Ovih se dana puno u Dubrovniku govori o izgradnji brze ceste od Zračne luke Dubrovnika do Osojnika, a najviše diskusija izaziva upravo zaštićeno područje – značajni krajobraz Rijeke dubrovačke preko kojeg bi trebala ići trasa nove ceste. Naime, riječ je o prostoru koji prema Zakonu o zaštiti prirode ima rang "značajnog krajobraza", naziva "Rijeka dubrovačka" s datumom proglašenja 1964. godine.
Kad se pogleda stanje većine ljetnikovaca koji su u zapuštenom i zabrinjavajućem stanju, ali i izgradnja koja se desetljećima nezaustavljivo razbuktala, postavlja se pitanje što je točno značajno, a što zaštićeno u Rijeci dubrovačkoj?
Urbanistica, diplomirana inženjerka arhitekture i doktorica znanosti Zrinka Rudež smatra da za sve stručne podloge za zaštićene dijelove prirode treba provesti noveliranje.
- Potrebno je izraditi nove ili novelirati stare stručne podloge iz kojih bi se vidjelo u kolikoj su mjeri zaštita i elementi zaštite sačuvani i što je predmet zaštite u značajnom krajobrazu Rijeka dubrovačka. Osim što treba utvrditi sve elemente prostora koji se štite, potrebno je utvrditi i stvarno stanje u prostoru: koji elementi su potpuno uništeni, koji su ugroženi i za koje elemente ima nade da se spase i pod kojim uvjetima. Potrebno je utvrditi i tko zaštitu provodi i na koji način? Postoji li monitoring? Potrebno je znati i tko kažnjava i na koji način, i u kojem obliku (novčano) sve koji narušavaju tu zaštitu? Postoji li koncesija, kako se dobiva i tko je izdaje, za korištenje dijelova zaštičenog prostora i tako dalje, i tako dalje, ako se koristi sukladno zaštiti navedenog prostora. Sve drugo su kolokvijalne, bulevarske, novinarske, stručne i polustručne rasprave, i imam primjedbu u tom smislu, kaže Rudež te dodaje:
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije je institucija od koje treba tražiti odgovore. Županija i Javna ustanova, trebali bi podastrijeti sve stručne podloge i laičkim rječnikom objasniti, možda čak na javnoj tribini, što se točno štiti u Rijeci dubrovačkoj: je li topografija u pitanju, je li u pitanju vodotok jer imamo rijeku Omblu, jesu li u pitanju pojedini dijelovi zaštićene prirode kao što su divlja staništa različitih životinja odnosno biljaka. Tako bi i stručna i šira javnost imala punu predodžbu o tome što se u Rijeci dubrovačkoj štiti i ima li se uopće još što štititi?! Po mom mišljenju je značajni krajobraz Rijeka dubrovačka narušen puno prije Domovinskog rata. Izgradnjom Nove Mokošice je došlo do temeljite promjene osnovnih elemenata zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke.
Ratna razaranja dovela su do toga da su se razaranjem trafostanice u Komolcu sve kemikalije izlile u Rijeku dubrovačku i nitko nikad nije utvrdio koliku je dugoročnu štetu to napravilo živom svijetu. Možda još uvijek tu štetu trpimo, mi koji jedemo ribu ili glavonošce iz tog dijela Rijeke... Smatram da se narušavanje zaštićenog krajolika davno prije dogodilo, da treba otvoriti širu stručnu raspravu i napraviti reviziju akata kojima se štiti zaštićeni krajobraz Rijeke dubrovačke. Ne mislim na ‘reviziju‘ u negativnom smislu. Treba postaviti pitanje u kolikoj mjeri i koji dijelovi su ugroženi, koji su uništeni i što treba i tko treba provoditi mjere zaštite jer sve drugo je samo neutemeljena priča, upozorava Rudež.
