- Skela se mijenja kako bi se pustilo svjetlo te da se vidi kako sunčeva svjetlost odnosno temperaturne fluktuacije utječu na daljnje širenje pukotina. Pukotine su zimi u mirovanju a ljeti se pokazuju neki pomaci. To su maksimalne vrijednosti od 0,22 mm i to nam budi optimizam. Međutim, više će se znati kad sve podatke obradimo. Preporučeno da se nastavi s monitoringom još godinu dana do lipnja 2021. s nadopunom mjernih uređaja uz nastavak dinamičkih ispitivanja – pojasnila je Marinković.
Nakon toga uslijedio bi ponovni sastanak sa stručnim timom ICROMM (Međunarodni centar za očuvanje i restauriranje kulturnih dobara) i konačna odluka o restauraciji. Tri su tehničke mogućnosti budućih konzervatorsko restauratorskih radova: konzerviranje i restauriranje na licu mjesta, demontaža, konzerviranje i restauriranje originala u radionici te ponovna montaža na izvornu lokaciju ili najekstremnija mogućnost - demontaža, izrada i montaža replike na izvornu lokaciju te pohrana originala odnosno muzealizacija. Koja od tri mogućnosti je najizvjesnija:
- Tri rješenja su poslagana po varijantama od najblažeg do najagresivnijeg postupka. Konzervacija i restauracija na licu mjesta je najblaže rješenje ali postoji mogućnost da možda neće biti dovoljno. Još nije odlučeno ali svi pa i stručnjaci iz ICROMM-a skloniji smo spomenutom postupku međutim to nije definitivna odluka i taj postupak ne isključuje preostala dva – kazala je dr. sc. Marinković.
Koliko su ranije obnove utjecale na stanje Orlandovog stupa?
- Postojeća povijesna dokumentacija je temeljito i kritički pregledana. Orlando je od samih početaka imao problema, 1825. godine je srušen, bio je maknut sa izvorne pozicije, na njemu je napravljeno dosta intervencija. Nažalost svaka restauracija i konzervacija je vrsta agresivnog postupka koja ostavlja svoje posljedice tako da su sve te restauracije koje su se događale tijekom njegove povijesti ostavile traga i utječu na sadašnje radove – pojasnila je.
Nakon postavljanja skele oko Orlanda, u lipnju 2019. započela su istraživanja i statički monitoring pukotina. Na Orlanda je postavljeno sedam mjernih uređaja koji svakih sat vremena prate pomak pukotina i temperaturu. Jesu li zabilježeni posebni poremećaji prilikom nekih društvena događanja poput koncerata, dočeka i slično?
- To je gomila podataka koje sada trebamo iščitati i statistički ih obraditi. Pogledat ćemo što se događalo za vrijeme potresa, društvenih događanja... Ne mogu točno još reći međutim neki bitniji veliki pomaci za sada nisu zabilježeni ali to je još uvijek podložno korekciji. Orlando je radikalno oštećen a monitoring se provodi da se utvrdi međuodnos postojećih oštećenja i znanstveno utvrdimo što se s njime događa – rekla je voditeljica projekta te podsjetila kako su zadnjih desetljeća zabilježene izrazito agresivne vertikalne pukotine na sve tri strane stupa, koje se šire.
Na pitanje koliko je do sada utrošeno novca u cjelokupan proces dr.sc. Marinković pobrojala je investitore Ministarstvo kulture i Zavod za obnovu Dubrovnika te dodala kako je od monitoringa, postavljanja skele, dolaska stručnjaka, dokumentacije..... do sada utrošeno 210 tisuća kuna. Ove godine odobreno je još 300 tisuća kuna, rekla je, 'koje se tek sada počinju upražnjavati'.
Najava gradonačelnika Mata Frankovića kako će Orlando ostati na svom mjestu, Marinković nije demantirala ni potvrdila.
- Orlando ostaje na svom mjestu najmanje godinu dana. Skloni smo svi prvoj opciji rješenja jer to je Orlandova autentična pozicija. Međutim ne možemo znati što se može dogoditi u procesu rada, puno je parametara koji utječu, praćenje stanja tla, društvena događanja... treba vidjeti.
Donesene su i generalne preporuke budućih aktivnosti 2020. - 2021. godine vezano za Orlandov stup: dovršiti Plan upravljanja koji treba utvrditi rizike koji su povezani s Orlandom seizmičke aktivnosti te kako na njega utječe okolina, Orlandov stup nije u neposrednoj opasnosti od urušavanja te nije potrebno na njega nepromišljeno djelovati i vršiti zahvate podupiranja itd., stup zastave trenutačno i u budućnosti ne treba ponovno postavljati u kontakt sa strukturom Orlandovog stupa i treba razmotriti postavljanje sigurnosnih trnova u pukotine kako bi se stvorio konstrukcijski kontinuitet.
Inače, 2018. je Hrvatski restauratorski zavod zajedno sa Zavodom za obnovu Dubrovnika na inicijativu Ministarstva kulture i Grada Dubrovnika ušao u projekt monitoringa oštećenja na Orlandovom stupu. U proces je uključen i ICCROM (Međunarodni centar za očuvanje i restauraciju dobara kulturne baštine), savjetodavno tijelo koje usko surađuje s UNESCO-vim Odborom za svjetsku baštinu.