Konobari, kuhari i pomoćni kuhari, spremačice, čistači, dostavljači, čak i sushi majstor trenutačno je na popisu 136 oglasa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslove u ugostiteljstvu i turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Zračna luka Ruđera Boškovića traži 25 transportnih radnika za mjesečnu bruto plaću od 1.600 eura, a ista primanja se nude za posao skladištara u tvrtki za proizvodnju i prodaju prirodnih sladoleda u Dubrovniku. Osim 20 skladištara na puno radno vrijeme, uz noćni rad, vikendom i praznikom, traže i 20 vozača. Trenutačni rekorder u broju oglašenih poslova u županiji je jedna od brojnih agencija za posredovanje pri zapošljavanju. Agencija sa sjedištem u Rakovici traži 450 radnika – skladištara. Mjesto rada je u Metkoviću, a nude mjesečnu bruto plaću u iznosu od 840 eura. Na objavljeni kontakt telefon nitko se ne javlja.
Broj stranih radnika je u porastu, a registar agencija za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj buja. Prijavljene su 642 tvrtke, od toga pet u Dubrovniku, podaci su Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Radi usporedbe, 2019. godine u evidenciji je bilo 255 agencija. Posla očito imaju, ali se u njemu suočavaju i nizom otežavajućih okolnosti. Neke od njih trebale bi biti riješene izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koje su prošle javno savjetovanje. Podaci ukazuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad, pojašnjavaju predlagatelji. U prvih jedanaest mjeseci 2023. godine izdano je 160.464 dozvola za boravak i rad, što je za 86,2 posto više u odnosu na 2020. i čak 279,2 posto u odnosu na 2018. godinu.
Tijekom e-savjetovanja, iz Hrvatske gospodarske komore naveli su da je iskustvo članova iz različitih područja djelatnosti kako postupci izdavanja radnih dozvola načelno traju predugo, a propisani rokovi se nerijetko prekoračuju. To se posebice događa kada se paralelno provodi postupak izdavanja vize i izdavanja radne dozvole. Radnici ne mogu pravovremeno početi raditi, a poslovanje poduzetnika se dovodi u ozbiljne teškoće. Iz Hrvatske udruge turizma pozdravili su sve izmjene koje će donijeti administrativno rasterećenje i ubrzati postupke izdavanja radnih dozvola, ali među primjedbama i prijedlozima navode: „S ciljem ubrzavanja postupaka i smanjenja opterećenja operativnih službi MUP-a smatramo nepotrebnim provoditi dvostruke i iste provjere prije izdavanja viza, a koje su već prethodno učinjene kod izdavanja radne dozvole”. Važna je, dodali su, dodatna digitalizacija postupaka za izdavanje dozvola za boravak i rad, viza te ostalih dokumenata.
Dubrovačko tržište rada ne razlikuje se od ostatka u Hrvatskoj, osim što se među strancima smatra poželjnijom destinacijom zbog uvjerenja da su ovdje poslovi bolje plaćeni, kaže Pero Matić koji je među prvima na ovom području osnovao tvrtku za posredovanje u zapošljavanju, privremeno zapošljavanje te profesionalno usmjeravanje. Kaže kako su na dubrovačkom području donedavno u najvećem broju dolazili raditi državljani iz BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije, a sad iz Nepala i ostalih s popisa trećih zemalja.
- Teško je naći kvalificiranog radnika, a sve je teža i provjera njihovih znanja. Postupak vađenja vize i ishođenja dozvola je još uvijek vrlo složen. Kao i u drugim zemljama, tržište će se morati liberalizirati na način da osoba koja već ima radnu dozvolu, dokaz o zaposlenju i svu potrebnu dokumentaciju, vizu dobije u zračnoj luci. Događa se da su poslodavci prije šest mjeseci poslali dokumentaciju za radnike iz Nepala ili Indije, a ljudi još nisu pozvani u konzulat. Nema teškoća s radnicima iz EU ni iz zemalja u okruženju, ali kad su u pitanju ostale treće zemlje postupak ishođenja vize i intervjua traje mjesecima. Prošle godine se dogodilo da se radniku riješi sva papirologiju kad je sezona već završila – kaže Matić i navodi kako postoje naznake povratka dijela hrvatskih iseljenika iz Njemačke i Irske.