ove godine uz Dan županije obilježavamo 30. obljetnicu Dubrovačko-neretvanske županije. Godine 1993. stupio je na snagu novi regionalni ustroj u Hrvatskoj te su osnovane županije, uključujući i našu. Smatramo da je ta odluka tadašnje Vlade i Sabora, kao i inicijativa predsjednika Tuđmana, bila dobra te da je obuhvat županije, koji uključuje dubrovačko područje, otočno područje i dolinu Neretve, odgovarajući. Ovaj se stav potvrdio tijekom vremena, a smatramo da je lokalni ustroj opravdao svoje postojanje te da je današnji razvoj dijelom rezultat toga dobrog ustroja koji je započeo 1993. godine.

Danas smo uspješna županija koja izvrsno koristi europske fondove te smo među tri najrazvijenije županije u Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti, iako smo krenuli sa gotovo trećinom područja koje je bilo devastirano u ratu, popaljeno, opljačkano i porušeno. Izvrsni smo u korištenju pomorskog dobra te generiramo velike prihode od davanja koncesija na pomorsko dobro. Također, smo prvaci u turizmu i vodimo brigu o zaštiti okoliša.

Unatoč tome, ponekad se zanemari važnost očuvanja okoliša, ali mi smo se pokazali kao glavna prepreka za devastaciju padina Srđa od gradnje na rubovima Srđa, projekta Finestra, istraživanja nafte i plina 10 kilometara od Dubrovnika i deset kilometara od naših potoka, gradnje termoelektrane u Pločama te projekta HE Ombla. Smatramo da je ovo područje preosjetljivo, posebno rijeka dubrovačka, te smo zato na braniku zaštite interesa županije koji su, po nama, ugroženi projektima Gornji Horizonti i Zračna luka Trebinje iznad podzemnog toka Rijeke Omble, kao i sustavom gospodarenja otpadom, koji smo doveli do završne faze gradnje centra te na taj način pridonijeli očuvanju okoliša za naše građane, turiste i gospodarske grane.

Unatoč tome što smo u ovoj županiji tek polovicu od trideset godina, želimo cijeniti i zahvaliti svima onima koji su bili prije nas na njihovom doprinosu, kao što su prvi župan dr. Jure Burić, potom drugog župana Iva Šprlje, kratko vrijeme Iva Miletića kao trećeg župana i županice Mire Buconić, koji su doista utkali sebe u ovu županiju i ono što ona danas jest, ja sam im zahvalan. Naravno, zahvalan sam i svima ostalima koji su zasigurno doprinijeli, našim poduzetnicima, našim sugrađanima pojedincima i tako dalje. Sve to je dovelo do toga da imamo jednu županiju koja je prepoznata u Hrvatskoj, pa i u Europskoj uniji, i koja je, evo, mislim ispunila ono što su naši građani od naše županije očekivali."

03. listopad 2023 00:04