U ovo doba prije godinu dana, počela se zahuktavati predizborna kampanja uoči lokalnih izbora. Malo tko se više sjeća imena na listama, iz pamćenja su isparili i neki kandidati za župana, gradonačelnika i zamjenike. Bivši gradonačelnik Vido Bogdanović po objavi rezultata komentirao je kako smo dobili ono što smo i tražili – dubrovački karnevo u izravnom prijenosu barem jednom mjesečno i tako do idućih izbora. Je li mnogo pogriješio?
Imaginacija nema granica
Pamti li itko tko su bili kandidati Domovinskog pokreta u Dubrovniku? Ivana Končevski iz Domovinskog pokreta ušla je u kampanju za gradonačelnicu kao nepoznanica, izašla iz nje na isti način. Ostali su barem izborili vijećničko mjesto: Pero Vićan (DDS), Đuro Capor (Srđ je Grad), Željko Raguž (DUSTRA), Ivan Tropan (SDP), Andro Vlahušić (Platforma Dubrovnik – Naš grad), Maro Kristić (MOST), neki od njih i mnogo više od toga, pravo na podjelu plijena u upravnim i nadzornim odborima. Drugi žive od izbora do izbora. Čak i da imate volju potruditi se naći informacije o današnjem vodstvu HNS-a na lokalnoj razini, možete jedino steći dojam su to informacije koje oni sami ne žele dijeliti s javnošću. Zadnje što je poznato, Nataša Gabričević bila je predsjednica dubrovačke podružnice, kandidatkinja za zamjenicu Andra Vlahušića na izborima u Dubrovniku i zaposlenica Čistoće.
Od kandidata za župana, Mišo Krstičević (SDP) je gradonačelnik Ploča, Božo Petrov (MOST) je usredotočen na državna pitanja, Roko Tolić se vratio svom poslu u Zračnoj Luci Dubrovnik, Terezina Orlić (DDS) je predsjednica, a Marko Giljača (SJG) član Županijske skupštine, od Karla Gjurašića od izbora nema traga javnog istupa.
- Hrvatska se politika bavi samo trgovinom, a ne postoji prava vizionarska ideja niti itko živ zna što će biti s Hrvatskom ili s Dubrovnikom 2030. Potpuno sam izgubio optimizam da će se pojaviti netko tko će se popeti se na među i reći: Ja znam što treba učinit'! Svake godine moraš nešto asfaltirat, nacrtat crtu na cesti, promijenit' žarulje, još najbolje da u 50 godina neće izgraditi jednu školu ili probit neki put. Đe idemo? Ja ću još malo pa na Danče, ali ne znam kud će ova mladost. Pogledajte samo priopćenja gradske uprave. U tom nabrajanju još samo čekam da napišu kako je Stradun pometen. Oporba je posve bezidejna, ima energiju samo za prigovarat'. Ima tu dragih i zabavnih ljudi, ali kad se malo bolje očisti prašina i kad ih se umije, ostaju samo parole, parole. Dubrovnik opstaje na turizmu i sve se na kraju svede na: dodaj dva stola, tri taksi koncesije, dva ili četiri kruzera, nema nikakvog zaokreta – komentira Vido Bogdanović.
Kružoci u aperitiv baru
Dubrovnikom vlada manje od 10 ljudi, kaže bivši gradonačelnik. Ne želi ih imenovati, ali kaže: „Lako se može nazrijeti tko su ti ljudi. Nekoliko gospođa ima vrlo jaki utjecaj. Sastaju se na kružocima, po aperitiv barovima, hotelima i dogovaraju. Prije se barem znalo, sastanci su bili svakog utorka u komitetu, a tada je odgovornost bila mnogo veća. Upravljalo se Atlantskom, Hotelskim, TUP-om, Dubrovkinjom i sve je to raslo, godišnje se gradio jedan hotel, a koga vodi današnja balica umišljenih i zločestih ljudi? Ne mogu napravit red vožnje koji bi potrajao barem mjesec dana!“.
Za aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića kaže kako je preduhitrio blokadu Rusije i ruskih oligarha blokirajući ulaganja Viktora Vekselberga na Belvedereu.
- U operaciji „Zaustavimo Ruse“ sudjelovao je još prije pet godina. Samo budala može povjerovati u priče o nekakvom puteljku i pomorskom dobru. Kad netko zaustavi ulaganje od 50 milijuna eura u malom Dubrovniku, za to postoje vrlo, vrlo snažni razlozi – kaže Bogdanović.
„Đe se medo valja, puno dlaka ostaje. Oni tu municiju nose sa sobom. 'Metak' je vazda u cijevi, a ispale ga kad zatreba“, tako komentira javnu prepisku Pera Vićana i Nika Kapetanića, predsjednika i bivšeg člana Nadzornog odbora u gradskom poduzeću Sanitat. Na pitanje o Društvu prijatelja dubrovačke starine i 'redefiniranju odnosa' s gradskom vlašću, Bogdanović ponavlja kako je u tim odnosima imao svoju epizodu.
Politika je oduvijek u DPDS-u
- Neću reći da mi je neugodno, ali mislim da sam napravio propust što sam naletio na minu i potpisao ugovor na neodređeno vrijeme. Međutim, ukupni rad Društva prijatelja dubrovačke starine nije dubrovački, hrvatski ni jugoslavenski nego svjetski primjer održivog upravljanja spomeničkom baštinom. Društvo je nastalo u posve drugim političkim okolnostima. Jedan vrlo važan član te udruge mi je rekao: Vido, ne budi naivan, Društvo je uvijek bilo pod kontrolom politike, u Malom vijeću je uvijek bio član Izvršnog vijeća Općine Dubrovnik. U tom društvu ima dosta ljubitelja baštine, ali i značajan broj onih koji manipulira tom ljubavlju jer se pojavio nevjerojatan kapital. Politika će sad to potpuno staviti pod svoju šapu, a onda više ne možemo govoriti o kvaliteti nego oportunizmu i voluntarizmu – kaže sugovornik.
Govoreći o županijskoj političkoj sceni i vlasti, Bogdanović komentira kako razinu svijesti i strateškog promišljanja na ovom prostoru najbolje pokazuju odluka o gradnji centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju, u Dubrovačkom primorju, i zaoštravanje umjesto rješavanja životnih pitanja na ovom području, govoreći o susjedima s kojima smo energetski vezani.
- Sve je moglo biti mnogo drugačije da smo sad u fazi završetka HE Ombla. Umjesto toga, Županija i Grad su deklaracijom zaustavili projekt. Sve se to sad vraća kroz sušu, energetsku krizu i gradnju aerodrom u Trebinju – napominje Bogdanović.