Dubrovačka pomorska akademija Argosy, udruga koja okuplja zaljubljenike u more, pomorstvo i Grad planira oživjeti zaboravljenu tradiciju veslanja koja je u Portu opstajala do preseljenja veslača u Lapad.
Entuzijasti iz Argosya privukli su ovih dana mnogo pozornsti objavom na društvenim mrežama:
- Treba nam 2 x600 eura za nabaviti registrirane nacrte veslačke jole (giga) te obnoviti tradiciju veslanja koja je bila u Portu (Posatu) dok se nije premjestila u Lapad. Nakon toga bismo išli u prikupljanje novca za samogradnju dviju jola (giga sa 6 vesala) – naveli su iz Akademije koja želi uspostaviti memorijal u čast ove slavne i nepoznate veslačku regate i podsjetiti na teški život težaka Konavljanina, vrijednog tovara i mornara veslača na liniji Cavtat-Grad koja bi bila jedinstvena u svijetu.
- Želimo se spomenuti i svih Dubrovčana koji su dolaskom ovakvim 'veslarkama' bježali od tko zna kojih po redu osloboditelja u Italiju. A u portu bi se uvelo i ponovno srkanje sorbeta – poručili su. Kapetan Tonči Karužić otkrio nam je više o ovoj inicijativi:
- To je vrijeme kad je u Portu još postojala baraka naslonjena na svetog Luku, bilo je tu puno događanja, tamo se zapravo začeo Veslački klub Neptun. Jole su služile za trening veslača, tad su bile od drva, imali su naši stari više osmeraca i četveraca, ali i puno jola. Tih 1950-tih mnogi su Dubrovčani bježali od onog režima prema Italiji, no neki bi zalutali pa bi umjesto u Monte Gargano finuli u Istri, gdje bi ih uhitili partizani – prepričava kapetan Karužić i prisjeća se jedne premijere u kinu Slavica polovicom 1980-tih. Bio je to film srpske produkcije, krađa Tizianove slike u Excelsioru, dokumentarni dio filma spominjao je te dubrovačke 'veslače' i njihove sudbine...
A gdje se tu uklapa sorbet, pitamo starog morskog vuka:
- U razgovoru s jednim povjesničarem spomenuli smo kako je vlastelu u doba Republike s ladanja ljeti bilo teško dovesti u Grad pa su ih nudili sorbetom s ledom iz Konavala. Tako smo se i mi u Argosya sjetili da bi mogli čeljad u Portu častiti sorbetom – kazao nam je kapetan Karužić, veliki poklonik starog brodovlja koje istražuje do u tančine. I sam ima filjugu, široku ribarsku barku, no naglasak je sad na obnovi veslanja u Portu. U Argosyu se nadaju kako će oživjeti i regatu Cavtat-Dubrovnik, a zainteresiranih ne fali iz najmanje očekivanih zemalja svijeta. Primjerice, interes za dolaskom u Dubrovnik u svibnju iskazala je veslačka ekipa iz Pakistana.